NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Zašto sam otišao

Gašo Kneževic
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, koji je u znak protesta zbog izbora Vojislava Šešelja za profesora na istom fakultetu dao otkaz, kaže da ova vlast pokazuje znake očajanja i da joj je, izgleda, jedini cilj da stvori jednoumne organizacije

      Poslednji u nizu događaja na Pravnom fakultetu u Beogradu je otkaz vanrednog profesora dr Gaše Kneževića. Za razliku od prethodnih slučajeva, kada su profesori ovog fakulteta bili otpuštani ili primorani na odlazak, profesor Knežević je sam podneo otkaz na mesto profesora Međunarodnog privatnog prava, kao gest neslaganja sa izborom potpredsednika Vlade Srbije i lidera Srpske radikalne stranke dr Vojislava Šešelja za redovnog profesora Pravnog fakulteta. U razgovoru za NIN, Knežević, pored izbora novog profesora kao povoda za otkaz, objašnjava trenutno stanje na Pravnom fakultetu i Univerzitetu uopšte, kao glavnom razlogu svog gesta.
       - Šešeljev dolazak je zapravo bio poslednja kap u čaši koja se punila od donošenja Zakona o univerzitetu Republike Srbije. Za godinu i po, koju su, što bi rekao Pekić, "pojeli skakavci", na Fakultetu je zavladala jedna mučna atmosfera. Studenti su izgubili volju za bilo šta drugo osim da dobiju neki novi rok za ispite i da se što pre oslobode bede koja se zove fakultet. U fakultetskoj administraciji atmosfera je mračna, zavladala je neka vrsta straha. Kada, s jedne strane, imate takvu atmosferu a, s druge, dovođenje na fakultet jedne osobe kojoj po njegovom profilu nije mesto na fakultetu, ne ostaje vam ništa drugo nego da podvučete crtu.
      
       Slično je bilo i na Filološkom fakultetu dok je dekan bio Radmilo Marojević. Ide li dekan Pravnog fakulteta Oliver Antić njegovim stopama?
       - Događaji poslednjih godina pokazuju da je njega usisala crna rupa. Svoj konzervativizam je pokazao još u vreme prvih studentskih demonstracija kada je bio protiv njih. Njegov mentalni sklop mu ne dozvoljava da se uklopi u bilo šta što ima liberalno u sebi i to ga eliminiše sa spiska ljudi koji su za evolutivnu naprednu misao. Iz njega izlaze neki elementi zla. U istoriji fakulteta nijedan dekan nije otpustio osmoro ljudi.
      
       Izgleda da je poprilično izmenio i život na Fakultetu.
       - Apsolutno. Ustrojstvo fakulteta je sada suprotno ili različito od onoga što je nekada bilo. Pored niza javnih tela kroz koja su se propuštale informacije, odvijale diskusije i sučeljavala mišljenja, sa donošenjem Zakona o univerzitetu formirali smo i jedan ad hok forum čiji zadatak je bio proučavanje stanja do koga je doveo novi zakon. Moram pomenuti ime profesora Zorana Tomića koji je dao izvanredan naučni tekst o značaju i konsekvencama primene Zakona o univerzitetu. Ta, apsolutno pravna, analiza je pokazala da su konsekvence na vanpravnom ali i na pravnom terenu nesagledive. Bio je to poslednji pokušaj da se na fakultetu sprovede argumentovana pravna analiza ovog zakona.
      
       Znači li to da se pravi naučni rad odvija na nekom drugom mestu?
       - On se nalazi u okviru nekoliko nevladinih organizacija u Beogradu. To je, pre svega, Alternativna obrazovna mreža koja održava kurseve za studente završnih godina studija društvenih nauka i poslediplomaca. Zatim, Centar za unapređenje pravnih studija, Beogradski centar za ljudska prava... To su sredine u okviru kojih se odvija pravi pravnički život.
      
       Pravni fakultet u Beogradu je bio ugledna naučno-nastavna institucija, poznata i van naših granica. U kojoj meri je taj rejting ugrožen?
       - Moram reći da je Pravni fakultet na najnižem nivou za poslednjih trideset godina koje ja pamtim. Ne možete imati rejting ako izbacujete ljude. Jer, sliku, imidž prave imena koja su na fakultetu. Imidž ovog fakulteta više nema ko da pravi. Ima poštenih i časnih radnika i dobrih profesora, ali je izvestan broj velikih imena, nažalost, izbačen. To nije novost za ovu sredinu. Prvi na udaru nove vlasti, u ovih poslednjih desetak godina, bio je profesor Tibor Varadi. Njega je dekan... Milkov, tada a i sada nepoznato naučno ime, izbacio sa fakulteta zbog angažmana na Centralnom evropskom univerzitetu. Svetski univerziteti kupuju imena a mi se svojih odričemo.
      
       Koje su posledice zbog tako lošeg rejtinga i naučnog nivoa Beogradskog univerziteta, samim tim i Pravnog fakulteta?
       - Međunarodna rektorska konferencija je dovela u pitanje naše diplome. Inostranstvo je zainteresovano za Alternativnu mrežu dok je interesovanje za regularni fakultet potpuno prestalo.
      
       Da li se na taj način anuliraju sankcije koje su uvek pogađale one koji su najmanje krivi?
       - Svi ti ljudi koji uvode sankcije traže paralelni put za puštanje ventila. Oni su svesni da obrazovni proces mora da se odvija, da je kontakt neophodan za razvoj svake nauke pa i pravne. Oni nisu digli ruke od nas, ali za sada njihova pažnja je usmerena na alternativne oblike rada.
      
       I pre su vlasti bile u sukobu sa Univerzitetom ali nikada u ovolikoj meri.
       - Bez obzira da li ga je vlast napadala ili ostavljala na miru, Univerzitet je sve donedavno imao kontinuitet. Iako je na njemu bilo ljudi i na vlasti i u opoziciji, bio je dokaz da je suživot moguć jer je funkcionisao u naučno-nastavnom smislu. Ova vlast pokazuje, nažalost, znake očajanja jer joj je jedini cilj da stvori jednoumne organizacije, pa i jednoumni univerzitet. Sastav koji je primljen u poslednjih deset godina čine ljudi koji pripadaju jednom političkom miljeu.
      
       Rigidnim i nakaradnim zakonom vlast je prvo oterala neke profesore sa Univerziteta. Sada na njihova mesta dovodi svoje ljude. Koliko u tome, pored puke dominacije, ima i politike, koje, kako svi govore, na Univerzitetu ne bi trebalo da bude?
       - Naša sadašnja vlast je, koliko se sećam, donela neku odluku - ne znam u kojoj formi - kojom je zabranjen politički život na Univerzitetu, da bi odmah potom bio formiran Univerzitetski komitet JUL-a. Dakle, cilj vlasti je jasan. Izbaciti politiku sa Univerziteta i upravo politikom, ali svojom, zavladati Univezitetom. Struktura prijema je kasnije išla u tom smeru. Šešelj je samo "šlag na torti". Novi članovi su pripadnici SPS-a ili JUL-a, sada, evo, i radikala.
      
       Da li se u istoriji Univerziteta dogodilo da jedan potpredsednik vlade predlaže za profesora i piše referat za drugog potpredsednika vlade?
       - To se zaista nikada nije dogodilo. Izbor Šešelja je ružna slika o fakultetu.
      
       Izgleda da će posle Vojislava Šešelja biti još novih profesora. Pominje se ime Nikole Poplašena, bivšeg predsednika Republike Srpske i lidera bosanskih radikala.
       - Očekujem, osim Poplašena, i Aleksandra Vučića. Zašto da ne. On je, koliko znam, bio odličan student prava i ispunjava formalne uslove. Zašto da nemamo još jednog pripravnika koji je istovremeno na mestu ministra? Spoj javnog rada - mislim na državne službenike - i univerzitetskog rada sada je veoma omiljen. Imate Milovana Bojića na Medicinskom, Ratka Markovića na Pravnom... On je, doduše, počeo na Univerzitetu pa je onda prešao u državne službenike. Međutim, sada je moderan obrnuti put. Od državnog službenika ka Univerzitetu.
      
       Za razliku od drugih, Pravni fakultet je specifična institucija jer obrazuje ljude za profesiju u kojoj treba da budu nepristrasni i objektivni. Ruši li se na ovaj način ugled i ozbiljnost budućih pravnika?
       - Ruši u očima insajdera, ljudi koji znaju unutrašnjost događanja. Na sreću, ne ruši u očima autsajdera. A i studenti su autsajderi. Oni su spoljni posmatrači unutrašnjih događanja. Insajder bi svašta mogao da ispriča. Autsajder mnogo manje. U krajnjoj liniji, tu istoriju će više pisati autsajderi.
      
       Da li tu leži razlog što su studenti na početku školske godine posetu potpredsednika vlade Šešelja pozdravili aplauzom, da bi, prilikom dodela diploma, njegovo prisustvo izviždali?
       - Čujem da je došlo do promene raspoloženja. Verujem da se radi o spontanoj reakciji, koja je meni draga.
      
       Ne čini li vam se da ste ovim ličnim gestom možda oštetili studente? Oni su već lišeni izvesnog broja izvanrednih profesora, sada ostaju i bez vas.
       - I mene je mučilo to pitanje. Ono jeste pravo i svaki drugi moj student imao bi pravo da mi ga postavi. Među svojim studentima sam napravio anoniman test evaluacije svog rada i veoma sam zadovoljan rezultatom. Pošto sam teško podneo njihovu evaluaciju dugo sam razmišljao i ipak shvatio da je moj jedini put, put odlaska. U ovako zaoštrenim i polarizovanim prilikama moj unutrašnji doprinos bio bi nemerljivo mali u odnosu na ono što je potrebno za iskrene promene odnosa na Univerzitetu.
      
       Reklo bi se da novopostavljene profesore ne muče takve dileme. Naprotiv, osećaju se komotno i zadovoljno.
       - Ti ljudi koji dolaze na Univerzitet misle da su se uhlebili. Ako je, naime, njihova ideja vodilja: vlast se može promeniti, ali ja ću zadržati posao na Univerzitetu, varaju se grdno. Prva reakcija nove vlasti biće revizija svih odluka koje su donete na osnovu Zakona o informisanju i Zakona o univerzitetu, jer su to dva kamena zakona u našem životu. Biće to veliki izazov i za novu vlast jer su upravo ovi zakoni oruđe koje im omogućuje beskrajnu odbranu sopstvenih pozicija. Teško je pak poverovati da će bilo koja nova vlast graditi jednoumno društvo, poput ove sadašnje.
      
       SLOBODAN IKONIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu