NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Magija Harija Potera

Avanture jedanaestogodišnjeg mađioničara prvo su osvojile decu na školskim odmorima, a potom i ceo svet. Nepoznata engleska spisateljica Džoan Ketlin Roling postala je najprodavaniji pisac za decu sa 76 miliona knjiga prevedenih na 200 jezika

      Potermanija kruži svetom. Reč je o novom fenomenu masovne kulture utoliko zanimljivijem što je reč o knjigama za decu. Romane za decu o avanturama Harija Potera, jedanaestogodišnjeg čarobnjaka sa neobičnim ožiljkom na čelu u vidu munje, mnogi smatraju najvećom britanskom senzacijom od pojave Bitlsa.
       Svet je pronašao nešto neodoljivo privlačno u priči o siročetu polomljenih naočara, u odrpanoj odeći, koji uspeva da pobegne iz sveta običnih, dosadnih i surovih ljudi, tzv. Normalaca kako se nazivaju u romanu, u svet u kome su svakakva čuda moguća i u kome je on glavni junak, poštovan i slavljen od rođenja.
       Harijev prelazak iz sveta normalnih u svet čarobnjaka i veštica, podseća na Alisu u zemlji čuda ili Doroti na putu ka Ozu, ili slavnu Tolkinovu trilogiju "Gospodar prstenova", ali je reč o potpuno originalnom delu.
       Sve je počelo pre tri godine objavljivanjem knjige "Hari Poter i kamen mudrosti". U to vreme potpuno nepoznata Škotlanđanka DŽoan Ketlin Roling odnela je prvih nekoliko poglavlja knjige za decu književnom agentu iz Londona Kristoferu Litlu, čije je ime pronašla u imeniku, nevična poslovima oko izdavanja. NJemu se tekst učinio zanimljiv i ponudio ga je nekolicini izdavača, koji su ga odbili. Onda ga je ponudio "Blumsberiju", veoma uglednoj izdavačkoj kući (objavili su, između ostalog, i roman Margaret Atvud "Slepi ubica", koji je nedavno dobio Bukerovu nagradu za književnost), a koja ima ediciju knjiga za decu. Beri Kaningam, direktor "Blumsberija", pošto je saslušao divljenja svojih saradnika o onom što su pročitali, pozvao je X. K. Roling i ponudio joj ugovor na oko 3000 dolara. Neobični inicijali X. K. ostaće poznati široj publici umesto imena, jer je izdavač smatrao da knjiga neće biti zanimljiva dečacima ako budu znali da ju je pisala žena.
       "Hari Poter i kamen mudrosti" izašao je bez velike pompe. Kada je objavljeno i drugo izdanje od nekoliko hiljada primeraka, izdavači su shvatili da se nešto dešava. I to sa reklamom od usta do usta. Izgleda da se Poterova slava rađala na školskim odmorima gde su deca počela da pričaju o knjizi. Neophodan podsticaj stigao je sa nagradama za najbolju knjigu godine za decu u Engleskoj i za najomiljeniju knjigu koju su izglasala deca u školama. Kada je tiraž dostigao 150 000, ponuda je poslata američkim izdavačima. Ponuđena je najveća svota za jednu knjigu namenjenu deci i slava Rolingove munjevito se proširila preko Atlantika. Usledile su Nemačka, Italija, Španija, a potom i ostatak sveta.
      
       Sedam knjiga za sedam godina
       Do sada su u svetu objavljene četiri knjige, (kod nas dve): "Hari Poter i kamen mudrosti", "Hari Poter i dvorana tajni", "Hari Poter i zatočenik Azkabana" i "Hari Poter i vatreni pehar". Broj prodatih primeraka prevedenih na 200 jezika popeo se na 76 miliona. Mašineriju zvanu Poter više niko nije mogao da zaustavi.
       Već na prvom sastanku sa engleskim izdavačem Rolingova je insistirala da je "Kamen mudrosti", ili "Philosophers stone", samo prva u seriji od sedam knjiga o Hariju Poteru koje namerava da napiše. Kaningam se priseća da je bila potpuno obuzeta svojim likovima i njihovom pričom i da je delovala samouvereno objašnjavajući da još nije napisala ostalih šest knjiga, ali da ne želi da odustane od ideje o nastavcima. Danas zvuče smešno saveti koje joj je tom prilikom dao izdavač da knjige za decu teško mogu da prehrane svoje autore i da bolje potraži neki pravi posao.
       Kako će kasnije mnogo puta ponoviti u intervjuima, slika Harija Potera i skica njegovih avantura nametnula joj se na jednom putovanju vozom od Londona do Mančestera još '90. godine. Sledećih godina razrađivala je koncept o sedam knjiga za sedam godina koje Poter provodi u Hogvorts školi za veštice i čarobnjake.
       Sve ostalo je - industrija. Objavljivanje četvrte knjige "Vatreni pehar" prošlog jula u Americi i Engleskoj ličilo je na izdavanje novog albuma neke pop zvezde. U Britaniji su knjižare na dan objavljivanja radile danonoćno, a 370 000 knjiga rasprodato je već prvog dana. Ispred knjižare na Pikadiliju odvijao se neviđen prizor - redovi dece maskirane u veštice i čarobnjake, sa iscrtanim munjama na čelu, ličili su na karnevalsku povorku dok su se tiskali odlučni da se dokopaju svog primerka još iste noći. U Americi je prvo izdanje ove knjige odštampano u 3,8 miliona primeraka, što je najveći tiraž ikad ostvaren za prvo izdanje (pisci bestselera imali su do sada najveći početni tiraž oko dva miliona primeraka). Ništa neobično pošto su prve tri knjige prodate u 30 miliona primeraka. Knjige Stivena Kinga i Meri Higins Klark ostale su daleko iza ostvarenja engleske debitantkinje, koja su se na listi najprodavanijih knjiga "NJujork tajmsa" zadržala više od sto nedelja. Posle pojave četvrtog Potera napravljena je posebna lista dečijih bestselera, na kojoj su prva tri mesta zauzele knjige o Poteru.
      
       To ni "Galimar" ne pamti
       U Nemačkoj se desila slična stvar - pola miliona primeraka prodato je samo preko jednog vikenda. Najpoznatija francuska izdavačka kuća "Galimar" objavila je prvi tiraž četvrte knjige u 400 000 primeraka, što do sada nikome nije pošlo za rukom. Četrdesetak knjižara širom Francuske, među kojima i čuvena "Divan", sledilo je primer Amerike i Engleske i otvorilo svoje knjižare u ponoć 29. novembra, kada je bilo predviđeno objavljivanje francuskog izdanja.
       Pored toga, najveća on-line knjižara na svetu Amazon.com unapred je primila oko 300 000 narudžbi ove knjige pa su uvedeni dodatni servisi kako bi mušterijama bila isporučena istog dana po objavljivanju, pa čak i noćna dostava za najnestrpljivije. Ogroman uspeh Hari je postigao i u drugim medijima. Četvrta knjiga o Poteru je i najprodavanija audio-knjiga. Samo nekoliko nedelja posle objavljivanja štampanog izdanja, izašlo je i izdanje za slepe...
       I starija publika zainteresovala se za Harijeve avanture, pa ne čudi što se u britanskim knjižarama mogu kupiti dva paralelna izdanja - jedno sa šarenim koricama za decu i drugo dovoljno ozbiljno opremljeno da odrasli mogu da ga čitaju u javnosti.
       Preokret koji se dogodio u životu tridesetjednogodišnje Škotlanđanke iz Edinburga nije manji od onog koji se desio njenom junaku Hariju kada je preko noći napustio turobni svet bezličnog engleskog predgrađa i špajz pun paukova u kući Darslijevih i postao jedan od najtalentovanijih malih čarobnjaka.
       Priču o ostvarenom snu nekadašnje učiteljice mediji su dočekali sa svojstvenim odsustvom mere dovodeći je do grotesknih razmera. Posebno su isticali da je Rolingova pre nego što će postati jedna od najbogatijih žena u Engleskoj, bila tek razvedena samohrana majka na socijalnoj pomoći (njen bivši muž, nepoznati portugalski novinar, verovatno to sebi nikada neće oprostiti), koja je svoju prvu knjigu pisala u edinburškim kafićima (na salvetama, precizira se u intervjuima). Ispod njenih fotografija u brojnim člancima koji će uslediti obavezno je stajalo "samohrana majka bez dinara u xepu". Posebno su Amerikanci bili očarani njenim primerom, što se u intervjuima odrazilo u mnogim pitanjima o materinstvu, i traženju saveta za "struggling single mothers".
       Da nije reč o običnoj osobi, govori i zbirka njenih ljubimaca koju čine svinjče Jasmin, crni zec Jemim i tropske ribice.
       Ogromna slava donela joj je mnogo poklonika i status na kojem joj može pozavideti Majkl Xekson - na desetine dece iz celog sveta svaki dan joj pišu, ozbiljno zabrinuti za sudbinu likova u sledećim knjigama, i dočekuju je u ogromnom broju gde god se pojavi.
       Tako je nedavno na bejzbol stadionu u Torontu održano najveće javno čitanje knjige pred publikom od desetak hiljada dece i roditelja koji su došli da slušaju Rolingovu kako čita odlomke iz svoje nove knjige.
       U mnogobrojnim intervjuima DŽoan nije odolela da znatiželjnoj publici ne otkrije neke detalje iz narednih romana, kao na primer, da će jedan od glavnih junaka biti ubijen, što je izazvalo ogromno interesovanje Poterovih fanova koji se trude da dokuče koga bi to od njihovih omiljenih junaka mogla snaći takva sudbina. U aktuelnu polemiku uključili su se i zabrinuti roditelji i razni puritanci, koji smatraju da najave o mračnijim Poterovim avanturama nisu za decu. Tako se razvila neobična komunikacija između autora i brojne svetske, uglavnom dečije, publike, čiji uticaj na sudbinu romana i likove ostaje da se vidi.
      
       I na kraju - film
       Popularnost Rolingove privukla je, međutim, i pažnju onih koji ne dele sveopšte oduševljenje. Tako su se javile neke konzervativne grupe sa hrišćanskim predznakom, mahom u Americi, koje su žestoko napale knjige Rolingove kao satanističke, tvrdeći da uvode u "veštičarenje i okultizam" i da su protivne biblijskom učenju. Posebno ih zgražavaju propratne marketinške pojave kao što je nedavno održana velika žurka u Londonu za Noć veštica, nazvana Milenijumska konvencija mladih čarobnjaka i veštica, u kojoj je učestvovalo na stotine dece maskirane u čarobnjačke odore, sa čarobnim štapićima i iscrtanom munjom na čelu.
       Poterovi fanovi su brzo uzvratili organizujući se u grupe nazvane "normalci za poterovce", sponzorisane od Asocijacije američkih izdavača i Nacionalnog udruženja protiv cenzure.
       Pored toga, jedna žena iz Pensilvanije tužila je Rolingovu da je ukrala ideje iz njene knjige koja je objavljena sredinom osamdesetih.
       Neke Harijeve obožavaoce, međutim, više brine kako će njihov junak izgledati na velikom platnu. Holivud je, naime, umešao prste, i uveliko je u pripremi igrani film po prvoj knjizi koji se očekuje sledećeg novembra, kada je najavljena i promocija pete knjige. Filmska prava otkupio je "Vorner Bros", reditelj je Amerikanac Kris Kolumbus, poznat po hitu "Sam u kući", ali je dečak koji će igrati Harija Englez, na insistiranje Rolingove. Dodatne kontroverze u javnosti izazvala je i vest da će Gločester katedrala biti pretvorena u školu za veštice i čarobnjake.
      
       ANA OTAŠEVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu