NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Medijska pijaca

Bez Politike ili s njom, tek YU info svakako će biti prodat uz blagoslov vlade, koji uostalom i mora da ima, a koja će učiniti sve da zadrži bar neki uticaj

      Televizija YU info još uvek je stanica savezne vlade, još uvek nije prodata, još uvek je niko nije kupio, ali su u toku pripreme koje bi trebalo da olakšaju onome ko bi želeo da je kupi da to što pre učini. Do kraja godine trebalo bi da se sazna i ko će to biti.
       U međuvremenu, stanica savezne vlade pokušava da se konsoliduje i čini sve kako bi poboljšala svoje tržišne pozicije. Jedna od mogućnosti bilo bi i spajanje sa Televizijom Politika.
       "Trebalo bi da svakome od nas bude lepo, da svako izvuče korist koja mu je potrebna", kaže glavni urednik YU info Zoran Predić. "Nama treba drugi kanal koji bi bio komercijalan i koji bi mogao da izdržava YU info. S druge strane, za Politiku bi bilo dobro da dobije saveznu mrežu koju mi imamo. Onaj ko kupi takvu stanicu, možda će uložiti upravo u komercijalni program i onda bi svima nama moglo da bude dobro".
       Zamišljeno je da se YU info očisti od svih drugih programa i postane isključivo informativni kanal, koji bi eventualno zadržao još samo sportske prenose, a koji bi iza sebe, kao finansijsku podršku, imao uspešan komercijalni kanal.
       Po novom zakonu o radiodifuziji neće biti dozvoljena medijska koncentracija, i u okviru jedne kuće neće moći da postoje i štampani i elektronski mediji. Politika a.d. takođe mora da reši problem sa televizijom i računalo se da bi ovo bilo dobro rešenje za obe strane.
      
       Predlog
       I dok iz YU info tvrde da su načelni dogovori sa rukovodećim ljudima Politike postignuti i da se samo čeka da se na obe strane srede neka unutrašnja pitanja, dotle se od rukovodećih ljudi Politike nezvanično mogu čuti komentari da je reč samo o predlogu koji verovatno neće biti prihvaćen i da nije izvesno da će se njihova stanica sa bilo kim spajati, jer, smatra se, ako žele da je prodaju mogu to i sami da učine.
       Neprihvatljivim se, iznad svega, smatra predlog da postanu komercijalni kanal, jer je, za razliku od YU info, Televizija Politika u poslednjih godinu dana napravila nekoliko prepoznatljivih emisija ("Pressing", "60 minuta") i prilično podigla svoj rejting. U slučaju prodaje vodilo bi se računa o tome šta bi kuća dobila i u tom smislu, a ne samo u finansijskom. Što se trenutne finansijske situacije tiče, stanica u svoje prednosti računa to što nije opterećena prevelikim brojem zaposlenih, a uz nedavno odobrene kredite Cepter banke možda bi mogla da potpuno stane na svoje noge. Pre bilo kakve prodaje morali bi da se raščiste vlasnički odnosi. Trenutno ova stanica ima devet vlasnika, od kojih je većinski Politika a.d. (sa kojom bi raščišćavanje finansijskih odnosa verovatno išlo u korist televizije), a preko nje svoje učešće ima i republička vlada.
       Sve kada bi Politika i bila zainteresovana za spajanje sa drugim stanicama, prethodno bi morala da raščisti odnose u sopstvenoj kući, za šta je potrebno više vremena nego što je predvideo YU info, gde se nadaju da bi sve moglo da bude gotovo u narednih mesec dana.
      
       Podrška
       YU info, pokušavajući da ubedi svoje nesuđene partnere da je ideja o spajanju dobra, poziva se, između ostalog, i na podršku ljudi iz DOS-a i savezne vlade, ali je ta podrška, u stvari, neophodna samo njima samima. Bez Politike ili s njom, tek YU info svakako će biti prodat uz blagoslov vlade, koji uostalom i mora da ima, ali koja će učiniti sve da zadrži bar neki uticaj. Savezna vlada, ionako u silnim nevoljama, izdržava stanicu iz okrnjenog budžeta u kome participira samo Srbija, tako da je svako finansijsko olakšanje dobro došlo, a s druge strane ipak se ne bi tek tako odrekla svega, zadržala bi bar uticaj nad informativnim programom. Budžetske obaveze koje joj u tom slučaju ostaju verovatno bi se pokrile ustupanjem prostorija SIV-a III, u kome je stanica smeštena.
       Pošto ni strani ni domaći interesenti neće ni da razmišljaju o tome da budu manjinski vlasnici, na prodaju će biti većinski deo. Vlada bi, ako zadrži 30 do 40 odsto, zadržala informativni program, a kako se smatra da su strani ulagači za taj deo najmanje zainteresovani, trebalo bi da se transformacija uspešno izvrši. Računa se da će se naći kupac zainteresovan isključivo za komercijalni program, koji bi u taj program ulagao i brinuo o tome da povrati uloženi novac i da ga zaradi, dok bi informativni program bio rasterećen i te brige i uticaja većinskog vlasnika.
       Cela akcija završiće se pre nego što na snagu stupi novi zakon o radiodifuziji, što bi moglo da bude problematično za budućeg većinskog vlasnika, jer podela frekvencija predstoji tek po stupanju zakona na snagu. "Prodavaćemo sa postojećim frekvencijama i verovatno će onaj ko kupi dobiti od vlade neke mogućnosti da normalizuje frekvencije. Sumnjam da će zakon biti donet u ovoj godini, a treba da budemo srećni ako bude donet i u sledećoj", kaže Predić.
       Pre nego što bude prodata, stanica će proći transformaciju od javne ustanove u javno preduzeće, zatim fazu otvaranja mogućnosti ulaska kapitala, dokapitalizacije i kupovine, a u trećoj fazi izvršiće se procena vrednosti, posle čega sledi prodaja. Sve bi trebalo da bude gotovo do kraja godine.
       Prema rečima Predića, ponude su već stigle i među zainteresovanima ima stranaca, ali i naših ljudi. Biće raspisan tender i svi će konkurisati pod ravnopravnim uslovima.
       Od stranaca se, za sada, spominju belgijski RTL, američki Bumerg, grčka Antena, francuski F1 i F2, a izgleda da je interesovanje pokazao i Berluskoni. JU info mogao bi tako da u novu godinu uplovi na beloj lađi.
      
       IVANA JANKOVIĆ
      
      
Nacionalna pokrivenost

Trenutno postoji oko 1 000 stanica, 300 televizijskih i 700 radijskih. Većini su dozvole istekle.
       Oni koji su dozvole dobijali van konkursa, po diskrecionom pravu ministra, naročito u toku 2000. godine, kada je izdato oko 200 novih dozvola, moraće da prestanu sa radom.
       Pod nacionalnom pokrivenošću smatra se pokrivanje više od 60 dosto stanovništva Srbije. Takvu pokrivenost imaju sva tri programa RTS-a, Pink, Košava, BK i YU info.
       Prema Nacrtu novog zakona pored Prvog i Drugog programa RTS-a, nacionalnu pokrivenost dobiće još tri stanice.


      
      
Mogućnosti

Novi nacrt zakona o radiodifuziji ostavio je otvoreno pitanje statusa YU info televizije, s obzirom na to da je ona u nadležnosti Savezne vlade. Izvesno je da će i ova stanica morati da ide na tender, pošto će se institucije koje budu ostale na saveznom nivou baviti isključivo odnosima sa stranim asocijacijama, a planiranje mreže biće u nadležnosti republičke vlade.
       Pokrivenost YU info televizije iznosi oko 50 odsto teritorije Srbije i 70 odsto Crne Gore. Rezervno napajanje postoji samo na vojnim objektima u Crnoj Gori. Osim na Avali i Rudniku, antenski stubovi nisu vlasništvo YU info. Poseduje 10 predajnika, 11 repetitora, 2 antenska stuba, 8 linkova.
       Od svih kanala na kojima se emituje (33, 36,40, 46 47, 42, 51, 52, 56, 57, 63, 64) postoji dokumentacija samo za četiri.
       Struktura programa prilagođena je raspoloživim tehničkim kapacitetima. Blizu polovine dvadesestčetvoročasovnog programa potiče od sopstvene proizvodnje obrađenog stranog programa. Za izvorni program koriste se iznajmljene kamere, najviše za potrebe vesti, dok za druge žanrove ne postoje tehnički kapaciteti, kao ni mogućnosti za direktne prenose ili uključenja van studija. Program iz studija (uživo ili sniman) koristi se maksimalno kao i programi dobijeni putem prijemnih satelitskih antena. Postojeće stanje opreme ne omogućava proširenje ili strukturne promene sopstvenog programa.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu