NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Povratak starim saveznicima

U domaćoj javnosti svakako će biti još žestokih polemika i otpora pristupanju "Partnerstvu za mir" i približavanju NATO-u ali je očigledno da su nam vrata prema evroatlantskoj zajednici širom otvorena

      Nekadašnji "strani plaćenici i domaći izdajnici" mogu konačno da odahnu. Njihova "subverzivna" i "izdajnička delatnost" sada postepeno postaje deo državne politike. Videlo se to najbolje nedavno, u holu Gradske skupštine Beograda na svečanosti povodom zvaničnog početka rada Atlantskog kluba Jugoslavije. Ova nevladina i neprofitna organizacija, koja ima za cilj da promoviše evroatlantske ideje u zemlji i da pomaže interese SR Jugoslavije u evroatlantskoj zajednici, okupila je na prigodnoj svečanosti mnoge domaće uglednike i predstavnike međunarodne zajednice. Predsednik udruženja Atlantskog ugovora (ATA), asocijacije koja okuplja slične klubove iz 40 zemalja, gospodin Alan Li Vilijams nije krio zadovoljstvo što je i zemlja, nedavna žrtva NATO agresije, krenula putem integracije u evroatlantske tokove.
       - Pre ove posete obavio sam opsežne pripreme i obavešten sam o nekim teškoćama koje ovde postoje između dve političke struje, ali sam bio prijatno iznenađen koliko je narod za vrlo kratko vreme uspeo da se otrgne prošlosti i da krene u jednu novu etapu. Zbog toga mislim da je vaš nacionalni interes što brži ulazak u "Partnerstvo za mir". Mi smo tu i čekamo vas -izjavio je gospodin Vilijams za NIN.
       Na prigodnoj svečanosti i Nebojša Čović, potpredsednik srpske vlade i predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, založio se da se Jugoslavija što pre reintegriše u društvo gde joj je oduvek bilo mesto - u evroatlantsku zajednicu. Nedavna gorka iskustva sa bombardovanjem treba shvatiti kao poslednju grešku.
      
       Ciljevi
       Na ideju za formiranje Atlantskog kluba došla je tokom februara 2001. grupa intelektualaca, pretežno mladih ljudi, pravnika, političkih analitičara, novinara, koji su i ranije zagovarali pregovore umesto kontriranja međunarodnoj zajednici. Nesebičnu pomoć inicijativnom odboru pružili su kolege iz slične asocijacije Bugarske. Tokom godine predstavnici jugoslovenskog kluba bili su rado viđeni gosti na seminarima i brifinzima u evropskim metropolama, a početkom oktobra na Bledu u Sloveniji, na 47. generalnoj skupštini Udruženja atlantskog ugovora, Atlantski klub Jugoslavije je zvanično primljen u ovu asocijaciju kao predstavnik SR Jugoslavije u statusu posmatrača (zbog statusa naše zemlje u odnosu na NATO i "Partnerstvo za mir").
       - Mi smo praktično u asocijaciju primljeni po skraćenom postupku, van uobičajene procedure, što svedoči o želji međunarodne zajednice da nam širom otvori vrata u procese evroatlantske integracije. Dolazak gospodina Vilijamsa, predsednika Udruženja atlantskog ugovora, na zvanično otvaranje našeg kluba dovoljno govori o tome - kaže za NIN Vladan Živulović, predsednik Atlantskog kluba Jugoslavije.
       Članovi kluba polaze od osnovnog cilja da kroz širenje evroatlantskih ideja i vrednosti stvaraju uslove za uključivanje Jugoslavije u evroatlantske integrativne tokove. Jugoslovenskoj javnosti, ekonomskim i političkim subjektima, nevladinim organizacijama i građanima treba izložiti prednosti tih integracija i približiti principe ogranizovanja, funkcionisanja i delovanja evroatlantskih struktura i institucija, posebno Saveta Evrope, OEBS-a, "Partnerstva za mir" i drugih organizacija i tela.
       - U okviru saradnje sa partnerskim organizacijama iz drugih zemalja - nastavlja Vladan Živulović - nastojaćemo da maksimalno afirmišemo principe spoljne politike naše zemlje, da promovišemo naše nacionalne interese i iznosimo naša viđenja zbivanja u Evropi i regionu. Jedan od bitnih ciljeva nam je zalaganje za razvoj demokratije, civilnog društva, zaštitu ljudskih prava i prava manjina, pravnu državu, za demokratsku kontrolu vojske i policije. Jednom rečju, za usvajanje svih političkih, ekonomskih i vrednosnih standarda koji našu zemlju približavaju evropskoj zajednici naroda. Podržavajući spoljnopolitičku orijentaciju novih demokratskih vlasti, Klub će se zalagati za miroljubivo rešavanje svih sporova i sukoba, za afirmisanje sistema kolektivne bezbednosti i uzdržavanje od upotrebe sile, za striktno poštovanje teritorijalnog integriteta i principa nepromenjivosti granica. Jugoslavija posebno mora da se oslobodi balasta prošlosti i da energično radi na normalizaciji odnosa sa susednim zemljama i državama nastalim iz prethodne Jugoslavije, na uspostavljanju poverenja i na ekonomskoj reintegraciji čitavog regiona.
      
       Partnerstvo
       Ključni programski cilj Atlantskog kluba Jugoslavije ali i najveću teškoću, predstavljaće uključivanje Jugoslavije u postojeće odbrambene i bezbednosne sisteme u Evropi. Jedan od takvih sistema je "Partnerstvo za mir", veliki program saradnje 19 zemalja NATO-a i 27 zemalja Evrope. Jugoslavija i Bosna i Hercegovina su jedine zemlje izvan te organizacije na ogromnom evroatlantskom prostoru.
       - Uslovi za ulazak u "Partnerstvo za mir" su upravo ono koji su našoj zemlji najpotrebniji, a to su: transparentnost odbrambenih planova i vojnog budžeta, što je uslov da se uspostavi međusobno poverenje partnerskih zemalja, demokratska i civilna kontrola oružanih snaga, kao najbolja zaštita od stvaranja otuđenih centara moći koji zemlju mogu dovesti do propasti, stvaranje pretpostavki za saradnju zemalja članica u akcijama očuvanja mira i operacijama zaštite od katastrofa, što je za ovaj region od izuzetnog značaja. Deset godina Miloševićeve vladavine samo je tragična epizoda naše istorije, dok bi približavanje evroatlantskoj zajednici značilo vraćanje naše zemlje tradicionalnim saveznicima - smatra Živulović.
       Baš zato što uključivanje u "Partnerstvo za mir" i druge evropske bezbednosne integracije podrazumeva temeljnu transformaciju vojske, smanjenje oružanih snaga, redukciju vojnih efektiva, osavremenjivanje obuke, izlazak iz izolacionizma i uspostavljanje međunarodne vojne saradnje, u Atlantskom klubu Jugoslavije očekuju velike otpore u sopstvenoj zemlji.
       - Mnogi još uvek podređuju nacionalne interese sitnim politikantskim interesima i mi smo svesni da će tu biti velikih otpora. Ne samo u vojnoj strukturi, nego i među nosiocima sadašnje vlasti koji se deklarativno izjašnjavaju za integracije, a stvarno čine sve kako bi ih zaustavili. Međutim, taj proces je već počeo i na nama je da mu damo što veći zamah - ističe Vladan Živulović.
       Kao suprotan, pozitivan primer, u Klubu ističu aktivnost državnih tela za jug Srbije i Kosovo i Metohiju, jer je po njihovom mišljenju to pravi model za rešavanje političkih problema i dokaz da je konstruktivna saradnja sa međunarodnom zajednicom najbolji način ostvarivanja vitalnih nacionalnih interesa. Atlantski klub smatra da je Kosovo i Metohija neodvojivi deo SR Jugoslavije i Srbije i da ono mora da bude ustrojeno na principima multietničnosti i multikulturalnosti. Na Kosovu i Metohiji se mora uspostaviti bezbednost za sve žitelje, da se omogući nesmetana sloboda kretanja, zaštita imovinskih prava, kulturnih spomenika i dobara i ostvarivanje ljudskih prava u najširem smislu.
       Da se ne treba ustručavati pristupanju evroatlantskim integracijama, svedoči za NIN i gospodin Alan Li Vilijams:
       - Svaki ugovor u "Partnerstvu za mir" i u NATO strukturama je krojen kao odelo, prema državnom integritetu i specifičnostima svake države. U slučaju Jugoslavije to mora biti u dogovoru sa vladom. U "Partnerstvu za mir" vaša vojska može učestvovati u saradnji sa NATO-om, može učestvovati u vežbama, u nekim manevrima i svemu ostalom se sporazumevati. Svaka zemlja ima svoj problem i partnerstvo je tu da im te probleme olakša. "Partnerstvo za mir" olakšava ulazak u NATO i ja se nadam da Jugoslavija ima tu ambiciju - zaključuje gospodin Alan Li Vilijams.
      
       LJUBIŠA POPOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu