NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

To je vaš problem

"Da li će Kosovo imati armiju, kakva će ona biti, ne zavisi od mene kao zapovednika, nego od vlade i parlamenta Kosova, koji će to rešiti sa međunarodnom zajednicom", kaže komandant Kosovskog zaštitnog korpusa

      Desetak srpskih novinara 7. septembra u Prištini imalo je priliku da sretne generala Agima Čekua, komandanta Kosovskog zaštitnog korpusa. General je došao u besprekorno ispeglanoj uniformi s tek prišive-nim obeležjima KZK-u pozdravio novinare rečima: "Drago mi je što smo se susreli. Retko se susrećem sa novinarima iz Srbije. Ne da nisam želeo, ali..." Da se ne bi gubilo vreme u prevođenju, novinari su tražili da general Čeku govori srpski, na šta on nije pristao, ali nađen je kompromis; general je pristao da govori hrvatskim jezikom.
      
       Po mišljenju generala Agima Čekua, KZK, za koji se godišnje odvaja oko 20 miliona nemačkih maraka, državna je institucija formirana na apel međunarodne zajednice.
       - Želja svih Albanaca je da Kosovo bude nezavisno. Da li će ono imati armiju, kakva će biti, ovisiće ne o meni kao zapovjedniku, nego o vladi i parlamentu Kosova koji će to riješiti sa međunarodnom zajednicom.
      
       Nameru specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN na Kosovu i Metohiji Hansa Hakerupa koji je najavio osnivanje srpske jedinice u KZK koja bi mogla da ima i svoja obeležja general Čeku je ovako prokomentarisao:
       - Ne znam na šta je Hakerup mislio, ali ne radi se o paralelnom Kosovskom zaštitnom korpusu sastavljenom samo od Srba.
       Po sopstvenom uverenju, general Čeku ne vidi razloga što ne bi bio komandant i te jedinice.General Čeku potvrdio je da je Internacionalna organizacija za migraciju nadležna za trening pripadnika Kosovskog zaštitnog korpusa.
      
       Ako je KZK samo civilna organizacija za reagovanje u vanrednim situacijama, zašto je organizovana kao vojna organizacija i zašto pripadnici uvežbavaju borilačke veštine?
       - Nije mi poznato da su naše jedinice to trenirale.
      
       Novinar je morao reći da je na obali Gračaničkog jezera sve svojim očima video, da bi general Čeku dao nešto suvisliji odgovor.
       - Mi imamo i jedinice za brzo reagovanje, traganje i spašavanje. Takav posao iziskuje velike psihofizičke sposobnosti i možda je to o čemu govorite dio fizičkog treninga.
      
       Jedino što KZK nedostaje da bi bio prava mala vojna organizacija nije naoružanje, već obaveštajna služba. Na pitanje da li KZK ima obaveštajnu službu, general Čeku je odgovorio:
       - Ne. U stvari, imamo obavještajnu koja prati stanje na terenu, ali obavještajne kao službe, nemamo.
      
       General Čeku spokojno je dočekao i pitanje da li ga brine mogućnost da Haški tribunal podigne optužnicu protiv njega.
       - Nikad nisam dobio nikakvu informaciju da se protiv mene vodi bilo kakva istraga. Potpuno sam miran i savjest mi je posve čista. Budući da ne mislim da sam počinio, zapovjedio, niti znam za bilo kakav zločin, ne bih se ni predao.
       Međutim, general Čeku kaže da se dobrovoljno neće predati Haškom tribunalu, ali da "ako me neko hoće predati, neka me preda".
      
       S još više strasti general Čeku je objasnio da ne bi podržao povratak jugoslovenskih snaga na Kosovo.
       - Mi smo tu da gradimo demokratiju, stabilnost, sigurnost, mir na Kosovu. Kosovsko društvo ćemo izgraditi tako da neće trebati niko sa strane da dođe i da štiti bilo koga.
      
       Ukoliko ne bi bio spreman da spreči dolazak Vojske Jugoslavije na Kosovo, general Čeku tvrdi da bi podneo ostavku na mesto komandanta KZK, ali mogao se steći utisak da se ne bi sve na tome završilo.
       - Ja bih dao uvijek ostavku kada mislim da više nisam koristan i da ne mogu kontrolirati Kosovski zaštitni korpus i da ne mogu obnašati svoju dužnost shodno propisima, kao i kada bi neko dozvolio da se neko drugi toliko upliće.
      
       Kako objašnjavate brojne sukobe albanske nacionalne zajednice na Balkanu kao i to da su pripadnici navodno rasformirane OVK učesnici rata na jugu Srbije i u Makedoniji?
       - Kao posledicu nepravedne politike koja je godinama vođena protiv Albanaca. Sada međunarodna zajednica sve zna ko s kim hoće, kome je šta pravilo, ko šta traži. To onda treba samo pospremiti - na temelju demokratskih principa pa da živimo normalno.
      
       Da to nisu težnje za stvaranje velike Albanije?
       - Ne. Mi definitivno ne težimo ujedinjenju. Mi težimo integraciji. Kosovo se zna koliko je i dovoljno nam je.
       Srbi se mogu poučiti iskustvom iz Hrvatske. Ni tamo nisu hteli prihvatiti veliku Hrvatsku, a sad se vraćaju u Hrvatsku. U Hrvatskoj se živi normalno i vidi se da je bio u krivu onaj ko se nije vratio. Srbi trebaju poći od toga da je Kosovo njihova zemlja. Oni su tu rođeni i imaju sva prava uživati na Kosovu, ali moraju priznati činjenicu da su 90 odsto življa na Kosovu Albanci.
      
       Da li mislite da će Srbi i ostali nealbanci zaista prihvatiti sve to?
       - Ja bih im savjetovao.
      
       A šta ako ne prihvate?
       - To je njihov problem.
      
       L. KUJUNDŽIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu