NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Da crknu od gladi

Ako mora, iz predizbornih razloga, birače u Srbiji da snabdeva jeftinom hranom, Miloševićev režim ne želi to isto da omogući i Crnogorcima

      Srpskim preduzećima suđeno je, izgleda da, žive pod blokadom - jednu im nameće svet a drugu sopstvena odnosno srpska vlada sa Mirkom Marjanovićem na čelu. Najnoviji slučaj je zabrana "izvoza" robe u Crnu Goru iako je ona, makar samo formalno, još u istoj državi. Pod srpskim embargom našle su se i Makedonija i Republika Srpska. Zašto je Vlada Srbije (samo naivni veruju da je tu odluku zaista na svoju ruku doneo Mirko Marjanović) rešila da ovako "kazni" susedne republike, mišljenja stručnjaka unekoliko se razlikuju: većina se ipak slaže da je ovo politički akt, ali dok ga jedni karakterišu kao krajnje iracionalan, drugi smatraju da on ipak ima ekonomske razloge.
       Od kada je 2. februara Vlada Srbije zabranila robni promet sa Crnom Gorom i reeksport iz Republike Srpske i Makedonije, sa graničnih prelaza vraćaju se svi kamioni koji treba da izađu, ali i da uđu u Srbiju. Podgorička "Pobjeda" objavila je faksimil ove naredbe, a srpska vlada otpozdravila da je u pitanju falsifikat. Da li papir postoji, nije na kraju ni bitno, važno je da su i srpski privrednici i crnogorski građani doživeli još jedan (ne)očekivani ekonomski udar.
       Mr Mlađan Dinkić iz G-17 ovo je okarakterisao kao "najviši oblik autokratije, bez pisanih tragova". Prvo je, kaže, vlada komandovala uredbama, a sad je prešla na naredbe. On smatra da je priča o ekonomskim motivima "za malu decu" i da je reč o čisto političkom aktu. "Oni misle da će Crna Gora sad da crkne od gladi, a u stvari će da trpe naši proizvođači", smatra Dinkić, zato što su upravo Crna Gora, Republika Srpska i Makedonija naša najveća tržišta, na koja odlazi trećina ukupnog izvoza. On procenjuje da će direktan gubitak Srbije zbog ovog poteza mesečno dostići četrdeset miliona dolara. To što je Vlada Srbije, prema njegovim saznanjima, spremila dvadeset miliona dolara da pogođenim proizvođačima nadoknadi gubitke, nije ni izbliza dovoljno. Ako je i tačno.
       Drugi, pak, ekonomisti imaju drugačiji stav: Srbija je tokom poslednjih godina toliko ekonomski upropašćena da će i iz udžbenika morati da briše kako je agrarna zemlja - dospelo se dotle da ni hrane više nemamo dovoljno. Logika vlasti, prema ovom shvatanju, sasvim je ekonomski racionalna, bez obzira na izraženu, blago rečeno, antipatiju prema crnogorskom rukovodstvu. Da bi se (pred izbore?) održao kakav-takav standard građana, vlada drži cene hrane na uzdi, tako da u prigodnom trenutku može sebe pohvaliti kako svega ima i još skoro džabe. Ovom strategijom svesno se žrtvuju proizvođači, koji su prinuđeni da sopstvenim gubicima plate uspešnu politiku vlade.
       Ako su Miloševiću, naime, potrebni srpski birači, crnogorski nisu, pa ne mora da ih hrani i snabdeva jeftinom robom iz Srbije. Pogotovu što će oni to, kakvi su, da prodaju dalje i još zarađuju devize. To je indirektno potvrdio i Momir Pavlićević, predsednik Privredne komore Srbije, rečima da je Crnoj Gori "Srbija isporučila tri puta više osnovnih životnih namirnica od potreba, što je očigledan znak da jeftini proizvodi odlaze na Kosovo i u Albaniju".
       Slično mišljenje ima i Nebojša Medojević, ekonomista iz G-17: "Srpski režim pravi bilans i računa da li ima viškova koje može da prodaje. Srbija je zarađivala na izvozu hrane, a ako nema viškova, ne može da dozvoli da hrana dalje odlazi, jer je onda tamo neće biti dovoljno. Sada vlada ima nezgodan izbor: da li će da dozvoli poskupljenja i izazove hiperinflaciju, ili će da nastavi sa kontrolom cena i napravi još gore nestašice i upropasti proizvođače."
       Na ovu tvrdnju Dinkić se pita zašto je onda zabranjen i uvoz robe u Srbiju: na primer, uglja iz Pljevalja koji nam je potreban, pa čak i nikšićkog piva. Takođe je zabranjen i uvoz hrane iz Makedonije - zašto, ako ovde hrane nema dovoljno?
      
       BILjANA STEPANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu