NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Srbija gubi korak

Krajnje je vreme da se napusti logika kako je sve što se u svetu i Evropi radi, motivisano željom ili namerom da se našteti Srbima ili Srbiji

      Šta je to što Srbija može, na ekonomskom planu, očekivati u budućnosti, pod kojim uslovima bi se uključila u evropske trendove i konkurisala za program pomoći Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, i kakvi su planovi Pakta za pomoć balkanskom regionu, pitali smo Srđana Kerima, ambasadora Makedonije u Berlinu i specijalnog izaslanika u Paktu za stabilnost jugoistočne Evrope.
      
       Pod kojim uslovima i u kom roku Srbija može očekivati otvaranje evropskog tržišta za izvoz svojih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda?
       - Najviši predstavnici EU su iskazali spremnost da u slučaju njegove pobede pozovu gospodina Vojislava Koštunicu na razgovore u Brisel, a isto tako i da prisustvuje samitu EU - Balkan u Zagrebu krajem novembra. To bi bila prilika da se razgovara o mnogim temama od obostranog interesa.
      
       Kakvi su planovi Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope za pomoć ovom regionu i kada se mogu očekivati konkretni potezi?
       - Planovi Pakta stabilnosti doneti su već samim njegovim nastankom i usvajanjem prošle godine. NJegova uloga je da podstiče razvoj demokratije, ekonomski razvoj i mir i stabilnost u jugoistočnoj Evropi. Ovo nije samo po sebi cilj, već u funkciji uključivanja ovog dela Evrope u redove EU. To su, dakle, ciljevi.
       Sredstva koja su neophodna za ostvarenje tih ciljeva jesu, naravno, političkog i ekonomskog karaktera. Politička sredstva su oličena u aktivnosti Pakta stabilnosti u regionu, zatim u angažovanju međunarodne zajednice na očuvanju mira i bezbednosti u pojedinim delovima regiona kao, na primer, BiH i Kosovo, napokon u otvaranju pregovora za asocijaciju pojedinih zemalja jugoistočne Evrope sa EU.
       Što se tiče ekonomskih sredstava, Pakt stabilnosti je sakupio već u prvom navratu više od dve milijarde dolara, od kojih je polovina usmerena na izgradnju infrastrukture u regionu sa ciljem njegovog boljeg povezivanja. Projekti tzv. Brzog paketa, kojih je 35 u Albaniji, BiH, Bugarskoj, Makedoniji, Rumuniji, Hrvatskoj, pa i u Crnoj Gori, u fazi su raspisivanja tendera ili početka radova. U okviru prvog i trećeg radnog stola Pakta koji se odnose na demokratiju i bezbednost verifikovano je 150 projekata u vrednosti od 350 miliona dolara.
       Prema tome, konkretni potezi su ne samo na vidiku već i u toku. Nisu u pitanju obećanja, kako se to obično kaže, već obostrane obaveze u okviru partnerstva i one se ispunjavaju.
      
       Koju vrstu pomoći Pakta može očekivati Srbija i pod kojim uslovima?
       - Preko tzv. Segedinskog procesa, Srbija je, da tako kažem, "na mala vrata" uključena u Pakt. Slobodni i nezavisni mediji u Srbiji, zatim gradovi u kojima je na vlasti opozicija preko partnerstva sa mnogim gradovima iz Evrope i SAD dobijaju materijalnu pomoć i političku podršku.
       Što se tiče punog i ravnopravnog uključivanja Srbije u PS, odgovor na ovo pitanje je u više navrata dao koordinator Pakta Bodo Hombah. Naveo bih njegove reči u nastupu pred najvišim predstavnicima parlamenata zemalja članica Pakta nedavno u Zagrebu. On je istakao da je trajna stabilnost u regionu nezamisliva bez demokratske Jugoslavije; izbori 24. septembra su u tom smislu izja šnjavanje o budućnosti Jugoslavije u Evro pi, vrata PS ostaju i dalje otvorena za jednu uistinu de mokratsku Jugoslaviju.
      
       Kojim izvorima novca Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope raspolaže i da li su definisani izvori finansiranja budućih projekata pomoći zemljama ovog regiona?
       - Pakt stabilnosti nije međunarodna finansijska institucija, niti je tako zamišljen da otvori i isturi šaltere ka regionu jugoistočne Evrope. Sredstva Pakta stabilnosti se stiču iz postojećih finansijskih institucija, odnosno banaka, kao što su Evropska investiciona banka ili Evropska banka za obnovu i razvoj, da ne nabrajam dalje. Osim toga, zemlje članice Grupe 7 kao i ostale ekonomski razvijene zemlje iz redova OECD-a sudeluju na bazi svojih donacija u okviru finansijskih konferencija koje će Pakt organizovati, poput briselske iz marta ove godine.
       Ne treba zaboraviti da je Pakt isto tako u stanju da mobiliše i sredstva po osnovu privatnog kapitala, u zavisnosti od uspešnosti reformskih procesa u zemljama regiona, odnosno njihove političke stabilnosti. Prema tome, nema mesta za strahovanje da će nedostajati sredstva, odnosno kako se to narodski kaže, novci.
      
       Evropska unija odlučila je da otvori svoje tržište za poljoprivredne i industrijske proizvode iz balkanskih zemalja kako bi se "stvorio pojas blagostanja i stabilnosti oko Srbije". Šta Srbija konkretno gubi zato što je iz ove mere isključena?
       - Ako se uzme u obzir da je društveni proizvod u Jugoslaviji 1990. iznosio oko 2 700 američkih dolara po stanovniku, a 1999. je redukovan na oko 1 100 dolara, jasno je koliki je stepen osiromašenja stanovništva. U istom periodu izvoz je prepolovljen sa 5,6 milijardi na 2,8 milijarde dolara. Istovremeno je poznato da servisiranje spoljnog duga Jugoslavije guta 61 odsto njenih izvoznih prihoda, a u ostalim zemljama jugoistočne Evrope ovaj postotak se kreće između 10 i 20 odsto. Znači, i na ovom planu Srbija gubi korak u odnosu na svoje balkanske susede. Od kolikog značaja za Jugoslaviju bi bilo uživanje povlastica, vidi se iz podatka da proizvodi čiji je izvoz liberalizovan čine skoro 60 odsto jugoslovenskog izvoza u Evropsku uniju. To bi bio ogroman efekat kad bi se evropsko tržište i za Srbiju otvorilo. Što se tiče političkog aspekta, odgovor je još kraći i glasi; isključenjem Srbije iz ovih mera izolacija se nastavlja, što ide, pre svega, na štetu njenih stanovnika, odnosno građana.
      
       Koliko će konkretne koristi imati Makedonija, Albanija, Hrvatska i BiH od oslobađanja od carina na izvoz 95 odsto svojih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda?
       - Dovoljan je sam po sebi podatak da je EU za sve zemlje koje ste pomenuli najveći spoljnotrgovinski partner uopšte, te da su upravo najosetljiviji njihovi proizvodi u sektoru poljoprivrede ili, recimo, tekstila bili ograničeni putem kvota i kontingenata. Ovom liberalizacijom se neće samo izvoz iz pomenutih zemalja u EU znatno povećati već će se stvoriti uslovi za povećano iskorišćavanje njihovih proizvodnih kapaciteta i otvoriti nova radna mesta.
       Na primeru Makedonije vidi se da EU u makedonskoj razmeni za svetom učestvuje sa 40 odsto, a u izvozu čak sa 44 odsto. Efekti liberalizacije u slučaju Makedonije najdirektnije će uticati na deset najznačajnijih proizvoda koje Makedonija izvozi u EU i time doprineti da se nepovoljan trend pokrivenosti uvoza iz EU izvozom, koji sada iznosi 70 odsto, preokrene i time u najvećoj meri eliminiše trgovinski deficit koji samo za šest meseci ove godine iznosi oko 120 miliona dolara. Vidi se, dakle, na osnovu ovih podataka da su u pitanju veoma opipljivi efekti koji će uneti svežinu u privredne tokove balkanskih zemalja.
      
       Da li se ova mera može tumačiti kao krupan korak Evropske unije u pravcu otvaranja njenog tržišta najpre za balkanske, a potom možda za zemlje iz drugih regiona, ili će balkanske zemlje profitirati samo zbog namere EU da se dodatno kazni Srbija?
       - Krajnje je vreme da se napusti logika da je sve ili, recimo, skoro sve što se u svetu, odnosno u Evropi radi, motivisano željom ili namerom da se našteti Srbima ili Srbiji. To se odnosi i na najnovije mere trgovinskih olakšica. Partnerstvo EU sa balkanskim zemljama je zasnovano na konkretnim i jasno definisanim interesima.
       Za proces integracije u Evropi i njegovo proširenje na istok i jugoistok kontinenta, kao i za njegovo produbljivanje u samoj Uniji, mir i stabilnost su veoma bitni elementi, odnosno uslovi. Upravo zbog toga je i stvoren Pakt stabilnosti. Pošto je to u interesu svih, sasvim je normalno da se donose konkretne mere koje potkrepljuju ovaj pakt i samim tim uvažavaju potrebe njegovih korisnika, a to su zemlje Balkana, odnosno jugoistočne Evrope.
      
       BILJANA STEPANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu