NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Izađi i glasaj

Na ovogodišnjim izborima mladih će biti 400 hiljada više nego 1996. Iako naklonjeni opozicionim strankama, mladih je sve više među apstinentima

      Ćerka ocu saopštava da je rešila da napusti zemlju budući da u njoj ne vidi više nikakvu perspektivu. Uz opasku "ovo je naša zemlja", otac je savetuje da ostane i pokuša da učini nešto ne bi li se prilike promenile. Recimo da glasa. Pomenuti, ovde već tipični dijalog vrti se ovih dana na radiju, kao deo ambiciozno zamišljene kampanje Gorana Svilanovića, predsednika Građanskog saveza Srbije, očigledno namenjen mladima. Reklo bi se, s dobrim razlogom.
       Statistika pokazuje da je u odnosu na poslednje lokalne i savezne izbore (održani 1996) oko četristo hiljada mladih napunilo 18 godina i steklo pravo da ove godine, prvi put, bira poslanike za Saveznu skupštinu i lokalnu vlast. Ovaj podatak postaje naročito zanimljiv ako se ima u vidu da je biračko telo istovremeno smanjeno za oko 380 hiljada starih birača, koji su u međuvremenu umrli. Iako u kvantitativnom smislu nije došlo do neke znatnije promene biračkog tela u Srbiji (bez Kosova), kvalitativno posmatrano ono je osveženo generacijama koje su, iskustvo je pokazalo, naklonjenije opozicionim strankama.
      
       Žrtvovana generacija
       Raspolažući, valjda, sličnim podacima o raspoloženju mladih, koalicija "Vojvodina" usvojila je, kao službeni stav, da bi pravo glasa trebalo da dobiju čak i sedamnaestogodišnjaci!
       Ovakve analize, međutim, ukazuju samo na mogućnosti i ne moraju se podudarati sa činjeničnim stanjem koje se zatiče na glasačkim mestima. Jer, mada opoziciono nastrojeni, mladi važe i za populaciju koja se u prilično visokom procentu kloni učešća u političkom životu, čak i ako je reč samo o izlasku na biralište." Poznato da su mladi kategorija koja u najmanjem broju izlazi na izbore, a čiji doprinos izbornim rezultatima može da bude veoma, veoma veliki", objašnjava mr Srećko Mihailović sociolog istraživač u Institutu društvenih nauka, napominjući da u Srbiji nije ni lako odrediti ko je mlad jer naše društvo ne dozvoljava omladini da odraste, da se osamostali, stalno im produžavajući tu veštačku mladost.
       "Jasno je da je ovde, u poslednjih 10-15 godina, omladina žrtvovana generacija o kojoj niko ne vodi računa, koja je prepuštena sebi. I tu nema većih razlika između onih koji su na vlasti i onih koji nisu, a mladi su generalno manje zainteresovani za politiku, smatraju je prljavom, kao igru velikih u kojoj njihov glas nije presudan", ističe Mihailović. Primećeno je i da odbojnost pokazuju prema svakoj oficijelnoj politici, bez obzira da li je reč o strankama na vlasti ili u opoziciji. Uz to, skloniji su akcionim oblicima politike, demonstracijama, recimo, kao i angažovanju u nevladinim organizacijama.
       Prema istraživanju agenicije "Stratedžik marketing", od novembra prošle godine, kada su po Srbiji još održavani mitinzi opozicije, 24 odsto ispitanika starosti između 18 i 29 godina (a u Srbiji ih ove godine ima milion i 247 hiljada) pokazuje neodlučnost u političkom izjašnjavanju. Gotovo isti broj ispitanika decidirano tvrdi da neće ni glasati. Slični rezultati ponavljaju se i ovih dana (vidi tabelu).
      
       Ne veruju sebi
       Drugo značajno pitanje u vezi s angažmanom najmlađih glasača jeste koliko je mladih ljudi, koje domaća statistika uredno knjiži, zaista ostalo u zemlji. Podaci o njihovoj masovnoj emigraciji, odavno lepo formulisanoj generacijskim sloganom "da diplomiram pa da emigriram", variraju od 40 do 500 hiljada. Činjenica da u velikom broju razmišljaju o odlasku u inostranstvo objašnjava i nedostatak želje da se politički angažuju. "Utisak je da je ideja o odlasku generalna. Oni koji su se odlučili da odu ne identifikuju više sebe sa ovom državom. To vam je kao kada se selite iz stana, pa u njega više ne nameravate ništa da ulažete. Takvi neće učiniti nikakav napor da, recimo, proveravaju da li su upisani u biračke spiskove i eventualno ispravljaju nepravilnosti, neki čak ni da glasaju", ističe dr Svetlana Logar, psiholog, profesor Univerziteta u Novom Sadu i Beogradu. Zato i ne čudi što se daleko veći stepen borbenosti ili želje da se bude "u toku" sa političkim zbivanjima uočava među malo starijim, koji su zasnovali porodice i odlučili da ovde ostanu. Zanimljivo je i da se veća zainteresovanost za prilike u kojima se živi trenutno prepoznaje u unutrašnjosti, naročito kada se ona iskazuje na mitinzima, kojima su se žitelji metropole odavno zamorili.
       Konačno, oni koji nisu ni apstinenti ni potencijalni emigranti, suočavaju se sa pitanjem: kome dati glas? "Problem mladih danas je što ne veruju sebi i sopstvenom sudu, a to je osnov demokratskih izbora", smatra dr Logar. Nedostatak ličnog suda vidi se iz njihovih priča da će izaći na izbore da bi precrtali listić!
      
       Uradi - nešto
       Istraživanja, dalje, pokazuju da mladi više ne veruju parolama i da, pre nego što ponovo nekome poveruju, traže da taj, za promenu, nešto konkretno, planski i uradi, mada vrlo često ni sami nisu u stanju da definišu šta bi "to nešto" trebalo da bude. Razlog razočaranja svakako se može tražiti i u nasleđu njihovih neuspešnih organizovanja, kada su proteste kao po pravilu, zloupotrebljavale i vlast i opozicija. Otuda, verovatno, i podatak da samo četiri-pet odsto mladih ocenjuje vrednim angažman u nekoj od stranaka, s tim što je ovaj procenat u veoma blagom porastu.
       "Krajem prošle i početkom ove godine, istraživanja javnog mnjenja pokazala su nešto sasvim novo: zbir glasova opozicionih partija znatno je veći od zbira glasova vladajućih stranaka", objašnjava dr Srbobran Branković iz agencije "Medijum". Da li će se rezultati istraživanja potvrditi na izborima, ukoliko do njih dođe, zavisiće, veruje se, i od toga hoće li opozicija uspeti da pridobije novu generaciju birača.
       "Naša istraživanja pokazuju da izvestan broj mladih ima sasvim druge preokupacije i da u prirodi njihovog interesovanja nije razmišljanje o politici. S druge strane, nastupi naših opozicionih političkih stranaka nisu usmereni na određene socijalne grupe i u njima ima malo smislenih, planskih pokušaja da se obrate određenoj grupi glasača. Obrnuto, one se sve bave pitanjima koja su uopštena i zadovoljavaju se da budu senka vladajuće partije. Zato imam običaj da kažem da stari odlaze u zemlju, a mladi iz zemlje tako da se generacijska prevaga ne kapitalizuje kao neko ubedljivije preimućstvo opozicije", kaže dr Branković.
      
       Spin doktor
       Molba novinara NIN-a za razgovor o mladima i njihovom političkom angažmanu nije naišla na odgovor u redovima Socijalističke partije i Jugoslovenske levice, čiji su članovi, po sopstvenom priznanju, bili ili zauzeti proslavom Dana državnosti Srbije ili isuviše zauzeti. Ipak se, i bez obaveštenja iz prve ruke, lako može zaključiti da levičari, koje uglavnom podržava najstarija populacija, ne zaboravljaju ni najmlađe. Njima se, naravno indirektno, svakodnevno obraćaju putem svojih ružičastih i drugih televizija u pokušajima da mlade pridobiju sapunskim operama i komercijalnom muzikom. Govoreći o uspehu ovakve kampanje, neko će oceniti da levici, kada su mladi u pitanju, i ne treba bolji spin-doktor od Željka Mitrovića.
       Osim toga, sa mladima se "radi" u univerzitetskim komitetima, komisijama za stambeno zbrinjavanje (podobnih) mladih naučnika ili preko omladinskih radio-stanica. Zabeleženo je da je jedan kandidat danas vladajuće koalicije, za usluge tokom predizborne kampanje, klincima iz ulice obećao besplatan ulaz u jednu poznatu beogradsku diskoteku ili besplatne ulaznice za bazen!
       Istraživanje koje je za studentski pokret "Otpor" uradio tim studenata socilogije BU, krajem prošle godine, pokazalo je da čak 75,5 odsto ispitanih studenata nisu ni članovi ni simpatizeri bilo koje stranke. Takvo raspoloženje i činjenicu da se mladi radije angažuju u nevladinim organizacijama nego učlanjivanjem u stranke, "Otpor" pokušava da okrene u svoju korist. Aktivistkinja Milja Jovanović procenjuje da 400 000 novih glasača nikako nije zanemarljiv broj. "To je polovina glasova koje je dobio Vuk Drašković", podseća Milja.
      
       Obliveni entuzijazmom
       Prema njenim rečima, "Otpor" je odavno počeo da se priprema upravo za ljude koji nisu u strankama, koji shvataju svoju odgovornost u odnosu na generalnu političku situaciju, ali ne žele da je formulišu "stranački". Njima treba pružiti mogućnost da iskažu svoje političke stavove i učestvuju u borbi za opstanak Srbije.
       "Kada ovako radite svakodnevno, malo postanete autistični. Ne vidi se neki ružniji deo slike, jer sam po ceo dan s mladim ljudima koji zaista znaju šta hoće. Žive otpor. S druge strane, kada se prošetate gradom, pa vidite Zeleni venac, mlade ljude koji tu svašta rade, vidite Citdž club gde gomila mladih igra, tapše, gleda razne banalnosti..." Milja smatra da se mlada generacija ovde neprestano zatupljuje, oduzima joj se shvatanje da je bitna.
       Mnoge vređa kad mladi kažu da je biologija na njihovoj strani: "Uz sve poštovanje, besmisleno je dozvoljavati da ljudi od 58, 68 ili 78 godina odlučuju umesto nekog 18-godišnjaka. On je taj koji će u Srbiji živeti još sledećih 50 godina."
       "Izaći ću na izbore. Mislim, znam da ima još mnogo onih koje politika već najmanje tri godine apsolutno ne zanima, ali tome se, prosto, mora stati na kraj. A i neki me entuzijazam obuzeo. Nadam se da će ovo biti poslednji izbori sa Slobom nad nama", kaže 22-godišnja studentkinja Kristina Marjanović.
       Onima koji nisu tako sigurni, aktivisti "Otpora", obratiće se kampanjom protiv političke apstinencije, pri čemu će im ciljna grupa najpre biti mladi, ali i ostali neopredeljeni građani. Kampanji bi trebalo da se pridruže i neke viđenije nevladine organizacije. Veruje se da se i ovde može postići ono što je sličnim kampanjama, poznatim pod zajedničkim nazivom "Get out and vote", urađeno u Slovačkoj ili Hrvatskoj. U Slovačkoj je 1998. godine kampanja nevladinih organizacija "OK 98" rezultirala izlaskom na birališta više od 80 odsto birača. Domaći analitičari tvrde da bi uz ovako visok procenat odziva kod nas i uz jedinstven nastup opozicije, leva koalicija bila gotovo sigurno poražena.
       Sličan postupak ponovila je organizacija "Gong", u Hrvatskoj prošle godine, sa poznatim rezultatima. Tumači tamošnjih izbora kao posebno značajan trenutak ističu da je na izbore izašao do tada nezabeležen broj mladih. Srpski pokušaj organizovanja slične kampanje, imaće, kažu, nešto duži naziv. Zvaće se "Otvori oči, misli svojom glavom i izađi na izbore".
      
       ANA VUČKOVIĆ
       LjUBICA GOJGIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu