NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Naučni pohod na Evropu

Stevan Nađ-Perge (19), mladi fizičar, sa još dvojicom kolega je nedavno na međunarodnom takmičenju First step to Nobel prize u organizaciji Poljske akademije nauka osvojio prvo mesto

      Jednostavno nameštena momačka soba u centru grada. Ulica Strahinjića bana. Prizemlje. U senci platana. Hladovina. Nema neizbežnog televizora, ali je kao zamena u opticaju kompjuter. Ikonice na ekranu uredno poređane. Na zidu poster nekog od mnogobrojnih holivudskih filmskih hitova, police, uglavnom ispunjene knjigama naučne fantastike i udžbenicima. Na vratima zalepljen poster JAZAS-a "Dobar u napadu, najbolji u odbrani". Odatle u pohod na Evropu polazi devetnaestogodišnji Kikinđanin Stevan Nađ-Perge, uskoro student fizike na beogradskom Prirodno-matematičkom fakultetu i jedan od najtalentovanijih mladih fizičara "nove generacije". Živi sa bratom od tetke koji studira stomatologiju. Kako kaže, ustaje oko deset sati, nikad ranije. Vreme do ručka (14 sati) najčešće provodi za kompjuterom "kačeći se na NET". Za sada, nema devojku.
      
       Planete
       Pre neki dan je završio pripreme za međunarodno takmičenje fizičara u Lesteru (Engleska). Prethodno je sa još dvojicom kolega (Stefan Salom i Nemanja Spasojević) osvojio prve nagrade na međunarodnom takmičenju u organizaciji Poljske akademije nauka.
       Kotrlja slovo "r". Priča:
       "Takmičenje First step to Nobel prize u Poljskoj je konkurs za najbolje radove iz fizike koji se šalju iz celog sveta. Ove godine je poslato tri rada iz Jugoslavije. Rad Nemanje Spasojevića, Stefana Saloma i moj, i sva tri rada su osvojila nagradu. Svoj rad sam radio u Petnici, bio sam povezan i sa Institutom za fiziku. Rad je kasnije preveden na engleski. Moj rad je bio "Simulacija formiranja planete". To nije eksperimentalno rađeno već je više simulacija na računaru o nastanku planetarnih sistema, protoplanetarne prašine. Koristio sam jedan vrlo efikasan model koji je napravljen u Institutu za fiziku. Taj model sam dorađivao, menjao i ispitivao kakva će to planeta ispasti u zavisnosti od početnih parametara koje joj budem dao. Na osnovu dobijenih rezultata sam i napisao taj rad."
       Jednostavno obučen. Farmerke, izvučena teget majica, patike. Hoda brzo Knez Mihailovom ulicom i radoznalo se osvrće oko sebe. Ne gleda izloge.
       Priča da mu se Beograd na prvi pogled uopšte nije dopao i da je tek po susretu sa Kalemegdanom definitivno "pao".
       Razgovor ubrzo skreće na Petnicu, takmičenja, nagrade...
       "Za Petnicu je duga priča. Prijavljujemo se na jesen za seminare koji počinju u januaru. Petnica ima taj kurs eksperimentalne fizike na proleće koji dosta pomaže što se tiče takmičenja, kasnije dosta pomaže, jer u školi se slabo rade eksperimenti. Više pažnje se posvećuje teoriji. Prošle godine takmičenje je bilo u Italiji u Padovi, dok je ove godine u Lesteru u Engleskoj i traje sedam dana. Svih petoro koji idu u Lester su Petničani, pa ćemo videti kako ćemo uraditi eksperiment."
       Posle ručka u čuvenoj studentskoj menzi "3K" (popularna "Tri kostura") na Obilićevom vencu, Stevan uz zvuke radija u hladovini sobe čita knjigu Paula Koelja "Priručnik za ratnike svetlosti". Interesantan mu je. Ceni i Isaka Asimova.
      
       Sport
       Veliku i veoma važnu ulogu u Stevanovom životu osim fizike, svakodnevnog dugotrajnog sedenja pred kompjuterom i hrane (obožava da jede špagete i lignje), igra i sport. Kaže da je ranije, u Kikindi, trenirao džudo i da je dogurao do braon pojasa. Oko 19 sati odlazi da istrči svakodnevnih pet kilometara do dunavskog keja (oko 60 minuta). Često igra basket sa drugovima i vozi bicikl.
       "Što se mene tiče, fizička sprema mnogo utiče na rad, na učenje. Ako se ne bavim nekim fizičkim poslom dva, tri puta nedeljno, ne mogu da učim, da radim fiziku. Dobra fizička pripremljenost je osnov za dobro učenje. Ne verujem da bih sve ovo izdržao da se ne bavim sportom", kaže Stevan.
       Na beogradskom Prirodno-matematičkom fakultetu Stevan je prijavio teorijsku i eksperimentalnu fiziku na koju se, kako kaže, ne prijavljuje veliki broj studenata. O planovima za budućnost kaže:
       "Vrlo lako je moguće da zbrišem, mada nisam konkretno smislio gde ću i kako ću. Želeo bih da se u životu bavim fizikom, istraživanjima. Jugoslavija i nije mesto za bavljenje istraživanjima, nemamo baš neke preterano dobre uslove. Jedino Institut za fiziku u Zemunu ima neke uslove, ali, ipak, inostranstvo može da pruži mnogo bolje uslove za bavljenje fizikom."
      
       Obezbeđenje
       Nada se da će mu nagrade omogućiti da se probije u inostranstvu. Kaže da je razmišljao o nekoliko mesta "koja nisu loša", i da mu Masačusetski institut koji ima jednu od najjačih katedri za fiziku na svetu deluje "veoma primamljivo", kao i da tamo ima i nekoliko naših studenata.
       Setno i razložno priča:
       "Ne želim da definitivno odem i 'spalim sve mostove iza sebe'. Voleo bih da imam mogućnost da šest sedam meseci provedem ovde, a ostatak godine tamo. Ne bih voleo da se baš definitivno odselim. Više bih voleo da mi ovde bude 'baza', pa da putujem po svetu i vidim šta se dešava."
       Pre neki dan je u bioskopu gledao, pretpostavljate, naučnofantastični film "Matriks". Kaže da je dobar. Priprema stvari za put u Englesku.
       Priseća se prošlogodišnjeg takmičenja u Padovi, kako su Italijani bili dobri domaćini, dok su ih Englezi "čudno gledali".
       "Prišao nam je jedan tip, stariji Englez, i pošto smo imali neke karte, obeležja Jugoslavije - svaki tim je imao nešto takvo - samo je rekao:"Njhat''s Džugoslavia?". Ne mešam se u politiku, mada mogu da glasam. Hteo sam da upišem Elektrotehnički fakultet, ali sam odustao. Sreo sam radnike obezbeđenja."
      
       ALEKSANDAR ROKNIĆ
      
      

       Svi istražuju

"Čak petoro petničkih polaznika je do sada dobijalo prvu nagradu na takmičenju "First Step". Poređenja radi, najuspešnija nacija na ovom takmičenju je Ukrajina sa devet nagrada. Drugo mesto dele Jugoslavija i Sjedinjene Države sa po šest Poljska ima četiri nagrade. Očigledno, sama Petnica ima više nagrada od zemlje domaćina." Ovo međunarodno takmičenje postoji već osam godina i nastalo je iz potrebe da se talentovani mladi fizičari takmiče i u nešto kreativnijem smislu nego što je rešavanje zadataka. Druga kategorija je njihov samostalni istraživački rad. Većina učenika se, ipak, odlučuje za istraživanje za koje je, nesumnjivo, potrebno nešto više od "avanturističkog duha". Svake godine se na "First Step" prijavljuje više od sto učenika iz celog sveta.
       "U poslednjih osam godina za ovo takmičenje je prijavljeno 1220 radova iz 67 zemalja. Svake godine se dodeljuje po šest ravnopravnih nagrada. Svi nagrađeni dobijaju jednomesečni radni boravak na Institutu za fiziku Poljske Akademije nauka. Ove godine od šest nagrađenih čak trojica su iz Jugoslavije. Uspeh Jugoslavije na ovom takmičenju nije iznenađenje. Veliki broj entuzijasta, studenata i stručnih saradnika omogućava da se u Petnici stvori stimulativna atmosfera u kojoj je istraživanje, u stvari, isto toliko prirodno koliko i spavanje. Ovde, jednostavno, svi istražuju. Naš je posao da ih onda ubedimo kako je pisanje dobrog rada isto toliko bitno koliko i onaj lepši deo posla, tj. samo istraživanje. Uglavnom nam uspeva", kaže Verbić.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu