NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Hrvati vole Majn Kampf

Zagrebački sajam knjiga "Interliber" i ove godine bez srpskih izdavača, ali ne zbog kasne prijave iz Beograda, već zbog političke zabrane

      Roman "Ambra" hrvatskog akademika Ivana Aralice i dalje je najčitanija knjiga domaće književne produkcije. Popularnost joj, donekle, ugrožava samo zbirka ratnih i ljubavnih pustolovina odbeglog haškog osumnjičenika Ante Gotovine koje je pod naslovom "Ratnik" sakupio nekadašnji glavni i odgovorni urednik zagrebačkog "Vjesnika" Nenad Ivanković. Mada se u oba slučaja radi o štivu koje opasno graniči sa političkim pamfletom, nijedna od ovih knjiga nije uspela da odnese titulu najspornijeg naslova sajma knjiga "Interliber" koji se protekle nedelje održavao u Zagrebu.
       U centar pažnje domaće javnosti ponovo je dospeo
       "Majn Kampf" Adolfa Hitlera. Antisemitski pamflet nacističkog diktatora ne samo da nije povučen sa knjižarskih polica u Hrvatskoj, nego se probio i do štandova međunarodnog sajma knjiga u Zagrebu. Knjigu je izdalo preduzeće "Croatia d.d." iz Zagreba, čiji direktor Franjo Letić tvrdi da bi zabrana njegovog izdanja u Hrvatskoj bila protivzakonita. Zaustavljanje štampanja i promovisanja Hitlerovih rasističkih teorija u "Majn Kamfpu" nedavno je tražio ugledni zagrebački izdavač, direktor kuće "Durieux" Nenad Popović. Državni tužilac Radovan Ortinski obećao je da će o tome porazgovarati sa domaćim Ministarstvom unutrašnjih poslova, pošto je Hitlerova knjiga nedavno zabranjena i u Češkoj. U Hrvatskoj se to, međutim, nije dogodilo, pa je Hitlerov teorijski uvod u masovne pogrome, na zagrebačkom sajmu knjiga konkurisao izdanjima renomiranih domaćih izdavača.
       Njih stotinu i pedeset iz Hrvatske i tek nekoliko iz inostranstva predstavilo je svoja izdanja na oko pet hiljada kvadratnih metara jednog od paviljona "Zagrebačkog velesajma". Bez obzira na interes Zajednice izdavača Srbije da učestvuje na ovogodišnjem "Interliberu", knjižarska smotra u hrvatskoj metropoli ponovo je prošla bez kolega iz Jugoslavije.
       Dozvolu za izlaganje ove godine nije dobio ni vlasnik slovenačko-jugoslovenskog preduzeća "Tri lipe" Dragiša Veljković čije su knjige u prethodnih šest godina izlaganja u Zagrebu bile praktično razgrabljene. Zvanično objašnjenje glasi da su se izdavači iz Jugoslavije prekasno prijavili za dolazak u Zagreb, a nezvanično se svodi na tvrde stavove domaćeg državog i političkog vrha. Kultura ni ovom prilikom nije dobila prednost u odnosu na dnevnu politiku. Čelni ljudi Hrvatske, uključujući i ministra kulture Antuna Vujića, smatraju da prvu i poslednju reč i dalje izriče domaća diplomatija koja uskoro treba da reši većinu otvorenih pitanja između Hrvatske i Jugoslavije. Dok se to ne dogodi, izdanja iz Srbije u Hrvatsku će i dalje dolaziti polulegalno, obmotana celofanom dnevnopolitičke mimikrije. Primer je jedna od najintrigantnijih knjiga ove provenijencije na zagrebačkom "Interliberu".
       Reč je o zbirci tekstova poznatih srpskih intelektualaca, od Dobrice Ćosića i Ivana Stambolića, preko Milorada Ekmečića i Vojislava Šešelja do Vesne Pešić i Zorana Đinđića. Knjigu je pod naslovom "Srbi o Srbima - jesmo li čudovišta?" izdao centar za istoriju i dokumentaciju Saveza logoraša Bosne i Hercegovine. Po ceni od oko pedeset maraka, na "Interliberu" prodavana je na štandu izdavačke kuće "Šahinpašić" iz Sarajeva. Ista kuća nudila je i knjigu srpskog lingviste Milke Ivić "O Vukovom i vukovskom jeziku" i još neka izdanja srpskih autora. Osim njih na "Interliberu" je nastupila i "Bosanska riječ" iz Tuzle, a ako se izuzme štand Irana, Velike Britanije i Francuske, to je uglavnom sve od književne ponude van granica Hrvatske. Izdavači iz Slovenije naknadno su javili da neće nastupiti u Zagrebu.
       Čak je i interes posetilaca neočekivano opao. Domaća i strana književna produkcija očito nisu mogle da se nose sa daleko posećenijim sajmom informacijske tehnologije koji se istovremeno održavao na "Zagrebačkom velesajmu", pa čak ni besplatan ulaz nije uspeo da u dovoljnoj meri skrene pažnju posetilaca na najnovija izdanja zagrebačkog "Znanja", "Naprijeda", "Školske knjige" i mnogih manjih izdavača u Hrvatskoj. Veliki izdavači predstavljali su se uglavnom stručnom literaturom, a oni manji beletristikom.
       Najatraktivniji je bio "Satelitski atlas Hrvatske" u izdanju zagrebačke izdavačke kuće "Ljevak". Ovo glamurozno izdanje opremljeno sjajnim ilustracijama i najnovijim geografskim podacima o Hrvatskoj, uz veliki sajamski popust košta približno stotinu maraka. "Školska knjiga" predstavila je nagrađeno izdanje "Rječnika hrvatskog jezika" u izdanju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" iz Zagreba koje je dobilo nagradu "Josip Juraj Štrosmajer" i prodavalo se po ceni od blizu dve stotine maraka.
       Što se jezika tiče, zagrebački "Interliber" ove godine zabeležio je još jedan kuriozitet. Nekad izuzetno popularan "Razlikovni rječnik" hrvatskog i srpskog jezika Vladimira Brodnjaka cenom se spustio do jedne od najjeftinijih knjiga sajma. Uz velike popuste mogao je da se kupi za 25 maraka.
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu