NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Od gnušanja do gušanja

Dok NBJ i Republička uprava javnih prihoda oštro pregovaraju sa Karićima o sudbini Astra banke i naplati depozitara iz profita Mobtela, partije DOS-a i Vlada Srbije ne potežu pitanje političke dobiti, ćute iako su posredno ili neposredno u igri 20 000 komitenata banke, najveći mobilni operater, Internet provajder i jedna od najmoćnijih TV stanica

      Obračun "država protiv Karića" prešao je za za dve nedelje iz stanja ekstremne medijske i političke atrakcije u nešto što bi se moglo nazvati mučnim gušanjem u kome su na jednoj strani "tri finansijske suđaje", guverner centralne banke Mlađan Dinkić, srpski ministar finansija Božidar Đelić i direktor Republičke uprave javnih prihoda Aleksandar Radović, a na drugoj, posle povratka, ponovo u Beogradu ušančena postava braće Karić.
       Za sada tri stvari izgledaju nesporno: deponenti Astra banke osećaju se izgubljeno i očajno između dve vatre - tvrdnji NBJ da njihova banka štićenica (pod stalnim nadzorom centralne banke) tone u sve dublju blokadu i uveravanja rukovodstva Astra banke da se blokada računa polako skida i da bi od ponedeljka račun mogao da bude na pozitivnoj nuli.
       Nijedan dolar od 36 miliona dolara po oceni NBJ rizičnih kredita te banke nije vraćen u zemlju, nijedan pfenig poreza na ekstraprofit nije uplaćen, a sudbina Mobtela je nejasna počevši od ključnog pitanja da li je prvi i najmoćnniji mobilni operater u Jugoslaviji sporedna šteta ili glavni cilj operacije koju su pre 15 dana započele monetarne vlasti.
      
       Ekstrem
       Na dugi rok dve opcije izgledaju moguće: da će pregovori koji su na ivici ucene (s obe strane), i koji se svakodnevno odvijaju na relaciji Astra banka, RUJP, Ministarstvo finansija, dovesti do neke nagodbe o ispunjavanju obaveza u više rata, ili, da će finansijsko zavrtanje ruke samoj banci dovesti, korak po korak, do rušenja ostalih karata u sistemu BK grupe.
       Ekstremna opcija koja pre deluje kao marketinški nego kao ozbiljan potez, mogla bi biti da Karići, ako ne uspeju da se nagode, ponude državi da preuzme sve što imaju u Srbiji.
       Prema zvaničnim podacima sa sajta Astra banke, kapital te banke je 30.6.2001. iznosio 2.967.780.455,26 dinara a njeni glavni akcionari su kompanije iz kruga Astra grupe - Mobtel, Astra osiguranje, Polivos LTD, Nikozija, Privex LTD, Nikozija, Džucdžco LTD, Nikozija, Sesiko, Nikozija (poslednje četiri su poseban objekt pažnje centralne banke jer se preko njih novac odlivao na privatne račune braće Karić), BK Aeroinženjering, Beograd, Astra Simit, Beograd, Bel pagette, Beograd, sve u vlasništvu braće Karić (64 odsto ukupnog akcionarskog kapitala).
       Posle prvih javnih političkih reakcija, sadašnju fazu obračuna prati upadljivo odsustvo komentara vodećih partija Demokratske opozicije Srbije i Vlade Srbije (ako se izuzme ministar Đelić) iako je reč o prvorazrednom političkom, finansijskom i (do izvesne mere) ekonomskom događaju.
       Političkom, jer uspešan primer naplate poreza na ekstraprofit treba da pokaže ostalim obveznicima gde je svetlo iz tunela. Prema oceni dr Boška Raičevića, stručnjaka za poreze, iako se porezi naplaćuju sa većom efikasnošću od očekivane, prihodi budžeta po osnovu privatizacije, donacija i naplate poreza na ekstraprofit biće znatno ispod planiranih. Iako nije posebno specifikovan, taj porez jeste planiran kao odstupnica, ukoliko drugi izvori zakažu. Prema podacima RUJP-a, samo sitni obveznici poreza, koji veruju da je država ozbiljna institucija, požurili su da razrezano i plate.
       Ako s Karićima ne bude postignut uspeh, ideja da se na takvom primeru pokaže odlučnost nove vlasti da raskine sa prošlošću biće veoma uzdrmana, tim pre što sledeći obveznici, dva Dragana Tomića iz "Simpa" i "Jugopetrola" i nisu ozbiljni obveznici, jer je skoro nemoguće naplatiti im porez. I jednom i drugom zamrznuti su neki računi u Švajcarskoj sa kojih će možda jednog dana, za pet godina moći da bude naplaćeno nešto. U zemlji, koliko je poznato, obojica imaju samo kuće. Isto važi i za Kariće: moglo bi im se oduzeti nekoliko kuća. Preuzimanje ostalog što vredi - Mobtela, Euneta, TV BK moglo bi delovati vredno s aspekta vlasti, ali je diskutabilno jer bi proizvelo još jedan slučaj Panić.
      
       Akcija
       Izvori NIN-a u Vladi Srbije tvrde da oko ovako široko zamišljene akcije nije bilo ni konsultacija ni nekog opšteg izjašnjavanja. Pojedini članovi vlade odbili su da budu uključeni u celu priču zbog osećanja nelagode u stomaku da "ona ima tesne veze sa političkom promocijom glavnih aktera".
       S druge strane, mogućnost formiranja posebnog skupštinskog odbora izgleda bez šanse. Tu ideju su navodno inicirala dva odbornika iz manjih stranaka DOS-a, ali zasad bez kolegijalnog partijskog odziva.
       S ekonomske tačke gledišta, u celoj BK Grupi ima zaposlenih, što stalno, što privremeno oko 5 000 ljudi, a to nije broj za zanemarivanje, a deponenti među kojima su i budžeti mnogih gradova koje kontroliše DOS (a koji i nisu imali veliku mogućnost izbora u biranju banke kao što je to slučaj u Kragujevcu), dovode u pitanje interese priličnog broja korisnika koje vlast nema potrebu da ljuti. Prema podacima same banke, ona ima oko 20 000 klijenata.
      
       Banka
       Uverenje Karića da je banka pre guvenerove konferencije za novinare, koja je alarmirala javnost, dobro poslovala, i odluka NBJ da počne na sva zvona da zvoni za uzbunu, zasnovani su igrom slučaja na jednom te istom (poslednjem) revizorskom izveštaju "Dilojt Tuša" u kojem se u jednom od paragrafa pominje veliki broj dugoročnih kredita (od 1997. do 1999).
       Prema izveštaju iste kuće koji obuhvata poslovanje od osnivanja banke do 1999. godine (a koji je BK grupa stavila na uvid NIN-u), pojedinačno najveće potraživanje banke po kratkoročnim kreditima odnosilo se u 1999. godini na Mobtel, a najveći pojedinačni dužnici po dugoročnim kreditima bili su Kompanija BK, Simit Invest i Evropa internacional (svi iz grupacije Karić) i Energoprojekt visokogradnja koji su u tom trenutku činili 97 odsto ukupno plasiranih dugoročnih kredita. Ostali dugoročni krediti bili su dati zaposlenima u preduzeću BK sistema za kupovinu stanova.
       Izveštaj "Dilojta" podnet je u februaru 2001. godine.
       Prema tumačenju Astra banke, glavnim dužnicima nije traženo da vraćaju kredite (već su, tačno kako navodi i NBJ, oni samo obnavljani) jer je banka i bez toga bila likvidna. Isti izvor kaže da je banka bila likvidna jer je, posebno u poslednjem periodu broj svojih filijala i poslovnica od 5. oktobra prošle godine sa 28 povećala na 148 a visinu depozita i sredstava po viđenju za 200 do 300 procenata. Po podacima same banke, ona je bila na petom mestu po visini devizne štednje u Srbiji i na sličnom mestu na rang-listi banaka po visini obavezne devizne rezerve.
       Radovan Jelašić, viceguverner NBJ, tvrdi da je centralna banka upravo bila zabrinuta činjenicom da je Astra banka imala toliko dugoročnih kredita koji nisu vraćani, a s druge strane, u kratkom roku prikupljala je velika sredstva, po visokoj kamati (sve spomenuto u već pominjanom izveštaju "Dilojt Tuša", bez ulaženja u ocene o "značajnom proširenju kreditne ativnosti" u 1998. i 1999. godini).
       Za NBJ, podatak da bi takva banka mogla biti izbor građana koji bi svoje devize tu položili na štednju da bi nemačke marke zamenili za evre, bila je jasan signal "da stvari treba da se preseku pre nego što odu predaleko". Sve opštine koje su držale novac kod Astra banke imale su i načina i mogućnosti da se obaveste da svoj novac treba da drže u centralnom depozitu NBJ. "Opštine, fakulteti, bolnice, nisu profitne ustanove koje treba da idu za visokim kamatama, već treba da vode računa da novac koji prikupljaju, bude na sigurnom i dostupan korisnicima u svakom trenutku", kaže Jelašić, koga krici i vapaji iz uže Srbije ne uzbuđuju previše.
       Ovog utorka, kad je Astra banka po sopstvenim izvorima uspela da skine blokadu za 300 miliona dinara, sa šansama da po sto miliona dinara skine u naredna dva dana, guverner NBJ izjavio je da je banka u blokadi 560 miliona dinara, ali da redovno isplaćuje štediše.
       Izvori NBJ nisu želeli decidirano da se izjasne o tome da li sadašnji tretman banke (uključujući i medijski) pre ili kasnije vodi do njenog zatvaranja, ali nisu ni negirali mogućnost takvog ishoda.
      
       Mobtel
       Ukoliko Astra banka u određenom periodu ne obezbedi likvidnost, NBJ će prema njoj preduzeti zakonske mere. To lako može da se izbegne naplatom duga od 25 miliona dolara od Mobtela koji je profitabilno preduzeće na sreću onih koji imaju račun u ovoj banci - izjavio je u utorak Mlađan Dinkić, ponovo pomerajući sferu interesovanja javnosti sa same banke na Mobtel.
       Prema izvorima bliskim Kompaniji Karić, inspektori za privredni kriminal nastavili su istragu o poslovanju tog operatera. Po slovu zakona o ekstraprofitu, tumače u BK, Mobtel ne bi mogao da bude iskorišćen kao izvor za naplatu poreza na ekstraprofit (umesto Astra banke, ako ona ne bude u mogućnosti da to uradi) jer u većinskom vlasništvu pripada firmi "BK trejd" registrovanoj u Moskvi, koja se po vrlo uopštenim objašnjenjima bavi trgovinom repromaterijalom i predmetima od nerđajućeg čelika i ima vlasnike koji se formalno ne prezivaju Karić.
       Izvori bliski Vladi Srbije tvrde da vlada nije zaustavila prodaju udela u Mobtelu, Vodafonu, ili nekom drugom, ali da je insistirano da cela operacija mora da ide na tender. Grčki (konkurentski) izvori iz domena telekomunikacija tvrde da posle incidenta sa Karićem, Panafon (grčki ogranak preko koga idu pregovori sa Vodafonom) gotovo sigurno neće biti zainteresovan za pregovore. Zanimljivo je, međutim, da je Mobtel i van znanja Karića, nuđen nekim grčkim i italijanskim investitorima, koje nekoliko sagovornika NIN-a ocenjuje kao "potpuno privatne izlete" ljudi iz PTT-a.
       Priče o vrednosti samog Mobtela su potpuno protivrečne i sežu od milijardu evra (vrednost cele firme), do ocena o dinarskoj i deviznoj prezaduženosti. Brokerski izvori kažu da je glavni kupac Mobtelovih hartija od vrednosti ( ukupno emitovane vrednosti od 600 miliona dinara) navodno AIK banka u Nišu.
       Prema dostupnim podacima, Mobtel je potpisao ugovor sa "Eriksonom" o isporuci opreme vredan 670 miliona maraka, a prva oprema je upravo počela da stiže. Kad bude instalirana, Mobtel će, čiji god da bude, moći da prihvati do 2,5 miliona korisnika što je pet puta više od druge mobilne mreže.
      
       TANJA JAKOBI
      
      
Akcionari Astra banke van Kompanije braće Karić

* Kulska banka, Kula
       * Hemofarm, Vršac
       * Fabrika duvana, Niš
       * Apatinska pivara, Apatin
       * PTT Srbije, Beograd
       * C market, Beograd
       * Zorka farma, Šabac
       * JKP Beogradske elektrane, Beograd
       * Radovic compandž, Valjevo
       * Hartija doo, Beograd
       * COCA COLA, Beograd
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu