NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Trgovinom do reforme

Nagodbom između Koštuničinog DSS-a i Vlade Srbije oko predloga zakona o radu i pravosuđu, zbog mira u DOS-u, žrtvovani su predlozi ministra pravde

      Spor oko pravosuđa između Vlade Srbije i Demokratske stranke Srbije rešen je po šahovskom principu - dobitne kombinacije podrazumevaju i određene žrtve. Dobitnici u ovom slučaju su, izgleda, dve velike grupacije u DOS-u, Demokratska stranka i Demokratska stranka Srbije, a gubitnik Ministarstvo pravde. Umesto dugo najavljivanog zakona o pravosuđu ovog ministarstva, u skupštinsku proceduru je ušao paket zakona DSS-a, koji će, s druge strane, podržati zakon o radu, na kojem premijer Zoran Đinđić vidi svoje biti ili ne biti.
       Sama geneza celog slučaja, obeležena svojevrsnim paradoksima, nije naslućivala rešenje koje se našlo pred poslanicima Skupštine Srbije. Rad na Predlogu zakona o sudstvu započela je Vlada Srbije, odnosno Ministarstvo pravde, formirajući radnu grupu za ovaj posao. Demokratska stranka Srbije, kao članica DOS-a, kako-tako podržava vladu, pa i njenu radnu grupu. Uprkos tome, krajem avgusta ove godine DSS Skupštini Srbije podnosi svoj predlog u vidu pet različitih zakona o pravosuđu s obrazloženjem da se na ovakav sistemski zakon predugo čeka, što Odbor za pravosuđe i Odbor za zakonodavstvo pre dvadesetak dana odbijaju, uz obrazloženje da se u vladi priprema paket zakona za reformu sudstva.
       U međuvremenu dolazi do štrajkova i opasne tenzije između vlade i sindikata u vezi sa vladinim Predlogom zakona o radu. Sindikati najavljuju generalni štrajk ukoliko vlada bitnije ne koriguje svoj zakonski predlog, naročito delove o kolektivnom ugovoru i zaštiti radnika u odnosu na poslodavca, a DSS staje na stranu sindikata i najavljuje enormnu količinu amandmana na vladin predlog, što bi moglo dovesti do njegovog obesmišljavanja i povlačenja iz procedure. Takvo rešenje bilo bi udarac za vladu jer bi odustajanje od ovog zakona usporilo reforme i ugrozilo najavljene investicije iz inostranstva, a samim tim i opstanak vlade.
      
       Ćorsokak
       To je ujedno i trenutak kada određena politika, zapala u ćorsokak, pribegava drugačijim metodama delovanja, daleko od očiju javnosti. Rešenje krize između vlade i sindikata pronađeno je u Skupštini Srbije. Sindikalci su pristali da svoje zahteve usaglase sa poslanicima, naročito Demokratske stranke Srbije, koja će iz svega izvući određene političke poene i protivusluge vlade na drugoj strani, za svoj predlog o reformi pravosuđa.
       Moglo se to naslutiti još u subotu, na konferenciji "Reforma pravosuđa" u organizaciji Centra za liberalno-demokratske studije, gde se u kuloarima moglo čuti da je između vlade i DSS-a napravljen određen "dil". Nije se skoro ni krilo da je cilj Centra bio da se u kratkom roku raspravlja o dva predloga zakona o sudstvu (vladinom i DSS-a) i njihova rešenja približe i usaglase, pošto su predlozi DSS-a već u Skupštini Srbije i na raspravu idu za tri dana (i pored neprelaznih ocena na skupštinskim odborima, zakonski predlog DSS-a je podneo šef njihove poslaničke grupe Dejan Mihajlov). Prisustvo predsednika SRJ Vojislava Koštunice, kao jednog od uvodničara, ukazivalo je da on tu nije samo kao vrsni pravni ekspert, već i garant političkog konsenzusa, bez kojeg se ovako važno pitanje kao što je reforma pravosuđa, ne može sprovesti.
       Da je postignuta politička saglasnost, za NIN je potvrdio i Đorđe Mamula, član poslaničkog kluba DSS-a u Skupštini Srbije, koji je na ovoj konferenciji imao zadatak da brani zakonski predlog svoje stranke. "Postignut je dogovor oko zakona o radu jer je, zahvaljujući amandmanima DSS-a, došlo do socijalnog kompromisa sa sindikatom", kaže Mamula uz upozorenje da se moramo osloboditi nasleđenog pritiska političke kulture monolitizma. "Unutrašnja neslaganja i primedbe su nešto što će doprineti političkom ozdravljenju društva."
       Na konferenciji su upravo takva sučeljavanja trebalo da dođu do izražaja, ali je već u raspravi većina učesnika iznela apel da se napravi kompilacija i objedine dva predloga, koji se inače neznatno razlikuju (za razliku od jedinstvenog vladinog predloga, DSS je reformu pravosuđa zamislio u pet zakonskih rešenja). Zamerke su se, uglavnom, odnosile na "prečicu" kojom je ovaj predlog stigao u Skupštinu, bez javne rasprave i učešća sudija u njegovoj izradi. Uz ove primedbe DSS-ov predlog je bio pohvaljen čak i od onih koji su bili u vladinoj radnoj grupi, poput dr Zorana Ivoševića, sudije Vrhovnog suda Srbije, koji je izrekao i određene kritike na račun Ministarstva pravde. Naglašavajući da je javnu raspravu o radnoj verziji na kojoj je radio organizovalo Društvo sudija Srbije a ne Ministarstvo pravde, Ivošević je rekao da je bez znanja radne grupe neko radnu verziju brzopleto preinačio u nacrt i iz teksta izbacio odredbe o disciplinskom postupku i zaštiti sudija od nezakonitog razrešenja.
      
       Ministar
       Prisutni ministar Vladan Batić nije reagovao, verovatno zaokupljen mišlju da mu već tri zakona ne prolaze u Skupštini. Za samo nekoliko proteklih dana, zbog žestoke kritike, povučeni su mu predlozi zakona o sudskim taksama i izmene i dopune Krivičnog zakona, što neki, čak i iz redova skupštinske većine, tumače da je ministar "pušten niz vodu".
       Ministar Batić se nije pojavio na početku skupštinskog pretresa, ni kasnije u raspravi o zakonskim predlozima koje je pred poslanicima obrazložio Dejan Mihajlov. A eventualna pravna nelogičnost da se i pored prethodnog negativnog stava odbora zakoni nađu na dnevnom redu i pred poslanicima, prevaziđena je tako što je predlagač (Mihajlov) zvanično uputio oko 40 amandmana na tekstove zakona i tako omogućio odborima da ih razmotre i proglase svojima. Na sednici Odbora za pravosuđe, koja je za nekoliko sati odložila početak skupštinske rasprave, rečeno je da su ti zakoni prošli kraću, ali stručnu raspravu, a posebno je pomenut skup pravnih stručnjaka održan u organizaciji Centra za liberalno-demokratske studije, gde su uvažene sudije i pravni eksperti, stavili primedbe koje su predlagači ugradili u amandmane.
       Tokom rasprave u odborima nije se čuo zvanični stav vlade, izuzev gotovo stidljivog objašnjenja kako treba voditi računa da je u Ministarstvu pravosuđa pripremljen paket zakona za reformu sudstva i da će se on za mesec dana naći pred poslanicima. Možda, samo ako DSS, prilikom rasprave o zakonu o radu, ne ispuni obavezu iz dogovora, odnosno ove političke trgovine.
      
       SLOBODAN IKONIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu