NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Teranje Dedinja sa Zlatibora

"Magu iz Pranjana" Milisavu Čutoviću, visokom funkcioneru JUL-a, komšije su polupale prozore, ne da bi mu nanele materijalnu štetu, već da bi se kamenicama i srčom oslobodili od sopstvenog straha

      Užice je u štrajku, pod saobraćajnom blokadom. Iz večeri u veče oko 25 000 ljudi grmi, priziva istinu i slobodu, kao nikada pre.
       Zapalili su Užičani i ostatak erskog sveta. U vreme kada su i šverceri gorivom u štrajku, a pojedini ga nude za 48 dinara za litar, na poziv DOS-a, "forsirali" su Zlatibor, konvojem od nekoliko stotina automobila, kamiona i autobusa. Zaustavili se u Čajetini, a potom nastavili ka Zlatiboru. Upravo ova "turistička destinacija" i kasniji protest, izazvali su pravu medijsku pompu. U toku protesta nastradali su prozori na velelepnoj porodičnoj kući i višespratnici sa apartmanima, vlasništvo Milisava Čutovića, saveznog poslanika i visokog funkcionera JUL-a, dugogodišnjeg direktora Instituta za štitastu žlezdu i metabolizam - Čigota. NJegove komšije, u besu, kamenovale su Čutovićeve dvore i na njima polomili dvadesetak prozorskih stakala. NJegove stranačke kolege, optužile su izgrednike za "vandalizam" i zahtevale hapšenje izgrednika.
       Zbog ovog nasrtaja na zlatiborsku "Auroru", užička policija je uhapsila vozača jednog kamiona iz konvoja, ali joj je promaklo da ime ovog čoveka upiše u službeni protokol. Na intervenciju opozicionih advokata, izgrednik je pušten, ali su ovaj "incident", "vandalizam" ili samo scenografija, koja po pravilu prati "događanje naroda", poprimili drugačiju suštinu.
      
       Meteorski uspeh
       U narodu zlatiborskom poznat kao "mag iz Pranjana", te večeri bio je samo personifikacija dugogodišnjih prilika u zemlji. On i njegovi prijatelji po džepu, levičarenju i učešću u vlasti, produkovali su ogledala u kojima se ogledala sva naša beda. Te večeri, to su bila "Čutova ogledala", jer je bio tu, na nekoliko metara od svojih komšija. Treba li reći da Čutova stakla ovog puta nije branila ni policija.
       Oslikavajući svoj "meteorski" uspeh, Čutović je često podsećao da potiče iz Pranjana, kod Gornjeg Milanovca, sela u čačanskoj opštini. Došao je na Zlatibor pre dvadesetak godina u fići, kao lekar opšte prakse. Kasnije mu je uspelo, kako je i sam rekao da "napravi brvnaru, pa malo veću, pa malko još veću, pa još dva "apartmana", a danas se širi u luksuznoj kući, u čijem je dvorištu, umesto ruža i lala, porasla zgrada sa "tričavih" 38 apartmana. U Beogradu, u Požeškoj ulici kaže da ima ženinu kuću, a drugi navode i još mnogo toga pride. Sin mu deli vizitkarte sa imenom jednog beogradskog kafea, a drugi se, nakon pola godine školovanja, vratio iz Amerike, "agresorske države".
       "Imam sasvim običnu platu, ali je moje radno vreme dugo. Učestvujem u svemu - radim kao lekar, profesor na ozbiljnom fakultetu, radim građevine, zgrade, puteve i ničega se ne stidim, jer sve to radim na legalan i zakonit način", rekao je nedavno gostujući na užičkoj televiziji TV 5 o svojim interesovanjima Čutović i izazvao bes svojih komšija rečenicom da njegov "materijalni status nije ništa posebno i da se ni po čemu ne izdvaja od ostalih građana"!
       Čutović, poput svojih stranačkih drugova, insistira na vickastoj priči o patriotizmu, smatrajući da je to "osećanje ili osobina, koja čoveka goni da stvara materijalna dobra u svojoj sredini i svom narodu"!? Na molbu njegove partijske drugarice da dovede u vezu sopstveno osećanje patriotizma i izgradnju "belih dvora" na Zlatiboru, u vreme bombardovanja i osiromašenja naroda, Čutović je jednostavno reagovao-"mom patriotizmu ništa ne fali". Potom je dodao da su oni koji samo pasivno posmatraju, kritikuju i sve objašnjavaju lopovlukom mnogo manje patriote i tako samo jednom rečenicom "minirao" predizborni temelj sopstvene stranke i njenih koalicionih partnera, doslovce rekavši: "Prestanimo više da se zaklanjamo iza farse ko je, a ko nije patriota!"
      
       Predsednikovi ljudi
       Kažu da je iz radničke porodice, da je osnovnu školu i gimnaziju završio u Čačku, a Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalizovao je internu medicinu, magistrirao i doktorirao. Bio je docent, vanredni, a sada redovni profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, a "nešto malo se školovao u inostranstvu". U međuvremenu, direktorovao je petnaestak godina u Institutu "Čigota" na Zlatiboru.
       Predsednik je Odbora savezne skupštine za očuvanje čovekove okoline.
       Na Zlatiboru građevinska sezona traje već godinama, bez obzira na godišnje doba, bombe, sankcije i ostalu pošast što preživesmo. Godinama čajetinska opozicija optužuje opštinsku socijalističku vlast za "urbanistički haos" i rasprodaju placeva na Zlatiboru. Upravo zbog toga pre izvesnog vremena bila je smenjena, dekretom iz beogradske centrale, a novopostavljena je uklonjena na nedavnim izborima.
       Ova varošica, kao "zlatna koka nosilja" upravo zbog Zlatibora, bila je i još uvek je posebno interesantna levici. Trebalo ju je pošto-poto sačuvati, ali u tome se nije uspelo. U vreme kada je Evropa pretila crnim listama sa imenima ljudi iz vlasti, braneći im izlazak iz zemlje, Zlatibor je postao njihova jedina destinacija i egzil. Predsednikovi ljudi bez pasoša opsedali su ovdašnje vile i apartmane, krepili telo i dušu a potom se vraćali u kabinete prepune ratnih planova i mirovnih ugovora.
       U pomenutoj TV emisiji Čutović je uporno negirao da je vlasnik zgrade sa 38 apartmana, sagrađene u dvorištu pored njegove kuće, tvrdeći da "objekat ima 28 vlasnika, da su oni obični, a ne prebogati ljudi".
       Međutim, dokaz o Čutovićevom vlasništvu ovih apartmana je u rešenju SO Čajetina, kojim mu se dozvoljava da pored započete kuće za stanovanje, "dogradi" i objekat od nekoliko spratova površine 25,80 x 20,50 metara". Rešenje je izdato u maju ove godine, a gradnja je započela mnogo ranije. "Kvaka" je upravo u ovom rešenju koje predviđa dogradnju individualnog stambenog prostora, a ne izgradnju novog, a takva klauzula utiče na ostvarivanje povoljnijeg prava u plaćanju komunalnih doprinosa i taksi.
       Zbog svega ovoga, lomljenje stakala na apartmanskom kompleksu, iako je za osudu, ne bi trebalo shvatiti kao obračun građana sa Čutovićem. U pitanju je njihovo nepristajanje na kloniranje dedinjske atmosfere u sopstvenom komšiluku, a to je i izazov za preispitivanje pojedinačne hrabrosti.
      
       NENAD KOVAČEVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu