NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Taikonauti lete u nebo

Kina ima rakete, svemirski brod i ekipu spremnu da se otisne u svemirsku avanturu. Taj istorijski događaj se zvanično ne najavljuje, ali dosta stručnjaka veruje da bi to moglo da se desi uskoro. Možda i kao kineski odgovor (ne samo propagandni) na američki "raketni štit"

      (Od stalnog dopisnika NIN-a iz Pekinga)
      
       Uzbuđenje koje je u Rusiji i Kini izazvao američki plan o izgradnji novog raketnog štita ponovo je aktuelizovalo pitanje o raketnim potencijalima Kine, pošto se za ruske uglavnom zna. Kina je najavila napore za povećavanje svoje raketne moći što je korak nad kojim mnoge zemlje treba da se zamisle, s obzirom na već postojeću kinesku snagu.
       U isto vreme strani eksperti se ponovo bave kineskim kosmičkim programom i nastoje da dokuče kada će se Kinezi vinuti u kosmos. Ima skeptika, ali dosta stručnjaka veruje da će se to desiti uskoro. Kina, tvrde oni, raspolaže sigurnim raketama, proverenim svemirskim brodom i spremnom ekipom profesionalaca koji su već dobili i poseban naziv - taikonauti.
       (Taikonauti su kineski izraz koji odgovara američkim astronautima ili ruskim kosmonautima.)
       Kao i mnogi narodi, i Kinezi su od davnih dana maštali o tome da polete. Ali, za razliku od drugih, oni su u tome i uspevali. U starim knjigama je zapisano da su još u periodu Ratujućih carstava (447-221. godine pre nove ere) Kinezi pravili tako velike zmajeve koji su mogli da ponesu nekoliko ljudi u visine.
      
       Hiljadugodišnji san
       Imperator Kao Đang hiljadu godina kasnije, bolesno opterećen strašću za letenjem, ubijao je svoje protivnike na neobičan način: vezivao im je na ruke krila od bambusa i svile i bacao ih sa visokog tornja. Ipak, dao im je šansu da prežive ako se bez povreda spuste na zemlju. Princ od Veija, navode knjige, leteo je - tri kilometra.
       I Marko Polo video je Kineze koji lete. On je zapisao da bi Kinezi prilikom porinuća novih brodova, našli nekog, obično pijanog, mornara, vezali ga za zmaja i puštali da ga nose snažni vetrovi. Ako bi zmaj poleteo, brod je mogao da bude porinut, u protivnom retko bi se koji trgovac odlučio da svoju robu ukrca na takav brod.
       Jedan naučnik, u doba kada je Evropom vladala inkvizicija, učvrstio je za noge od stolice desetine raketa (rakete su takođe pronašli Kinezi), seo na tu stolicu i - poleteo. Ideja je bila odlična, ali... svaki napredak propraćen je žrtvama.
       Danas je to samo istorija, mašta je postala stvarnost.
       Kina je do sada lansirala četiri obimne serije satelita - komunikacione, meteorološke, naučne i astrofizičke. Neke od tih satelita Kinezi uspešno vraćaju na zemlju, a u pripremi su nove serije specijalizovane za radare, registrovanje zemljotresa, istraživanje solarnog sistema itd. Ne treba posebno naglašavati da mnogi od ovih satelita imaju vojnu namenu i da pokrivaju veći deo površine zemaljske kugle. Kinezi imaju dobar uvid iz kosmosa u lansiranje raketa sa zemlje.
       Najpoznatija kineska raketa za lansiranje satelita zove se Dugi marš i koristi se još od 1970. godine. Od 50 prvih raketa koje su lansirane, Dugi marš je imao samo tri neuspešne i četiri delimično neuspešne misije. U poređenju sa drugima to je dobar rezultat (Arijana je imala pet neuspešnih lansiranja, Atlas 12, Titan 4, a Proton 13).
       Ovu raketu Kinezi koriste i za komercijalno lansiranje satelita, a poručioci su iz mnogih zemalja sveta, uključujući i Sjedinjenih Američkih Država.
      
       Američki sateliti na kineskim raketama
       Što se tiče prvog kosmičkog broda, Kinezi su pre nešto više od osam meseci lansirali svoj brod "Šendžou" što u prevodu znači "Božanstveni brod". Posle 21 sata i 14 obrtaja oko Zemlje, brod je vraćen.
       Reč je o letelici koja podseća na modifikovanu verziju sovjetskog "Sojuza". U odnosu na najmodernije američke i ruske vasionske brodove, kineski brod je svakako mnogo skromnijih mogućnosti. Ali, to ne predstavlja iznenađenje pošto su se Kinezi poslednji uključili u kosmičku trku. Oni su pri tom tesno sarađivali sa sovjetskim stručnjacima a analizirali su i njihove "Sojuze" vraćene na zemlju, kao osnovu za kreiranje vlastitog broda.
       Zapadni eksperti procenjuju da kineski brod može poneti više od trojice članova posade - taikonauta. Profesor Lijang Sili, iz kineske Akademije nauka, izjavio je da će "uskoro" kineski kosmonauti poleteti u jednom iz serije "Šendžoua". To je najviše što se od Kineza moglo čuti.
       I ruski kosmonaut Anatolij Berezovoj, koji je obišao kineski kosmički centar, rekao je da će "Kina uskoro postati treća nacija na svetu sposobna da u orbitu lansira brod sa ljudskom posadom".
       Inače, Kina je počela da priprema svoje kosmonaute još pre dvadeset godina, ali je to kasnije obustavljeno verovatno zbog promene u kosmičkim prioritetima. Ali, od 1996. godine dvojica Kineza trenirala su u Rusiji, u Zvezdanom gradu, zajedno sa ruskim kosmonautima. Posle povratka u Kinu oni su postavljeni za glavne trenere kineske kosmičke ekipe.
       Bilo je nagoveštaja da će Kinezi obeležiti početak 2000. godine lansiranjem svog prvog kosmičkog broda, ali se to nije ostvarilo. Nove prognoze kažu da će to svakako biti u ovoj Godini zmaja. Kineski zmaj bi se vinuo u kosmos iz koga je, prema legendi, jednom došao na Zemlju.
      
       Aleksandar NovaČiĆ
      
      
Otac kineskog programa

Čien Hsiesen diplomirao je na Đao Tong univerzitetu u Šangaju, a zatim je nastavio studije u Americi. Radio je na američkom raketnom programu.
       Kao i mnogi drugi vrhunski naučnici kineskog porekla, vratio se 1955. godine u Kinu. Godinu dana kasnije startovao je kineski kosmički program. Čien je glavni kreator prve kineske balističke rakete i prvog satelita koji je lansiran u kosmos.


      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu