NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Deca rata

"U sadašnjoj situaciji logično je očekivati porast visokorizičnih trudnoća. Biće više spontanih pobačaja"

      Lekari su utvrdili da su se tokom rata žene teže porađale, da su bebe bile drugačije nego u miru, da je NATO bombardovanje ostavilo traga i na majkama i na deci. Ministarstva za zdravlje i ekologiju o tome ćute. Za 78 dana NATO agresije na Jugoslaviju u KBC GAK Kragujevac bilo je gotovo dvostruko više carskih rezova (13,7 odsto u odnosu na 7,88 odsto što je petogodišnji mirnodopski prosek), bebe su imale više problema sa dobijanjem kiseonika, trudnoće su se završavale pre uobičajenih termina, višerotke su se duže porađale (8,50 sati umesto 7,59 sati), bebe su bile lakše (3 035 grama umesto mirnodopskih 3 450 grama).
       Ratna statistika lekara niškog doma zdravlja još je poraznija: novorođenčadi je bilo manje za 27 odsto nego u miru, urođene anomalije tri puta češće, deformiteti stopala, displazija kukova i mešanje arterijske i venske krvi po dva puta, otvori mokraćne cevi na pogrešnom mestu četiri puta, Daunov sindrom je tri puta češći, a više nego obično bilo je i preponskih kila, nespuštenih testisa, povećanog broja prstiju na šaci.
      
       Komplikacije
       To su brojke iz samo dve medicinske ustanove koje opisuju šta se događalo od 24. marta do 9. juna 1999. godine i one ne govore mnogo o tome da li su rat i vreme posle rata ostavili posledice na porodilje i bebe. Dr Miloš Cvetković, načelnik Odeljenja za visokorizične trudnoće Kliničkog centra Srbije kaže: "U sadašnjoj situaciji logično je očekivati porast visokorizičnih trudnoća. Biće više spontanih pobačaja (dosad u Srbiji u proseku su činili 15 do 17 odsto ukupnog broja porođaja), a njihov osnovni uzrok je povišeni pritisak uzrokovan trudnoćom, poremećaj šećera i zastoji rasta ploda. Već je primećen i porast prevremenih porođaja. Po podacima iz 1997. godine bilo ih je u proseku od 9 do 11 odsto, što je svetski prosek."
       Na ovo Odeljenje dolaze trudnice iz cele Srbije sa najtežim komplikacijama pa je ono svakako iznad statističkog proseka republike, ali su važne još dve činjenice koje zapaža dr Cvetković. Najveći broj plodova ugine u ranoj trudnoći zbog hromozomskih promena. Češći su i slučajevi smrti ploda u odmakloj trudnoći kod žena sa imunološkim poremećajem, neotkrivenim ili neadekvatno lečenim. Dr Dejan Maletić, načelnik Odeljenja patologije trudnoće KBC Zvezdara kaže da u smeni ima dva do tri spontana pobačaja, ali ne zna da li je to manje ili više nego ranije jer nema uredne statistike. Od prošle godine zabeležen je blagi porast broja dece sa telesnim anomalijama, ali nema dobre analize uzroka tih promena. "Ne znam tačno koliko je povećan broj trudnoća sa telesnim anomalijama ploda, ali znam da ih prilično često prekidamo jer su telesne devijacije nespojive sa kasnijim životom", kaže Maletić. (U svetu se četiri odsto dece rađa hendikepirano, a od 150 000 beba koliko se godišnje rodi u Srbiji tri odsto, odnosno 4 500 je oštećeno u razvoju. Njihov život u proseku traje 35 godina.) Dr Vesna Vukotić-Pavlović iz beogradskog Doma zdravlja "Stari grad" kaže: "U porastu su spontani pobačaji (do drugog meseca trudnoće) čiji su najčešći uzrok hromozomske anomalije. Više je i rizičnih trudnoća naročito izraženih kroz visok krvni pritisak i oboljenja štitaste žlezde (posledica genetike i stresa)." Razlog ovim promenama dr Vukotić-Pavlović vidi pre svega u velikom broju starijih trudnica, "Ima dosta prvorotki starijih od 40 godina, a očigledno je smanjen broj žena koje rađaju drugo i treće dete."
       Svakodnevno je zapažanje, a ne klinička studija, tvrdnja ginekologa Cvetkovića i Maletića da je od početka ove godine drastično povećan broj malignih oboljenja. "Nikada nismo imali ovoliko karcinoma jajnika i to među svim starosnim grupacijama", kaže dr Maletić, a dr Cvetković veli da je "užasno veliki broj karcinoma jajnika koji se teško i kasno dijagnostikuju, po pravilu kada zahvate organe u trbušnoj duplji".
       Svi ovi podaci, sva lekarska iskustva mogu se shvatiti jedino kao "pojedinačni primeri". Za naučnu analizu o posledicama rata na porodilje i bebe koja bi bila prvi korak u ostvarivanju maksime "Bolje sprečiti, nego lečiti", potrebno je angažovanje mnogih stručnjaka i tri institucije - Srpskog lekarskog društva, Ministarstva zdravlja i Ministarstva za zaštitu životne sredine. Penzionisani ginekolog profesor dr Vojin Šulović kaže da će učiniti sve da Srpsko lekarsko društvo "pokrene timski pristup rešavanju ovog problema". U Ministarstvu zdravlja su prvo upućivali NIN na "kompetentnije od mene", da bi konačno svi zaćutali. Branislav Blažić ministar za ekologiju Srbije je kratko rekao: "Nikakve izjave ne želim da dajem za NIN."
      
       Politizacija
       O multidisciplinarnoj studiji koja bi obuhvatila sva veća porodilišta u Srbiji bilo je govora, ali "mislim da se Srpsko lekarsko društvo uspavalo, plašim se da je sve jako ispolitizovano. Politiku bi trebalo amputirati i profesionalno obraditi podatke koji će biti važni za narednih 50 godina", kaže dr Maletić. On misli da je Ministarstvo za ekologiju dužno da saopšti bar lekarima čime nas je NATO gađao, kakve su štetne materije bile u vazduhu, zemlji i vodi a od kojih su pacijenti za vreme agresije štićeni jedino zatvaranjem prozora.
       Rat je mogao da bude, ali izgleda da neće biti, novi podsticaj za ostvarenje dve godine stare ideje da se napravi centar za perinatalnu medicinu sa kompjuterizovanim podacima o zdravlju trudnica i beba, "jer jedino tako možemo u svakom trenutku da znamo broj porođaja, učestalost komplikacija, anomalija ploda i jedino tako možemo da podignemo nivo zaštite zdravlja trudnica", kaže dr Cvetković.
       U ovom trenutku Srbija je ostala prikraćena čak i za savete kako se zaštititi od radioaktivnosti (zvanična je tvrdnja da smo gađani municijom sa osiromašenim uranijumom), dok britanski i holandski naučnici u novom broju časopisa "Priroda" tvrde da bi u narednih 30 godina trebalo zabraniti upotrebu prehrambenih proizvoda iz Ukrajine iz oblasti pogođenih radioaktivnim oblakom posle katastrofe u nuklearnoj centrali Černobilj. Britanci i Holanđani ne veruju u izreku "trpljen-spasen". Trudnice i bebe Srbije i vascela Srbija su izgleda prinuđeni da izreku dokazuju svojim životima.
      
       TANJA NIKOLIĆ
      
      
Republika Srpska i Irak

Dr Jovo Šehovac iz Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Srpske kaže da je rat doneo povećanje aerozagađenja, radioaktivnosti, prisustva teških metala u vodi i zemljištu i tvrdi da su upravo to uzroci porasta mortaliteta plodova, pada broja novorođenih i njihove težine i dužine i slabijeg imunološkog statusa, kao i povećanja broja prevremeno rođene dece i urođenih anomalija. Šehovac je naveo sledeće stope mrtvorođenih na području sarajevsko-romanijskog regiona: 1993. godine 11,6 odsto; 1994 - 19,3; 1995 - 15,93; 1996 - 6,79; 1997 - 11,11; 1998 - 6,46; 1999. godine - 6,07 odsto.
       Nemački lekar Giter istražujući dejstvo upotrebljene uranijumske municije u ratu u Iraku utvrdio je da Iračani ali i američki i evropski vojnici imaju teške zdravstvene promene čiji manifestacioni simptomi dosada nisu bili poznati, pa je skup tih promena označen kao "sindrom golfskog rata". Njegova klinička slika ispoljava se slomom imunog sistema, pojavom raznih infekcija koje se završavaju smrću, virusnim oboljenjem koje podseća na AIDS, teškim funkcionalnim poremećajem bubrega i jetre, leukemijom kod dece, genetskim defektima kod novorođenih, čestim abortusima i prevremenim porođajima. Po podacima Unicefa porasla je smrtnost dece ispod pet godina starosti kao posledica upotrebe osiromašenog uranijuma. U Iraku dnevno umire oko 200 dece.


      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu