NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Reč nedelje<br>Jovan Ćirilov
Buda

      Koliko je istorija čovečanstva puna stvaralačkih poduhvata, toliko je puna varvarskih razaranja!
       Nisu spomenici kulture samo uništavani u vihoru rata, već su namerno brisani sa lica zemlje iz ideoloških i religioznih razloga.
       Ideološko slepilo uništilo je veličanstvenu Aleksandrijsku biblioteku. Konkvistadori su se hvalili što su spalili rukopise pretkolumbijskih naroda. U kulturnoj revoluciji levih dogmata u Kini uništavani su spomenici sopstvene drevne civilizacije.
       Avganistanski talibani se ozbiljno hvale kako su uništili džinovske spomenike Bude. Diplomate, kustosi muzeja, ministri kulture sasvim ozbiljno tvrde da je to bilo neophodno.
       Ovih dana su talibani odveli grupu stranih novinara u Muzej u Kabulu da im pokažu kako je u građanskom ratu stradala zbirka islamske umetnosti. Ostatak je sklonjen. Praistorijska umetnost je sačuvana, a budistička bez milosti i tu uništena.
       Iz ove daljine neshvatljivo mi je ne samo, u principu, uništavanje artefakata bez obzira na poreklo, ali ovde je reč o strahu od najtolerantnije religije koja je ikada nastala na svetu - budizma. Možda je zato i zamamna. Nije slučajno što je ova religija zahvatila i pripadnike zapadne hrišćanske civilizacije, pomodno ili ne, ali je zahvatila. Možda spokojstvo koje propoveda prija umornim dušama grozničave zapadne civilizacije.
       Dok ovo pišem, posmatram na svom pisaćem stolu figurinu Bude, koju sam doneo sa ne znam kog puta. Smeši mi se dobričina, onakva pupava i blaga, bosonoga i spokojna.
       Mislim na njega, Sidartu Gautamu, zvanog Buda ("Prosvetljeni"), rođenog u Nepalu u drugoj polovini 6. veka pre Hrista, upokojenog u 64. godini u Indiji. Iz raskoši lagodnog dvorskog života krenuo je uoči svoga tridesetog rođendana u potragu za istinom, kao lutajući asketa, trudeći se da se preda velikom odricanju, stanju nebića i odsustva doživljavanja spoljnjeg sveta. Iscrpen od odricanja, potražio je svoj sopstveni put pod drvetom banjana jednog sudbinskog dana 528. godine pre Hrista na mestu zvanom i znanom kao Buda Gaja. Objavio je da je otkrio pet istina i lanac uzroka. Budisti i danas pokušavaju da slede njegov put askete i saznanja. Budizam je tako na samom svom početku bio pre filozofija nego religija.


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu