NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Kalendarske greške

("Meseci", NIN br. 2570)

      U kolumni "Meseci" ima dve (ili tri) pogreške:
       29. februar je uveden u julijanski kalendar, a ne u gregorijanski.
       Gregorijanski kalendar, a ne julijanski, uvodi da su samo puna stoleća deljiva sa 400 prestupne godine. Papa Gregor je pomerio kalendar za 10 dana da bi se usaglasio sa pomeranjem Uskrsa od prolećne ravnodnevnice za sva ona stoleća koja su računata kao prestupne godine od sabora u Nikeji iz 325.A.D. do njegovog stoleća XVI. Ova greška se dešavala jer astronomska godina nije tačno 365,25 dana (koliko bi bila kalendarska godina da imamo prestupnu godinu svake četiri godine) već je kraća i iznosi 365,2424 dana. Prema tome, svakih sto godina se nakupi jedan dan više za sve one prestupne godine koje se dodaju svake četvrte godine i tada se puno stoleće ne računa kao prestupna godina. Međutim, da se stvar komplikuje još više, svakih 400 godina se nakupi još jedan dan za onih 0,0024 dana koji preostaju pa je svako puno stoleće deljivo sa 400 prestupna godina. Kao što vidite, i tu se javlja greška od približno 0,0001 dan, što znači da će se do godine 10000 A.D. nakupiti još jedan dan više tako da ta godina neće biti prestupna iako je deljiva sa 400 (Živi bili pa videli!)
       Nakon reforme pape Gregora, pravoslavni i gregorijanski kalendar su se razlikovali za 10 dana. Od tada pa do XX stoleća nakupila su se još tri dana. Pravoslavni (grčki??) kalendar reformisan 1923. i "tačniji" je od gregorijanskog. Po pravoslavnom kalendaru, prestupne godine su svi oni puni vekovi koji kad se podele sa 9 daju ostatak 2 ili 6. (Pošto ste se u vašem članku ograničili na Rusiju, Ukrajinu, Bugarsku i Srbiju, da li to znači da ove crkve nisu prihvatile reformu iz 1923?). U pravoslavnom kalendaru godina 10000 A.D. nije prestupna jer podeljena sa 9, daje ostatak 1.
      
       Ivan Popin,
       Sidnej


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu