Pero Kvrgić je među zidinama prvi put igrao pre pedeset godina i samo on ponekad spominje beogradske kolege kojih u Dubrovniku više nema, a nedostaju mu

      Ovogodišnje, pedeset i prve "Dubrovačke ljetnje igre" zamišljene su kao "igre novog doba", a čuveni grad na Jadranu već ove sezone treba da vrati svoju staru slavu. S tim zadatkom među gradske zidine Dubrovnika uz glumce su ušetali i političari. Pozorišnu sezonu na otvorenom svečano su otvorila čak tri predsednika država. Hrvatski predsednik Stjepan Mesić, predsednik Slovenije Milan Kučan i njihov češki kolega Vaclav Havel. Ovaj poslednji bio je toliko oduševljen predstavom "Nemoćnik u pameti", svog sunarodnika Jiržija Mencla i glumom velikana hrvatskog teatra Pere Kvrgića, da je u njihovom društvu uz "ožujsko pivo" proveo ostatak noći.
      
       Lažni car Mirka Kovača
       Meštani Dubrovnika sa zadovoljstvom prepričavaju kako njihovi susedi u Crnoj Gori ovog leta upadljivo glasno pevaju "Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče". Ako budu dovoljno uporni, ima izgleda da naredne letnje igre ugoste neki od crnogorskih teatara. Nagađa se da bi to mogao da bude komad "Šćepan Mali" za koji bi tekst napisao poznati beogradski disident Mirko Kovač, koji od početka rata živi u Rovinju. Gostiju iz Beograda i njihovih teatara ove godine će se javno prisetiti tek retki. Veteran "Dubrovačkih ljetnjih igara" Pero Kvrgić, koji na gradskim zidinama nastupa već pedeset godina, ponekad spominje ljude kojih u Dubrovniku više nema, a nedostaju mu. Domaći pozorišni kritičari čiji profesionalni i patriotski staž traje ravno deset godina, koliko je Hrvatskom vladala Hrvatska demokratska zajednica pokojnog predsednika Franje Tuđmana, tako ponovo mogu da čuju zaboravljena, pa i proskribovana imena sa glumačke scene susedne države. Samo se staromodni "jugonostalgičari", naime, sećaju da su Šekspirov "Otelo" i "Kralj Lir", Sofoklov "Edip" i DŽivo iz "Dubrovačke trilogije" Ive Vojnovića dugo godina bili samo drugo ime za prvaka beogradskog teatra LJubu Tadića. "Obični i opušteni mladić Hamlet", kako ga je doživeo Pero Kvrgić, bio je ne manje poznat, ali u Hrvatskoj i ne manje zaboravljen Petar Kralj. U ulozi Petrunjele iz "Dunda Maroja" Marina Držića s ove je vremenske, političke, pa i kulturne distance danas teško zamisliti Miru Stupicu...
       Tome u prilog kao da govore i najave novog upravnika "Dubrovačkih ljetnjih igara" Slobodana Prosperova Novaka. Ovaj rođeni Dubrovčanin, bivši profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu i autor "Povijesti hrvatske književnosti" prihvatio se relativno nezahvalne funkcije. Posle niza godina "oktroirane kulture" u Hrvatskoj, Prosperov Novak teatarski festival u Dubrovniku treba da pretvori u centar kulturne razmene jugoistočne Evrope. Novi šef dubrovačkog festivala odmah je objasnio šta podrazumeva pod tim geografskim pojmom i precizno nabrojao "vijenac" zemalja koji čine "Italija, Austrija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Grčka, Albanija i Crna Gora, a kojemu je Hrvatska u kreativnom središtu". Jugoslavija, Srbija, Beograd, srpski nacionalni teatar i njegovi velikani, ovde su evidentno preskočeni zbog dnevnopolitičkog oportunizma nove hrvatske vlasti. Dubrovčani i gosti Dubrovnika ove sezone ipak će moći da uživaju u Sofoklovom "Edipu". Neće, doduše, gledati LJubu Tadića, ali će zato na "Držićevoj poljani" videti pravog, grčkog Edipa u izvođenju Grčkog nacionalnog teatra režisera Vasilisa Papavasiloua. Ova predstava pripremljena je u slavnom starogrčkom teatru Epidaurus u kome je u pet poslednjih godina pred dva miliona gledalaca prikazano više od tri stotine predstava.
      
       Havel nije platio pivo
       Ovogodišnje, 51. "Dubrovačke ljetnje igre" trajaće tradicionalnih 45 dana, sve do svečanog zatvaranja 25. avgusta. Za to vreme biće izvedeno trideset koncerata, tridesetak dramskih i tri baletske predstave, uz obaveznih pet folklornih ostvarenja. Nezaobilazni "Dundo Maroje" Marina Držića pojaviće se u režiji zagrebačkog režisera Ivice Kunčevića, a u naslovnoj ulozi nastupiće domaći glumac Krunoslav Šarić, Predrag Vušović predstaviće Pometa, a Barbara Roko Petrunjelu. Tu je i već kultna "Dubrovačka trilogija" Ive Vojnovića, režisera Joška Juvančića u kojoj nastupa Pero Kvrgić. Po mnogima najbolji glumac hrvatskog teatra, priseća se da je Držića u Dubrovniku prvi put igrao pre ravno pola veka. Tada je glumio u sklopu "Hrvatskog narodnog kazališta", a predstavu je postavilo Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda. Kvrgić je u ulozi Kamila u Držićevom "Skupu", u režiji Branka Gavele imao užasnu tremu i umesto rečenice "Ajme meni, Andrijanu mi grabe!", izgovorio je "Ajme meni, Andrijanu mi kolju!". Tada je imao 23 godine i mislio je, kaže, da će propasti u zemlju od stida, ali niko od publike nije primetio zabunu...
       U dramskom programu dubrovačkog festivala publika će videti i Euripidovu dramu "Feničanke", u režiji italijanske umetnice Gabrijele Vacis i izvođenju torinskog pozorišta, a tu je i obavezni Šekspirov "Hamlet" u izvođenju Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba i naslovnoj ulozi obećavajuće holivudske zvezde šibenskog porekla Gorana Višnjića... Oni koji su se ovih dana vrzmali među dubrovačkim pozorišnim daskama pod vedrim nebom tvrde da su od čitavog repertoara najbolje zapamtili miris skupih parfema, koji se na otvaranju "Igara" 10. jula mešao sa mirisom pečenih ćevapčića i pljeskavica. Vino je, kažu, bilo loše, ali besplatno, a pivo nije platila jedino češka disidentska i predsednička zvezda Vaclav Havel, sa suprugom Dagmar koja je takođe glumica... Oskarovac Jirži Mencl koji je dubrovačkim ulicama prošetao u pratnji najnovije "djevojke", nije, navodno, pio ništa.
       Priča o Dubrovniku, iz ugla ljudi koji danas vladaju hrvatskom kulturom spram onih koji su nekad haračili, a danas jedva da još postoje na javnoj sceni, svodi se, naime, na priču o čitavoj Hrvatskoj. Na sukob između disidenata i ratnih veterana, useljenika i "domorodaca", Balkanaca i Mediteranaca, srednje Evrope i evropskog jugoistoka...
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ