NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Cena raka

Ako organizovaniji i racionalniji način onkološke zaštite ne može bitno da smanji obolevanje od raka, umiranje sigurno može

      Maligne boleti su posle kardiovaskularnih drugi najčešći uzrok smrtnosti u Srbiji. Svaki četvrti umrli - umro je od nekog malignog oboljenja. Od raka se umire sve više ali samo u zemljama bede i siromaštva poput naše, gde je stepen smrtnosti i obolevanja toliki da utiče na povećanje svetskog proseka i promenu globalne onkološke slike.
       Faktori rizika koji utiču na obolevanje od raka u Srbiji se ne smanjuju već povećavaju, pa je došlo vreme da se deklarativno uzdizanje onkološke zdravstvene zaštite na nivo opšte društvene obaveze i odgovornosti spusti za početak do onih koji upravljaju državnim parama, jer onkologija, sama, više ne može ni korak.
       Nastojeći da prati evropsku metodologiju izrade programa za borbu protiv raka, u kojoj je i sam participirao, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije sačinio je program do 2000. godine iza koga je stala republička vlada, obećavajući da će ga kao prioritetan finansirati iz budžeta, ali nije bilo tako.
       "Program iz budžeta nije dobio nijedan dinar" - tvrdi doktor Nikola Mitrović, direktor Onkološkog instituta. "Danas kada govorimo o rezultatima programa, teško da neko može da traži zvaničan izveštaj, jer niko ništa nije ni finansirao, sem instituta i to sredstvima dobijenim uglavnom iz učešća u međunarodnim projektima."
      
       Zabušavanje
       Mana ovakvog isključivo samostalnog finansiranja jeste samo delimično sprovođenje programa - od važnosti za nacionalno zdravlje - i to u okviru delatnosti instituta, i nesprovođenje prvog međunarodno dogovorenog principa, a to je objedinjenje svih snaga društva u jedinstveni sistem onkološke zaštite. Zašto od vlade obećan novac nije dobijen, dr Mitrović ne zna, ali na sve češće prozivke s političkom pozadinom da je njima u institutu lako, rezignirano odgovara: "Institut je za proteklih pet godina iz sredstava namenjenih zdravstvu dobio samo pedeset tri hiljade maraka što nije ni promil naših potreba. Od svih zdravstvenih ustanova u Srbiji, mi smo na poslednjem mestu za finansiranje. Već bi trebalo prozvati nekog zato što vlada ne sprovodi ono na šta se sama obavezala. U našoj bolnici nema ni šarenih zavesa ni apartmana, ali zato imamo čistu posteljinu i visok stepen zdravstvene nege koji nam je priznat na međunarodnom nivou."
       Davala država pare ili ne davala - novi desetogodišnji program je gotov. Dr Mitrović kaže da se nada da će od sada biti bolje ali ne kaže zašto se nada. Program onkološke zdravstvene zaštite za naredni period sačinjen je prema inoviranoj metodologiji Svetske zdravstvene organizacije i obuhvata vanredne uslove koji su posledica NATO-bombardovanja.
      
       Prevencija
       Činjenica da su tokom agresije korišćeni projektili punjeni "osiromašenim uranijumom 238", kojim su za duže vreme zatrovani delovi Kosova i Metohije i sedam rejona na jugu Srbije, upozorava na opasnost povećanog razbolevanja stanovništva tih krajeva od malignih bolesti. I zato su mere primarne prevencije, odnosno učešće stanovništva u očuvanju sopstvenog zdravlja neophodne u organizovanoj borbi protiv raka. Od konkretnih mera, po preporuci stručnjaka, najvažnije je registrovanje i postavljanje uslova za dalji rad, u pogledu zaštite životne sredine zagađivačima kancerogenim materijama, jer je preko 80 odsto malignih bolesti moguće sprečiti otklanjanjem hemijskih, fizičkih i bioloških kancerogenih agenasa iz životne sredine.
       Za prekršioce propisanih mera zaštite treba da budu propisane visoke novčane kazne, a taj novac usmeren ka zdravstvenoj zaštiti, mišljenje je doktora Mitrovića. Programom onkološke zaštite predviđen je i najekonomičniji sistem ranog otkrivanja raka - selektivni skrining, odnosno izdvajanje rizičnih grupa i njihovo praćenje. "Selektivnim skriningom je moguće otkriti rak u onoj fazi u kojoj se još ne pokazuju klinički znaci bolesti. Svetska nauka kaže da ako se ovim metodom na sto kontrolisanih ljudi otkrije jedan koji ima rak u početnoj fazi, onda je on vrlo rentabilan, jer skoro sto puta manje košta jedan selektivni skrining nego lečenje jednog bolesnika koji je kasno došao. Ovo bi trebalo da opredeli društvo da investirajući na ovakav način štedi novac za lečenje onkoloških bolesnika."
      
       Program
       Već deceniju i po u lečenju raka postoje propisani standardi o minimumu zdravstvenih usluga koje treba učiniti da bi se sa sigurnošću utvrdilo ili isključilo postojanje raka. Time se izbegava lutanje, ponavljanje analiza i nepotrebnih pregleda, koji je - osim što odlažu utvrđivanje dijagnoze - znatno poskupljuju. Zbog toga bi ubuduće Republički zavod za zdravstveno osiguranje prema postignutom dogovoru trebalo da plaća troškove lečenja isključivo po usvojenom protokolu, a sve drugo pojedinac ili zdravstvena služba koja je učinila bespotrebne preglede.
       Programom je predviđeno i racionalno snabdevanje citostaticima i antitumorskim lekovima za celu teritoriju Srbije. "Snabdevanje lekovima zahteva vrlo ozbiljnu organizaciju sistema i rigorozne mere kontrole, kao i sankcije za one koji se programa ne budu pridržavali", upozorava dr Mitrović.
       Predlog dugoročnog programa onkološke zaštite treba uskoro da se iznese pred vladu, koja - ukoliko ga usvoji - određuje i izvore finansiranja. Ako bi se ponovila prethodna decenija, teško da će stopa smrtnosti od raka biti zaustavljena na svetskom proseku, što je za naše uslove prihvatljivo kada se uzmu u obzir posledice NATO-bombardovanja.
       Ako organizovaniji i racionalniji način onkološke zaštite, kakav je ponuđen vladi, ne može bitno da smanji obolevanje od raka, umiranje od ove bolesti sigurno može. Pa, neka odluče...
      
       DIJANA IVANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu