NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Mač i čast

NASLOV: "Gladijator", SAD, 2000.
REŽIJA: Ridli Skot
SCENARIO: Dejvid H. Franzoni, DŽon Logan, Vilijem Nikolson
ULOGE: Rasel Krou, Žoakin Feniks, Koni Nilesen, Oliver Rid, Ričard Haris, Derek DŽekobi

      Vuk Pavlović
      
       Veliki reditelj Ridli Skot je svoj izvrsni opus ("Osmi putnik", "Blejd Raner", "Crna kiša"...) sada upotpunio sjajnim filmom "Gladijator", uzbudljivim epskim spektaklom iz doba antičkog Rima.
       Priča "Gladijatora" započinje 180. godine posle Hrista, za vreme vladavine rimskog imperatora Marka Aurelija (Ričard Haris), kada njegove trupe, predvođene slavnim i omiljenim generalom Maksimom (Rasel Krou), odnose važnu pobedu nad pobunjenim germanskim plemenima. Posle bitke stari i oboleli cezar donosi odluku da naslednik prestola bude baš Maksim, što izaziva gnev Markovog okrutnog i razmaženog sina Komoda (Žoakin Feniks), i on ubija oca a potom naređuje i Maksimovo ubistvo. Maksim beži, da bi posle smaknuća svoje porodice dopao ropstva i bio prinuđen da se kao gladijator bori u areni. U međuvremenu, ne bi li se dodvorio populusu, tiranin Komod u rimskom Koloseumu organizuje višemesečne igre, na kojima među mnogim gladijatorima treba da se bori i Maksim, što će mu pružiti priliku za osvetu.
       Na prvi pogled, "Gladijator" spada u klasične holivudske istorijske spektakle, i on to po svojoj raskošnosti i ogromnom budžetu delimično jeste. Bez toliko novca film ne bi imao potrebnu vizuelnu impresivnost, niti bi scenografija bila tako grandiozna i autentična. S druge strane, scenaristi su dramatičnu sagu o osvetničkom ratniku prilično vešto isprepleli sa paralelnom pozadinskom radnjom u kojoj je prikazana nezdrava klima oko Komodovog dvora i politikantskog rimskog Senata. "Gladijatorova" priča nije samo puka storija o časnom vojniku i njegovom krvavom osvetničkom pohodu, već je naglasak bačen na čoveka koga strahoviti životni pad nije slomio i koji se u surovim uslovima bori za sopstveni opstanak, ali i za ostvarenje specifičnih načela pravde. Mada su scenaristi bili na ivici da glavni likovi filma poprime odlike klasične crno-bele karakterizacije, takva zamka je ipak izbegnuta iako su poneke nelogičnosti u tekstu mogle da pomute inače vrlo dobro skrojene odnose između junaka.
       Evidentno je rediteljsko majstorstvo Ridlija Skota - nadogradio je prednosti scenarija (britki dijalog i fino osmišljene scene), i na najbolji način prevazišao povremene dramaturške mane, pa u perceptivnom smislu "Gladijator" deluje fantastično. Eksplozivnost Skotovog izraza je najupečatljivija u akcionim sekvencama koje pod njegovom palicom poprimaju epske dimenzije i sadrže dosad neviđena efektna rešenja. Ritam filma je ravnomeran tako da saspens eskalira do nebeskih visina u furiozno krvavom finalu, čemu svakako doprinose maestralno izrežirane scene borbi, odlično dozirane da se kroz njih postepeno razvija Maksimov lik i iskazuje njegov jak unutrašnji nemir. O tenziji radnje dovoljno govori fakat da uopšte ne osetite kako film traje čitava dva i po sata. Takođe, nezaobilazna je savršena glumačka ekipa u kojoj dominira Rasel Krou, čija je interpretacija neobičnog Maksimovog lika odista vrhunska.
       Sve navedeno (uz fascinantnu fotografiju i upotrebu prelepe magličaste game kojom je dodatno obojena mračna atmosfera priče) apsolutno opravdava Skotovo insistiranje na kultu ljudskog tela, mača i časti, čime "Gladijator" po svojoj ekspresivnosti, spektakularnosti i stilskoj senzualnosti podseća na remek-dela epskog žanra kao što su "Konan" DŽona Milijusa i "Ekskalibur" DŽona Burmena.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu