NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Potreba i apsurd

NAZIV: Od narodnog fronta do jednopartijskog sistema
AUTOR: Dragoljub Petrović
IZDAVAČ: Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd 1997.

      Dušan Plenča
      
       Dr Dragoljub Petrović, obrazovanjem istoričar i pravnik, nije nepoznat našoj društvenoj javnosti. Do sada je objavio naučne monografije (Konstituisanje federalne Srbije, Jugoslavija, socijalizam i svetski poredak, Narodnooslobodilačka fronta u Srbiji, Saradnja antifašističkog pokreta u Srbiji i Bugarskoj, itd.) i više studija, odnosno rasprava iz oblasti istorije i državno-pravne istorije dvadesetog veka.
       Neosporno, metod i način Petrovićevog istraživanja "Narodnog fronta kao opštepolitičke asocijacije", koja je od svoje široke, demokratske platforme u surovim ratnim prilikama, u mirnodopskim uslovima preuzela monopolističku ulogu, kao preduslov stvaranja jednopartijskog sistema, utemeljena na poznatim kominternovskim premisama "jedinstva misli i akcije", odnosno na "diktaturi proletarijata" (autokratiji vladajuće strukture) potvrdio je da je na taj način ispuštena "istorijska šansa" i dovedena u pitanje "istorijska uloga" Narodnog fronta uprkos činjenici što je, u uslovima Drugog svetskog rata, kao značajna, progresivna i na demokratskim načelima (građanskim pravima) stvarana opštenarodna masovna organizacija, odigrao odlučujuću ulogu u mobilisanju i objedinjavanju svih društvenih struktura i svih naroda i narodnosti na platformi narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora, da bi se transformisao u "režimsku ustanovu zadržavši izvesna progresivna stremljenja".
       Uticaj Moskve na transformaciju Narodnog fronta u jedinstvenu organizaciju, bezrezervno u službi Komunističke partije, posebno je radikalizovan posle oštre kritike Kremlja Deklaracije Privremene vlade DFJ (9. mart 1945) zbog njene "buržoasko-demokratske mimikrije" i neizjašnjavanja za bezrezervno približavanje slovenskim zemljama "koje treba da budu spremne za daljnu borbu protiv novih pokušaja agresije".
       Prihvatanjem "dobronamerne kritike" Moskve, a potom Ugovorom o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji, zaključenim 11. aprila 1945. godine između SSSR-a i DFJ, a pod geslom "sve za socijalističku, neposrednu, narodnu demokratiju", okončana je "narodnooslobodilačka demokratija" na prostorima onovremene Jugoslavije, pa su na političku scenu stupili novi odnosi, usmereni na gašenje političkih partija, čije se vreme smatralo prošlim: "Komunistički prvaci su tokom 1945. na najvišim skupovima govorili o diktaturi nad manjinom, svrgnutom buržoazijom i ostacima starog režima." Međutim, ta "čitava teza bila je apsurdna" - piše Dragoljub Petrović - jer "kako je vreme odmicalo, bilo je sve očitije da je navedeni koncept nerealan".      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu