"Otporaši" priznaju da su sami želeli da učlane Dobricu Ćosića, a njihov Memorandum uz puno opštih mesta Srbiju vidi kao regionalnu silu

      Ako je suditi prema najavama iz režimskopatriotskih sredstava informisanja, najavljeni antiteroristički zakon žestoko će goniti ne samo izvršioce terorističkih akata nego i njihove pomagače. Da će još jedan u seriji "najdemokratskijih zakona na svetu baziranih na evropskim iskustvima" biti usvojen ne bi li se mlađanim "teroristima" iz Narodnog pokreta Otpor stalo na put, ukazuje činjenica da im je Savezno ministarstvo pravosuđa nedavno uskratilo registraciju.
       Kako sada stvari stoje, danom objavljivanja antiterotrističkog zakona u "Službenom listu", "Otpor" će, budući da nije registrovan, ili nestati sa političke scene Srbije, ili će aktivisti, ukoliko nastave da rade, biti masovno hapšeni i osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. "Taj zakon ne može biti primenjen ni na koga, jer "Otpor" je stanje duha", kaže za NIN aktivista "Otpora" Vukašin Petrović, uz napomenu da će bez obzira na odbijanje registracije nastaviti da radi.
      
       Baza
       Na primedbu da "Otpor" koji je nastao kao studentski pokret nije dobio ni značajniju podršku "u bazi", odnosno među studentima, odgovor je da akcijom "buđenja univerziteta" ne bi mnogo toga postigli. Raspoloženje naroda je takvo da bi samo širim protestima u kojima bi, zajedno sa studentima učestvovali i sindikati, nevladine organizacije, političke partije i istaknuti pojedinci moglo doći do promena. Nijedna od navedenih grupacija samostalno ne može da pokrene promene u društvu i zbog toga se "Otpor" zalaže za njihov jedinstveni nastup.
       "Mi ćemo uspeti da pokrenemo narod. Izvukli smo neke pouke iz prethodna dva meseca i tokom leta ćemo uraditi devet kampanja koje će promeniti odnos stanovništva prema političkom aktivizmu", kaže Petrović. Još jedan od razloga apatičnosti najvećeg broja studenata jeste "aktivno rušenje strukture studenata na Beogradskom univerzitetu" povećavanjem upisnih kvota.
       Broj studenata iz Beograda ostao je isti, ali je povećano prisustvo studenata iz provincije koji su zavisniji od države i samim tim su manje spremni za proteste. Procene "Otpora" kažu da je za dizanje Univerziteta potrebna kritična masa od oko 40 procenata studenata.
       Ni primedba da "Otpor" nije uspeo da pridobije ni roditelje aktivista, prema Petroviću ne stoji, jer su već formirani "akcioni timovi starijih" koji će tokom jula raditi na akciji "Otpor iz komšiluka". Takođe, uskoro će roditelji aktivista početi da podnose krivične tužbe zbog privođenja na informativne razgovore, nanošenja duševnog bola itd.
       Pažnju javnosti u poslednjih nekoliko dana privukla je i pojava otporaškog "Memoranduma". Pojava dokumenta identičnog imena sa autorstvom Srpske akademije nauka i umetnosti 1986. godine koji govori o srpskim nacionalnim interesima "dala je krila politici Slobodana Miloševića". Memorandum SANU je, kako smatraju u "Otporu" zakasnio oko 150 godina, pa je zbog toga donesen novi, kao vid pritiska na SANU ne bi li doneli novi koji će govoriti o srpskim državnim interesima. Cilj izrade "Memoranduma" je "definisanje Srbije kao građanske države i određivanje njenog položaja u Evropi".
      
       Autorska prava
       Na taj način vrši se pritisak na SANU da prestane da se bavi izolacionističkom politikom, već politikom saradnje i integracija, ali i da zastupa stanovište da Srbija treba da bude regionalna sila. "Memorandum" je predat sekretarici predsednika SANU Dejana Medakovića, jer tog dana on nije bio na svom radnom mestu. Na kakav je prijem među "besmrtnicima" naišao taj dokument, još se ne zna, ali je sigurno da 47 akademika podržava "Otpor". Rad na izradi "Memoranduma" se nastavlja, kao i "pritisak" na SANU da donese novi.
       Za do sada očito još nedovršeni tekst "Memoranduma", u najmanju ruku, moglo bi se reći da ne donosi ništa novo i originalno i da je pun opštih mesta. Za treći deo dokumenta, sa nazivom "Program nacionalnih interesa", moglo bi se reći da je pun opštih mesta kao što su ih puni i govori lidera opozicije na temu "rešavanja konkretnih problema građana Srbije". Primera radi, u odeljku "Srbija kao regionalna sila" konstatuje se da Srbija "mora dodatno da se angažuje kao nosilac i pokretač zajedničke strategije onih balkanskih zemalja sa kojima ostvaruje saradnju".
       Izlazak u javnost sa dokumentom identičnog imena, kao i "najznačajniji srpski nacionalni program posle Načertanija", podgrejao je spekulacije da iza toga stoje intelektualci koji su u poslednjih nekoliko meseci pristupili "Otporu", ali su svih ovih godina kritikovali tzv. memorandumsku politiku. Međutim, "Memorandum" je delo studenata koji su aktivnosti "Otpora" kreirali i još to čine, dok stariji članovi nemaju nikakav uticaj u osmišljavanju akcija, tvrde u "Otporu".
       Pristupanjem "oca nacije" Dobrice Ćosića "Otporu" pojavila se teza u javnosti da je "Memorandum" njegovo delo koje želi da preko otporaša proturi u SANU kao zvanični dokument te institucije. "Sa gospodinom Ćosićem nismo pričali o 'Memorandumu'. U tom trenutku smo samo želeli da ga učlanimo. On je rekao pošteno da je bolestan i da ne može da učestvuje u našim aktivnostima, ali da imamo punu njegovu moralnu podršku i da on želi da bude naš aktivista. Na tome se završava njegov aktivizam", kaže Petrović.
       Ko zna koje po redu razočaranje građana politikom opozicionih partija, kao i pristupanjem većeg broja nezavisnih intelektualaca "Otporu" ponovo je aktivirana teza o "uništavanju" postojećih opozicionih partija i pravljenju novih. Prema tim kalkulacijama, "Otpor" bi bio jedna od snaga pokreta razočaranih opozicionara u borbi protiv opozicionih stranaka.
       "Mi nemamo vremena za takve stvari. Kada bismo uništili političke partije, uništili bismo osnovu za bilo kakvu političku borbu i odgodili rešenje krize za nekoliko godina. Partije su u svim zemljama nosioci političke borbe, pa tako i kod nas, i ako bismo ostali bez njih, ne znamo ko bi izašao na izbore i pobedio", kaže Petrović, i dodaje da "Otpor" nema ambicije da preraste u neku novu stranku iza koje bi stali razočarani opozicionari.
       Narodni pokret "Otpor" za 20 meseci postojanja pokazao je za ovdašnje uslove neverovatnu žilavost i radnu prilagodljivost u do sada najtežim uslovima za političko delovanje. Iskušenja koja slede, sve su prilike, biće žešća od dosadašnjih, ali izgleda da "Otpor" ima unapred spremne odgovore na sve napade režima.
      
       VLADIMIR SUDAR
      
      

Majske ide Najveći broj aktivista "Otpora", njih 318, privedeno je u maju mesecu ove godine. Prema Petrovićevim rečima, od osnivanja "Otpora" u oktobru 1998. do kraja aprila ove godine priveden je u policiju na saslušanje otprilike isti broj ljudi kao u prošlom mesecu. Zaključno sa 20. junom, u tekućem mesecu privedeno je 95 aktivista "Otpora". Prema saznanjima otporaša, u toku je policijska akcija "slaganja kockica", odnosno skupljanja informacija, ne bi li dokučili strukturu i principe funkcionisanja organizacije. Policajci se tokom saslušanja ponašaju uglavnom korektno.

      
      

Deset zapovesti Deset pitanja koja policajci najčešće postavljaju privedenim aktivistima "Otpora" su:        1) Ko je vođa "Otpora"?        2) Odakle vam stiže novac i ko ga raspoređuje?        3) Kakav je vaš odnos sa političkim strankama?        4) Zašto si član "Otpora"?        5) U kakvim si odnosima sa Milivojem Gutovićem, ubicom Boška Peroševića? (Ovo je bilo hit pitanje u maju mesecu ove godine.)        6) Da li se viđate sa strancima?        7) Imaš li devojku (mladića)? (Obavezno pitanje.)        8) Zašto si priveden?        9) S kim imaš kontakte u Beogradu? (Obavezno pitanje za aktiviste iz unutrašnjosti.)        10) Da li si svestan da radiš protiv države?