NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Oluja na savesti

General Petar Stipetić, koga Hag ponovo traži zbog informacija o vođenju operacija u Kninskoj Krajini, nova je žrtva neraščišćenih računa iz novije hrvatske istorije i međusobnih obračuna u aktuelnoj vlasti

      Poslednje dane ove godine građani Hrvatske provode u velikoj dilemi. Političari su trenutno u pat-poziciji, a nacija u novom lavirintu. Držanje katoličke crkve, ali i vesti iz Haga upozoravaju da je Hrvatska sada i zvanično slobodna zemlja, ali ta sloboda zahteva i pogled unazad. Deset proteklih godina nacionalne istorije ostaje zato jedna od najvećih zagonetki domaće javne scene. Prednovogodišnje ankete potvrdile su da najviše stanovnika Hrvatske smatra da je protekli vek više od Franje Tuđmana i Stjepana Radića obeležio Josip Broz Tito, dok je za političara decenije jednodušno izabran pokojni liberal Vlado Gotovac. Pokojni predsednik Hrvatske našao se na drugom ili trećem mestu, a porodica Tuđman stekla je titulu najnepopularnijih ljudi od devedesetih godina naovamo. Ključ rešenja svih ovih protivrečnosti je uoči Božića ponovo podmetnut u vojnički džep. Dok su katolici širom zemlje odlazili na božićne mise i ručali tradicionalnu puricu s mlincima, načelnik glavnog štaba Hrvatske vojske postao je osoba s najnemirnijim pogledom u Hrvatskoj.
      
       Prebacivanje krivice
       General Petar Stipetić pretvorio se u žrtvenog jarca svih hrvatskih pobeda i poraza u proteklom ratu. Haški tribunal ponovio je da Stipetić može da razjasni mnogo toga šta se dešavalo sa srpskim civilima tokom operacija "Bljesak" i "Oluja" u maju i avgustu 1995. godine. Bio je to dovoljan razlog za uzbunu u kabinetu premijera Ivice Račana i kancelariji predsednika Stjepana Mesića. Javnost se najpre tešila nagađanjima da Stipetić u Hag odlazi samo kao svedok, ali se ispostavilo da bi nekadašnji zamenik načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske pred Tribunalom mogao da završi i kao osumnjičeni. Tim pre što je tu funkciju obavljao i u vreme kada je bombardovana kolona srpskih civila koja se iz Kninske Krajine povlačila prema Bosni i Hercegovini. Nekadašnji visoki oficir JNA i jedan od retkih stručno obrazovanih i školovanih generala Tuđmanove vojske tvrdi da mu je savest čista, jer zapovest o bombardovanju ljudi u zbegu nije došla od njega. Onaj ko je tako nešto naredio domaćoj avijaciji, treba za to i da odgovora, upozorio je general Petar Stipetić. NJegovo upozorenje izazvalo je veliku količinu adrenalina, kako među političarima, tako i na Krešimirovom trgu u Zagrebu gde je smešteno nacionalno Ministarstvo odbrane.
       U mutnu priču o prošlosti koje se sada svi nerado sećaju uplelo se i desetak generala Hrvatske vojske koji su svojevremeno bili optuženi za pripremu puča protiv predsednika Stjepana Mesića. Pošto su naprasno penzionisani, smatraju se žrtvama "komunističkog revanšizma" i uživaju veliku podršku desno orijentisanih hrvatskih birača. Generali, među kojima su i ljudi koji su direktno umešani u događaje u Kninu posle osvajanja grada i okoline, sada tvrde da ih predsednik Mesić ponovo lažno optužuje i Hagu izručuje još jednog "hrvatskog viteza". Mesić dotle poriče da će Petar Stipetić postati "novi Blaškić", general Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine koji je odgovoran za zločine nad muslimanskim civilima u Hagu osuđen na 45 godina zatvora. Posle ovako drakonske kazne Tihomiru Blaškiću u Zagrebu se tvrdilo da su njegovoj osudi najviše kumovali upravo generali koji danas prozivaju aktuelnog predsednika Republike. Neki tvrde da su oni lažno svedočili i protiv generala Stipetića kako bi izbegli sopstvenu odgovornost. Dramatične podele u Hrvatskoj vojsci izazvao je i nemir u policiji. Savetnik predsednika Mesića za vojna pitanja, general Imre Agotić, poznat po uspešnim pregovorima sa JNA o napuštanju zagrebačkih kasarni iz leta i jeseni 1991. godine, obavestio je javnost da je vojska u leto 1995. godine područje Kninske Krajine prepustila redovnoj i vojnoj policiji. Pre toga tamo nije bilo nikakvih zločina. Bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Jarnjak požurio je da objasni da je protiv vinovnika nasilja nad civilima njegovo ministarstvo podnelo niz krivičnih prijava, čime njihova odgovornost prestaje.
      
       Uzrujani političari
       Ne krijući zabrinutost zbog velikog pritiska Haškog tribunala na zvanični Zagreb, vlada premijera Ivice Račana reagovala je ljutito i uvređeno. Tužitelju Karli del Ponte rečeno je da ona ne može istraživati "legitimne akcije Domovinskog rata", kao što su "Bljesak" i "Oluja", jer su za eventualne zločine, ako se oni dokažu, nadležni domaći sudovi. Na brzinu je sročeno i čuvenih "13 točaka", svojevrsnih uslova za saradnju Haga i Zagreba koji neodoljivo podsećaju na ranijih "11 točaka" kojima ista vlada uslovljava buduću normalizaciju odnosa između Zagreba i Beograda.
       Iz Haga je kratko odgovoreno da Međunarodni sud za ratne zločine nije zainteresovan za utvrđivanje legitimnosti pojedinih operacija, nego za kažnjavanje krivaca kojima se dokažu učinjeni zločini nad civilima ili teške povrede ratnog prava. Namernim nesporazumima pridonose i izjave premijera Ivice Račana kako predsednik Stjepan Mesić nipošto nije nadležan da prejudicira krivicu generala Petra Stipetića, ali i izjava ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića kako Hag na ovaj način možda može da se ponaša u Ruandi, ali nikako u Hrvatskoj. Ovo je posebno naljutilo službenike Suda, pa su zagrebački političari upozoreni da Tribunal ne pravi razlike između evropskih i vanevropskih zemalja i naroda...
       U Hagu će, verovatno, završiti šest generala Hrvatske vojske i dva civila. Uz generala Stipetića u obzir dolaze i već izlicitirana imena poput generala Ante Gotovine, Ivana Korade, Mirka Norca ili Ivana Čermaka, ljudi koji su bili na najvišim mestima lanca komandovanja u vreme "Oluje" u Kninskoj Krajini ili su čak imali titule "ratnih guvernera" Knina. Što se civila tiče, već i letimičan pogled unazad govori da su dva najodgovornija civila za ljudske žrtve u ovim operacijama bili bivši ministar odbrane Gojko Šušak i bivši predsednik države i vrhovni komandant Hrvatske vojske Franjo Tuđman. Obojica su već mrtvi, pa sudu za ratne zločine ostaju "obični smrtnici". Bilo da su to profesionalni vojnici poput generala Petra Stipetića, koji zaista nisu učinili zločine nad civilima, bilo da su to sadašnji političari koji nikada nisu ni pomišljali da će "nacionalna svetinja i "oslobodioci zemlje" postati predmet istrage suda za ratne zločine.
      
       Poseta iz Haga
       Epilog bi u oba slučaja mogao da bude neprijatan za novu vlast u Hrvatskoj. Neki ministri Ivice Račana već su najavili ostavke ukoliko se general Petar Stipetić zaista nađe u Hagu, a deo medija vodi otvorenu kampanju protiv predsednika Stjepana Mesića koji je, tvrde, sve ovo unapred dogovorio kad je pre nekoliko godina kao zaštićeni svedok u Hagu govorio o onome što se ratnih godina dešavalo u Hrvatskoj. Kako Hrvatska svoje građane ne bi morala da ispraća u Hag baš u doba između Božića i Nove godine, ovi neprijatni događaji prebačeni su u naredni milenijum. Već sredinom januara u Zagreb dolazi tužitelj Haškog tribunala Karla del Ponte, a sve je izvesnije da će tada biti uručen i poziv generalu Petru Stipetiću. Posle toga, tužitelj Del Ponte putuje u Beograd, što je u ovdašnjim političkim krugovima otvorilo nove nedoumice. Nagađa se da je insistiranje na Stipetićevoj odgovornosti samo uvertira za hapšenje bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića, pa je do sada najveći pritisak na Zagreb i dalje manji od onog koji uskoro očekuje predsednika Jugoslavije dr Vojislava Koštunicu. Postoji, međutim, i druga strana medalje koja i dalje uspešno smiruje oponente političkih promena koje su ove godine obeležile Zagreb i Beograd. Pravnici iz Haga navodno znaju da Hrvatska Tribunalu neće izručiti generala koji je na funkciju načelnika glavnog štaba došao baš na preporuku predsednika Stjepana Mesića. Kad već Zagreb ne da Petra Stipetića, i Beograd to može da iskoristi u slučaju Slobodana Miloševića.
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu