NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Šta smo postigli

"Najgora odluka jugoslovenskih generala bila je da poslušaju g. Miloševića kad je naredio operacije etničkog čišćenja na Kosovu i, kasnije, da ga prate kad je odlučio da uđe u sukob sa NATO-om. Njihova najbolja odluka, bez sumnje, bila je da zaustave svoje gubitke u sukobu prihvatajući zahteve NATO-a za potpuno povlačenje s Kosova", kaže čovek koji nas je bombardovao

      Čitav svet se ovih dana pomno bavi analizama učinka i stvarnih efekata prošlogodišnje NATO agresije protiv Jugoslavije i bombardovanja jugoslovenske teritorije. Kritike tih postupaka su sve glasnije, čak i u onim medijima koji su svojevremeno bezrezervno podržavali sve akcije generala NATO-a, a mnogi političari u zemljama članicama zapadne vojne alijanse suočeni su sa optužbama da su pre godinu dana obmanjivali javnost...
       U želji da svojim čitaocima i ovoga puta pruži svestranu informaciju i da ove dramatične događaje rasvetli iz svih uglova, redakcija NIN-a se - posredstvom kolega iz agencije Beta i dopisnika ove agencije iz Brisela Dragana Blagojevića - obratila generalu Vesliju Klarku, glavnokomandujućem NATO snaga u Evropi, s molbom da odgovori na nekoliko pitanja.
       Nažalost, u ovoj vrsti komunikacije, odnosno intervjua u pisanoj formi, novinar koji nije imao priliku da svog sagovornika sretne "licem u lice", uvek je lišen mogućnosti da postavi i neko dopunsko pitanje, ili da onoga koga intervjuiše suoči i sa zahtevom da neki svoj iskaz objasni ili preciznije formuliše. No, bez obzira na to, intervju sa generalom Klarkom objavljujemo u celini, bez ikakvih redakcijskih intervencija, u nadi da će čitaoci iz njega, ipak, dobiti autentičnu sliku o načinu na koji razmišlja čovek koji je svojim postupcima bitno uticao na naše živote i sudbinu.
      
       Godinu dana posle vazdušne kampanje koju je vodio NATO, kakva je vaša procena: da li je NATO postigao nameravane ciljeve? Ako smatrate da je intervencija NATO-a bila uspešna, čime merite taj uspeh? Šta je, po vašem mišljenju, najveći uspeh NATO-a u ovoj operaciji a, na drugoj strani, šta je najveći neuspeh?
       - Vazdušna kampanja NATO-a da bi se prekinula ljudska stradanja koja je na Kosovu priredio Milošević bila je uspešna i lako se može meriti. Jugoslovenske snage više nisu na Kosovu, izbeglice i raseljena lica vratili su se svojim domovima a na licu mesta nalaze se međunarodne snage za održavanje mira. Najveći uspeh NATO-a u vazdušnoj kampanji bio je u postizanju postavljenih ciljeva za čije se ostvarenje krenulo. Alijansa je postigla uspeh držeći intenzivno fokus na zaustavljanju humanitarne katastrofe koju je pokrenuo Milošević.
      
       Zašto se NATO koristio samo sredstvima iz vazduha? Da li je postojao plan za kopnenu operaciju i, ako jeste, zašto nije primenjen?
       - NATO je brižljivo razmatrao situaciju i pravio planove za razrešenje krize. Alijansa bi preduzela sve neophodne korake da bi zaustavila teror na Kosovu i rešila sukob u svoju korist.
      
       Kako procenjujete vojne sposobnosti i kvalitete vaših protivnika u ovoj akciji, jugoslovenskih generala? Koje biste od njihovih odluka tokom rata ocenili slabim ili pogrešnim? I obrnuto, koje biste smatrali dobrim?
       - Kvaliteti i sposobnosti jugoslovenske vojske dobro su poznati. Žalim što je g. Milošević izabrao sukob umesto mira i, prema tome, žrtvovao svoju vojsku a civilno stanovništvo stavio u zonu borbenih dejstava. Najgora odluka jugoslovenskih generala bila je da poslušaju g. Miloševića kad je naredio operacije etničkog čišćenja na Kosovu i, kasnije, da ga prate kad je odlučio da uđe u sukob sa NATO-om. Njihova najbolja odluka, bez sumnje, bila je da zaustave svoje gubitke u sukobu prihvatajući zahteve NATO-a za otpuno povlačenje s Kosova.
      
       Akcija NATO-a nije pravila razliku između Srba, etničkih Albanaca i drugih etničkih grupa. Kao rezultat toga, na terenu je bilo mnogo civilnih žrtava. Kako se vi lično osećate zbog toga? Postoji li bilo kakva odgovornost zbog takvih žrtava?
       - Izbor da se uđe u sukob načinio je g. Milošević pokrećući zamašan plan da se s Kosova očisti 1,5 milion etničkih Albanaca. NATO je morao da interveniše vojno da bi tu situaciju preokrenuo u saradnji s Ujedinjenim nacijama. G. Milošević je imao široku mogućnost da izabere mir i poštedi sukoba svoj narod i svoju vojsku. NATO žali što je civilno stanovništvo stradalo u sukobima. NATO nije bio, niti jeste, u sukobu s Jugoslovenima, već je to ponajpre s g. Miloševićem i njegovim režimom terora i ugnjetavanja. Odgovornost ostaje na njemu.
      
       Nastavlja se javna rasprava o izboru nekih ciljeva koje je NATO načinio bombardujući Jugoslaviju. Da li ste danas, godinu dana kasnije, spremni da kažete zašto ste bombardovali Beogradsku televiziju i uzrokovali civilne žrtve u tom i drugim civilnim objektima koje ste bombardovali? Zašto ste porušili mostove na Dunavu u Novom Sadu? Da li ste razmišljali o ekološkim posledicama kad ste odlučivali da za cilj uzmete hemijske fabrike i rafinerije nafte u velikim gradovima kao što su Beograd, Pančevo i Novi Sad?
       - NATO je pomno razmatrao svaki cilj da bi obezbedio maksimalan udar Miloševićevim vojnim namerama a istovremeno limitirao mogućnost da naškodi civilima i nanese štetu njihovoj ličnoj svojini i okruženju. G. Milošević se koristio širokim spektrom uređaja i infrastrukture da bi podržao svoju kampanju protiv albanskog stanovništva na Kosovu. NATO nije imao drugog izbora do da uzme za cilj njegove uređaje i time učinio brz kraj sukoba. Odgovornost ostaje na g. Miloševiću koji je izabrao sukob, dok su mu NATO i međunarodna zajednica stalno nudili mir.
      
       DRAGAN BLAGOJEVIĆ
       (Beta)


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu