NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Sve je moguće

Kada se izuzmu oni koji nemaju nameru da izađu na izbore, Vojislav Koštunica vodi u odnosu na Slobodana Miloševića sa 48,8 prema 42,0. Razlika između kandidata nije velika tako da je sve moguće - i da kandidat Demokratske opozicije Srbije pobedi već u prvom krugu, jer mu nedostaje samo nekoliko procenata, ali i da Milošević, poznat po furioznoj završnici predizborne kampanje (koja je, podsetimo se, svojevremeno uništila Milana Panića), bitno popravi svoj rejting u naredne dve nedelje i čak prestigne Koštunicu.

      Na samo dve nedelje pre izbora, kandidat za predsednika SR Jugoslavije Vojislav Koštunica, po telefonskoj anketi NIN-a (a to pokazuju i sva ostala istraživanja), nalazi se u prednosti nad do sada neprikosnovenim kandidatom i predsednikom SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem. Koštunica može računati na 39,5 odsto glasova, a Milošević na nešto manje - 34,0 odsto. Neopredeljenih i apstinenata je 19 odsto. Ostali kandidati se nalaze daleko iza ove dvojice - Tomislav Nikolić ima četiri odsto pristalica, a Vojislav Mihailović tri i po odsto.
       Kada se izuzmu oni koji nemaju nameru da izađu na izbore, Vojislav Koštunica vodi u odnosu na Slobodana Miloševića sa 48,8 prema 42,0. Razlika između kandidata nije velika tako da je sve moguće - i da kandidat Demokratske opozicije Srbije pobedi već u prvom krugu, jer mu nedostaje samo nekoliko procenata, ali i da Milošević, poznat po furioznoj završnici predizborne kampanje (koja je, podsetimo se, svojevremeno uništila Milana Panića), bitno popravi svoj rejting u naredne dve nedelje i čak prestigne Koštunicu.
       Situacija je slična i kada je reč o stranačkom opredeljenju. Vodi DOS (36,5 odsto) u odnosu na koaliciju SPS-JUL (31,5 odsto). Srpska radikalna stranka osvaja u NIN-ovoj anketi 5,5 odsto, a SPO 5 odsto glasova. Neopredeljenih i apstinenata je ovde nešto više nego pri izjašnjavanju za predsednika Jugoslavije - 21,5 odsto.
      
      
       Sposobnost, poštenje...
       Rejting kandidata i stranaka je izračunat putem indeksa, sintetičkog pokazatelja, koji je stvoren kombinacijom pitanja o glasačkom i stranačkom opredeljenju.
       U konkretnim pitanjima o aktuelnim problemima građani u NIN-ovoj anketi u duelu Milošević - Koštunica uglavnom staju na stranu Koštunice (ostali kandidati imaju vrlo mali rejting, pa ih stoga nećemo posebno navoditi). Na pitanje "Koji od predsedničkih kandidata može da popravi standard građana?" anketirani se većinom priklanjaju Koštunici (30 odsto), dok u Miloševićevu moć veruje 26,5 odsto.
       Kad je reč o izvođenju zemlje iz međunarodne izolacije, Koštunica ostvaruje još ubedljiviju prednost 34,5 odsto prema 27 odsto. U mogućnost da Koštunica popravi odnose Srbije i Crne Gore veruje 30 odsto, a Miloševiću takvu moć daje 26 odsto anketiranih. Sposobnost da uvede red i poštovanje Ustava i zakona priznaje Koštunici 32,5 odsto građana, a Miloševiću 27 odsto.
       Jedino pitanje kod koga je Milošević u prednosti nad Koštunicom je pitanje Kosova, odnosno mogućnosti da južnu pokrajinu vrati u sastav Srbije. U predsednika veruje 26,5 odsto, a u Koštunicu 22 odsto.
       Ocenjujući osobine kandidata za predsednika Jugoslavije, anketirani su za Slobodana Miloševića rekli da je sposoban (53 odsto), doslednost mu priznaje 44 odsto, a poštenje 39 odsto. Vojislav Koštunica ima uravnoteženiji rezultat: sposobnost - 45 odsto; poštenje 44,5; i, začudo, na poslednjem mestu doslednost - 43 odsto. Ostali kandidati osvojili su znatno manje pozitivnih odgovora - Vojislav Mihailović od 12,5 do 16 odsto, Tomislav Nikolić od 18,5 do 19 odsto i autsajder Miodrag Vidojković od 4 do 5 odsto.
       Postojanje ovih osobina kod stranaka anketirani su slično evidentirali: SPS-JUL ima opet najviše glasova kod sposobnosti (50 odsto), doslednost im priznaje 40,5 odsto, a poštenje 32 odsto anketiranih. Kod DOS-a je slična situacija kao i kod njihovog predsedničkog kandidata, osobine su prilično ujednačene i kreću se od 40 do 41,5 odsto. SPO dosta loše prolazi kad je u pitanju doslednost (9,5 odsto) i poštenje (13,5 odsto), dok im sposobnost priznaje 17,5 odsto ispitanika. Radikali se kreću od 24 odsto za sposobnost, preko 22,5 za doslednost do 20 odsto za poštenje.
      
      
       (Ne)vidljiva kampanja
       Navikli smo da su u ovoj zemlji svaki naredni izbori presudni i odlučujući. I ovi koji nas očekuju 24. septembra (savezni parlamentarni, predsednički i lokalni) takođe su specifični. Vladajuća koalicija vodi predizbornu kampanju kao iz priručnika opštenarodne odbrane i društvene samozaštite iz osamdesetih godina. Ali izgleda da se narod navikao - skoro dve trećine anketiranih (63,5 odsto) ne primećuje razlike u odnosu na prethodne kampanje.
       S druge strane, kampanja DOS-a računa na nezadovoljstvo vladavinom socijalista i realizuje se praktično bez medija i masovnih skupova.
       Na pitanju: "Postoje li ravnopravni uslovi za sve učesnike u izborima?" došlo je do polarizacije anketiranih - 49 odsto tvrdi da su uslovi ravnopravni a 48,5 odsto da nisu. Pri tome pristalice Slobodana Miloševića (89,7 odsto) kunu se da je sve regularno, dok 78,5 pristalica Vojislava Koštunice tvrdi sasvim suprotno.
       Predizborna atmosfera oseća se na svakom koraku, ali samo 16 odsto anketiranih građana potvrđuje da su prisustvovali nekom predizbornom skupu.
       Međutim, propagandni materijali (plakati, leci, bilbordi) potvrđuju da se nešto ipak događa. Socijalisti i JUL-ovci su najagresivniji u tom pogledu - njihov trud je zapazilo 38,5 odsto ispitanika, za njima sledi DOS sa 12 odsto zapaženih propagandnih materijala, pa radikali (8,5 odsto), a na začelju je SPO (3 odsto). Jedna četvrtina građana Srbije (23,5 odsto) nije uopšte primetila ove stranačke kreacije.
      
      
       Svi na izbore
       Ova kampanja je specifična i po tome što se osim predizborne vodi i proizborna kampanja. Naime, opoziciona grupacija je shvatila da među apstinentima ima puno njihovih pristalica, kao i da je opasnost od krađe izbora manja ukoliko izađe više građana. U tome se sa njima slažu i nevladine organizacije, koje vode proizbornu kampanju. Na prvi pogled suvišno pitanje. "Da li je važno da građani u što većem broju izađu na izbore", otkriva da samo 5,5 odsto anketiranih misli da izbori mogu uspeti i bez masovnog učešća birača.
       Građani tvrde da je masovni izlazak važan zbog sprečavanja krađe na izborima (12 odsto). Tako domaćica iz Turije tvrdi: "Ako se ne izađe, pobeđuje SPS, jer će uzeti glasove." Daljih 11 odsto tvrdi da je to važno zbog ostvarivanja građanskog, biračkog, prava. Prosvetni radnik u penziji iz mesta Guncati kod Knića, simpatizer DOS-a, kaže: "Želim da dam svoj glas, da ostvarim svoje pravo". Skoro jedna četvrtina anketiranih u tome vidi jedini način da se ostvare promene. Rudarski inženjer iz mesta Rudovci kod Beograda tvrdi: "Samo tako može da se pobedi Sloba." "Da bi se problemi rešili, pomrećemo ovako svi", govori prosvetna radnica iz mesta Oblačina kod Merošine. U ovim odgovorima ima i inata: "Važno je izaći, makar da ne pobedi Sloba u prvom krugu", kako govori student, simpatizer SPO-a iz Beograda. Iz suparničke perspektive se, takođe, vide slični razlozi za izlazak na izbore. "Treba izaći da bi dokazali da narod želi Miloševića", kako govori LJubinko Stanković, vojni penzioner iz Pirota.
      
      
       Goli život
       Predizborni optimizam je važna stvar u kampanji. Pitanje "Kakve rezultate očekujete na saveznim izborima: koje stranke će dobiti više, a koje manje poslanika nego što su imale?" pokazuje da oni koji su do sada vladali, još poseduju samouverenost. Čak 41 odsto ispitanika misli da će koalicija SPS-JUL osvojiti više mandata, a 27,5 odsto tvrdi da će DOS bolje proći. SPO i radikali su gubitnici u svakom pogledu, malo ko misli da oni mogu osvojiti više poslanika (1,0 odnosno 2,5 odsto).
       Izbori su jedno a vlast je nešto sasvim drugo, isto kao što je i broj glasova jedno a osvojeni mandati, opet, nešto drugo. Zapravo, SPS nikada nije briljirao na izborima. Socijalisti se ne mogu pohvaliti da su imali podršku većine, odnosno za njih je uvek glasalo ispod 50 odsto onih koji su izašli na izbore. Na saveznim izborima 1992. godine osvojili su 31,5 odsto, a 1996. godine i celih 45,4 odsto. Republički izbori su pokazali sličan skor (1990 - 46,1 odsto; 1992 - 28,8 odsto; 1993 - 36,7 odsto; 1997 - 34,2 odsto).
       Izbore i jedna i druga strana doživljavaju kao referendum za goli život. Koalicija levice je forsiranjem ideologije "opštenarodne odbrane" opasno zaoštrila političku situaciju. S druge strane, realno iskustvo represije oponente je takođe stavilo u nesumnjivi položaj neprijatelja. Skoro polovina ispitanika u NIN-ovoj anketi misli da postoji opasnost od izbijanja sukoba posle izbora (42 odsto), dok 53 odsto ne vidi tu mogućnost kao realnu. Možda ne treba podsećati, ali naš narod obično gaji lažni optimizam u ovoj stvari, pred prošlogodišnje NATO bombardovanje samo 15 odsto građana je slutilo tako nešto, ostali su tvrdili: "Nema šanse."
       Šta god da se dogodi na izborima, posle 24. septembra ništa neće biti isto. Tvrdo jezgro pristalica levice i pristalica DOS-a čini oko trećina građana. Međutim, za nijansu je više opozicionih pristalica među onima koji se još nisu definitivno odlučili za koga će glasati. Uostalom, neopredeljenima je i posvećena predizborna kampanja. Pitanje je samo da li će se oni osmeliti da u nedelju, 24. septembra, odšetaju do svog biračkog mesta i glasaju ili će podleći atmosferi straha.
      
       ZORAN M. MARKOVIĆ
      
      
Tradicija

NIN od 1988. godine svakog meseca anketira javno mnjenje o pitanjima koja su u žiži javnosti. LJuba Stojić, dugogodišnji urednik NIN-a, osnovao je istraživački tim koji radi po metodama prihvaćenim u razvijenom svetu.
       NIN je uvek radio i predizborna istraživanja. Za sve izbore smo pogodili redosled učesnika i na predsedničkim i na parlamentarnim izborima, vrlo često smo pogađali i odnos među takmacima, a 1993. godine i tačne procente.


      
      
NIN-ova telefonska anketa

U subotu 9. septembra 2000. godine Istraživački centar NIN-a anketirao je 200 telefonskih pretplatnika iz Srbije. Uzorak je reprezentativan i višestruko stratifikovan po stepenu urbanizovanosti mesta iz kojih potiču ispitanici (selo, grad, velegrad) i po regionima, tako da proporcionalno obuhvata stanovništvo Srbije po navedenim demografskim kriterijumima.
       Odbijenih kontakata je u ovoj anketi bilo 210, što je dosta više od uobičajenog nivoa i svedoči o napetoj predizbornoj atmosferi. Ovoliki broj odbijenih kontakata sugeriše da je postojao izražen strah kod potencijalnih ispitanika, koji se može odraziti na validnost rezultata na štetu opozicionih kandidata.
       Anketarsku ekipu su činili: Jelena Vukadinović, Milica Ležajić, Tanja Nikolić, Ana Vujnović, Marija Vidaković, Slađana Dragićević, Ksenija Janićijević, Maja Radinović-Lukić, Emilija Petković, Andrijana Kokotović, Miša Ristić i Snežana Ranđelović. Koordinator istraživanja bio je Jasmin Kovačević.
      
       Autor istraživanja: ZORAN M. MARKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu