NIN
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Jezik
Nazočne priglupnice

Hrvati izmišljaju nove nepotrebne reči. Srbi zaboravljaju i one koje su imali

      Ivan Klajn
      
       I tako, preživeli smo "najluđu noć". Brojeve ne znam, ali utisak je da su novinari ove godine oborili sve rekorde u (zlo)upotrebi tog otrcanog pseudopoetskog sinonima za Novu godinu. Naprotiv, nisam primetio da iko govori o najmrtvijim danima, iako bi to bio sasvim pogodan naziv za one sive, tužne, neme, hladne praznike koji u Srbiji ispunjavaju gotovo celu prvu polovinu januara.
       Ako ima čega što još više zabrinjava od papagajske učestalosti "najluđe noći", onda su to bili odgovori na nezaobilazno pitanje "Kako ste se proveli?" U dnevniku Studija B, prvog januara, sa izuzetkom onih malobrojnih koji su rekli da nisu ni dočekivali Novu godinu, svi ostali građani imali su jedan jedini odgovor: "Super!". Niko se u "najluđoj noći" nije ludo proveo, niti sjajno, niti izvrsno, niti odlično, ni bogovski, ni nezaboravno. Nikome, ali baš nikome, nije bilo uzbudljivo, burno, divno, veselo, zabavno, radosno, ili makar samo lepo, ugodno, prijatno. Ne: svima je bilo super i isključivo super. Takva mera šablonizacije izraza sigurno nije dostignuta otkako postoji srpski jezik.
       I dok Srbi nastoje da svoj rečnik, u skladu s kriznim vremenima, svedu na apsolutni minimum, njihova braća po jeziku čine obrnuto. Smišljaju sve nove i nove reči, koje imaju samo jednu manu - da su savršeno nepotrebne. O tome piše Hrvoje Matas u časopisu "Hrvatska ljevica", u članku pod naslovom "Brzogriz ili sporogriz pitanje je sad". Brzogriz je, kako saznajemo iz članka, predložen hrvatski prevod za fast-food.
       Takve izraze Matas naziva "nakaradnicama i priglupnicama". Najčešći metod za njihovo građenje, kaže on, jeste da se "normalnoj hrvatskoj riječi po svaku cijenu nakalemljuje nastavak-ica, bez obzira spada li on tamo ili ne. Na taj način se tvore nakaznice, kao što su povjesnica umjesto povijest ili potvrdnica umjesto potvrda." Na isti način, dozvola je postala dopusnica, šetalište - šetnica, prilika - prigodnica. "Umirovljenici Hrvatske nisu uspjeli da im Mirovinski fond uskladi njihovu mirovinu, možda i zbog toga što su napisali molbu, a ne zamolnicu? Neće uspjeti niti ako su napisali tužbu općinskom sudu, jer se takva stvar sada zove tužbenica..."
       I drugi sufiksi mogu korisno poslužiti za građenje nekorisnih noviteta. Telegram se zove brzojavka: "znači da ni prastara riječ brzojav nije više dobra (iako je upotrebljavaju samo Hrvati!), već je i nju trebalo hadezejirati u brzojavka! Da poludiš!" Umesto osnivanje sada se mora reći osnutak, umesto uputstvo ili uputa - naputak. Tim povodom Matas podseća da se na slovenačkom kaže napotek. Slovenačkog porekla su, kako izgleda, i mnoge druge "novohrvatske" reči, kao skrb, pozornost, gospodarstvo (umesto privreda), proračun (umesto budžet), šport i tako dalje. ("Ako se sport sada službeno po slovenski zove šport", pita se neozbiljni autor, "zašto onda seks nije šeks?")
       Ivan Most, davnašnji čitalac ove rubrike. piše mi kako je na radiju, u emisiji o izložbi novih knjiga, čuo rečenicu "Zasebno su bile izložene uspješnice". Iz konteksta je zaključio da je reč o bestselerima. I uspješnica je pozajmljena iz slovenačkog, sudeći po "Rječniku hrvatskog jezika" Vladimira Anića (III izdanje), koji je propraća oznakama "neol."(ogizam) i "neob"(ično) i upućuje na bestseler.
       Most takođe skreće pažnju na zanimljiv slučaj reči nazočan i nazočnost, koje su postale gotovo obavezne u hrvatskim medijima, jer prisutan i prisutnost "zvuče srpski". Šta, međutim, raditi s glagolom prisustvovati? Puristi su u prvi mah bili zbunjeni, a onda su počeli da govore i pišu "nazočiti" ili "nazočovati". Takve glagole ne beleži ni Anić, ali Most potvrđuje da su sve češći u upotrebi, a čuo sam ih i ja na hrvatskom radiju. Sada se već probija i izočan (kod Anića zabeleženo kao "neobično" i "rijetko") umesto "odsutan". Dok ovo pišem, u Hrvatskoj započinju izbori. Ko zna, ako inteligentniji deo glasačkog tela ne bude "izočovao" sa birališta, možda će se zaustaviti dalja hadezeizacija hrvatskog jezika.


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu