NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Grčki predlog

Predložićemo italijanskoj i srpskoj strani da značajno povećamo ulaganja u telekomunikacije pod uslovom da se promeni struktura upravljanja u Telekomu Srbija i razdvoji fiksna od mobilne telefonije

      Prvi ozbiljni razgovori Vlade Srbije sa strateškim investitorima u Telekomu Srbija, Telekomom Italija i grčkom telekomunikacionom kompanijom OTE počeće tek kad se slegne prašina posle italijanskih izbora 13. maja i kad savezna vlada usvoji novi zakon o telekomunikacijama čije je pisanje pri kraju.
       Italijanska strana do sada je bila zabavljena internim skandalom o navodnoj korumpiranosti visokih ličnosti iz sveta politike, među kojima je još važeći ministar inostranih poslova Lamberto Dini, a srpska strana je "češljala" ugovor o prodaji 49 odsto domaćih telekomunikacija tokom vladavine socijalista i sipala baražnu vatru na Telekom Italija.
       Grčki OTE, najtiši partner u tom dilu, ima spremnu strategiju za pregovore sa Vladom Srbije, kaže za NIN Jorgos Skarpelis, direktor za strane investicije OTE koji je, početkom ovog meseca, o toj temi razgovarao sa srpskim premijerom Zoranom Đinđićem i saveznim ministrom za telekomunikacije Borisom Tadićem.
      
       U zvaničnim istupima premijera Đinđića i oba ministra telekomunikacija, uglavnom je kritikovana italijanska strana koja je vlasnik 29 odsto udela u Telekomu Srbija i zauzima ključna upravljačka mesta.
       - Mi smatramo da struktura upravljanja kompanijom mora da se promeni u potpunosti. Po našoj oceni, do sada su i kvalitet i struktura menadžmenta bili loši i vladala je prava konfuzija koja je doprinosila lošim rezultatima rada Telekoma Srbija.
      
       Grčka strana je što nezvanično, što zvanično, uglavnom tvrdila da je u prethodnom periodu bila skrajnuta i da su ključne odluke bile donošene bez njenog uticaja?
       - OTE ima 20 odsto udela u Telekomu, a sve glavne pozicije su u rukama srpskih i italijanskih direktora i baš zato kažem da sa sadašnjom strukturom upravljanja ne može da se nastavi. Međutim, treba da budemo realni i da kažemo da se u Srbiji, od potpisivanja tog ugovora desilo mnogo loših stvari, od sankcija, rata do bombardovanja i da ni personalni sastav menadžmenta ni unutrašnji odnos snaga u Telekomu Srbija nisu imali odlučujući uticaj na poslovanje, već sve što se događalo na političkom i ekonomskom planu u globalu.
      
       Iako su se strani partneri obavezali na značajna ulaganja u Telekom Srbija, po dosadašnjim istraživanjima novih jugoslovenskih vlasti, u preduzeće i njegov razvoj nije ništa uloženo, već je ono, naprotiv, zapušteno.
       - Telekomunikaciona infrastruktura je u lošem stanju, i jasno je da Telekom ima problema sa finansiranjem. To je činjenica sa kojom moraju da se suoče sve tri strane. Predložićemo obema stranama da se značajno povećaju ulaganja u ovaj sektor, ali, ponavljam, ako se promeni struktura organizovanja u Telekomu.
      
       Šta je, u stvari, suština predloga grčke strane?
       - Jedna od stvari na kojima insistiramo, a to sam za večerom rekao i premijeru Đinđiću, jeste da se razdvoji poslovanje fiksne i mobilne telefonije.
      
       Bilo je govora da pregovarate sa Mobtelom o mogućoj kupovini dela akcija bilo onih koje poseduje kompanija Braća Karić, bilo 49 odsto udela PTT Srbija.
       - Pokušavamo da nađemo rešenje za postojećeg drugog operatora, želimo da on funkcioniše nezavisno i to je naš prioritet, a ne pregovori druge vrste.
      
       Telekom Srbija, a to znači i vaša kompanija, poseduju udeo imovine i na Kosovu. OTE je svojevremeno već pokrenuo to pitanje u vreme kada je šef UNMIK-a bio Bernar Kušner. Kakav je danas vaš stav o zaštiti imovine na tom području?
       - Ovde nismo o tome govorili jer je to prvenstveno političko pitanje, a tek onda pitanje imovine. Pokušaćemo da nađemo rešenje za zaštitu naših interesa kroz mehanizam Ujedinjenih nacija. Za sada na tom planu nije bilo pomaka, ali sam ipak optimista i verujem da će se krajem ove ili iduće godine naći političko rešenje za Kosovo.
      
       U jugoslovenskoj štampi pojavilo se nekoliko tekstova u kojima se tvrdilo da strani partneri insistiraju na povećanju cena telefonskih usluga za 100 odsto, dok je srpska vlada veoma rezervisana prema takvim zahtevima.
       - Nismo razgovarali o cenama i nismo tražili povećanje cena za 100 procenata, ali smo tražili reorganizaciju postojećeg tarifnog sistema. Ministar Tadić obećao nam je da će ta tema biti stavljena na dnevni red kada savezni parlament usvoji zakon o telekomunikacijama.
      
       Rukovodstvo OTE koje je donelo prve odluke o širenju kompanije na područje Balkana, doživelo je kritike unutar Upravnog odbora.
       - Prisutni smo u Bugarskoj, Rumuniji, Albaniji i Srbiji. I dalje verujemo da će u sledećoj dekadi te zemlje ući u Evropsku uniju i da su ova tržišta, tržišta u razvoju i da su naše odluke da investiramo u region bile ispravne. OTE je kompanija koja ima veliko iskustvo o prelasku iz monopolskog stanja u telekomunikacijama na sistem otvorenog tržišta i imamo nameru da to znanje na ovom području primenimo.
      
       TANJA JAKOBI


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu