NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Muke episkopa Fotija

Zagreb - Osijek

      Pravoslavni Božić u Hrvatskoj pokazao je da će politika još dugo imati primat nad duhovnim životom ukupnog stanovništva države. Badnjak je, doduše, unet u pravoslavne crkve u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, ali su poruke mira i ljubavi ostale u senci dnevne politike.
       Predbožićni dani najavljivali su, međutim, sasvim suprotno. Dobro raspoloženi predstavnici javnog života u Hrvatskoj sastali su se na svečanom "domjenku" (prijemu) koji je povodom Božića organizovan u Srpskom kulturnom društvu "Prosvjeta" u Zagrebu. Među zvanicama su se našli ambasador SAD u Hrvatskoj Lorens Rosin, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, savetnik predsednika Republike Ivica Maštruko, vicepremijer Goran Granić, predsednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, predsednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski, novoimenovani jugoslovenski ambasador u Zagrebu Milan Simurdić, zagrebački paroh Milenko Popović i mnogi drugi. Svi su izmenili novogodišnje i božićne čestitke i zaključili da narodi treba da žive u miru, ljubavi i slozi.
       Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić prvi je čestitao "Božić po julijanskom kalendaru" mitropolitu zagrebačko-ljubljanskom i cele Italije Jovanu Pavloviću, pozdravivši sve pravoslavne vernike i sveštenike u Hrvatskoj prazničnim pozdravom "Hristos se rodi!" Mitropolit je u svojoj čestitki podsetio da je Božić za sve hrišćane velika tajna njihove vere, jer je Bog toga dana odlučio da se među ljudima pojavi kao čovek i obznani im dar rađanja ljudskog života. Nekoliko stotina pravoslavnih vernika skupilo se na Badnje veče u crkvi Preobraženja Gospodinova na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu. Svečanu liturgiju služili su namesnik Milenko Popović i paroh Marinko Juretić. Vernici su pozvani da se ujedine u volji za mir i pomaganju gladnih, siromašnih i bolesnih. Slične poruke čule su se i u crkvi Uspenija Presvete Bogorodice u Osijeku gde je svečanu liturgiju za oko tri stotine vernika predvodio arhijerejski namesnik Ratomir Petrović iz Beograda.
       Da priče o siromasima i božićnom milosrđu nisu samo praznični dekor može se videti u većini pravoslavnih eparhija u Hrvatskoj. Crkveni život u njima danas vodi tek nekoliko sveštenika, od kojih su mnogi na samoj ivici egzistencije. S izuzetkom zagrebačkog mitropolita Jovana koji stoluje i u Zagrebu i u Trstu, o pravoslavcima u Hrvatskoj ovoga trenutka brinu se episkop Slavonije i Baranje Lukijan čije je sedište u Dalju i episkop Sava koji brine o vernicima iz centralne Slavonije, a stoluje u Daruvaru. Kad je preuzeo vođenje svoje eparhije i "uselio" u crkveni "dvor" našao se u potpuno praznoj prostoriji. Nekoliko stolica i kauč dobio je na poklon od požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, a zahtev da mu se vrati oduzeta crkvena imovina i dalje ostaje bez odgovora.
       Episkop Fotije koji vodi Gornjokarlovačku i Dalmatinsku eparhiju, područje koje se prostire od Karlovca preko Rijeke i Istre do Dubrovnika, i sam je, doslovno, socijalni slučaj. Nema ni socijalno ni penziono osiguranje. Takve "povlastice" nema nijedan pravoslavni sveštenik u Hrvatskoj, kao što ih, uostalom, nemaju ni mnogi drugi građani Hrvatske čiji se "poslodavci" nalaze na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije. Ovde se veoma dobro zna da su, primera radi, novosadski muzeji vratili umetničke predmete gradskom muzeju Vukovara kao i kip Svetog Bonifacija vukovarskoj katoličkoj crkvi, ali bi povratak nekretnina i umetnina Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj izazvao iskreno čuđenje. Kao i podatak da se pod jednim od javnih parkirališta u obližnjim Vinkovcima nalaze temelji srušene pravoslavne crkve... Jugoslovenski ambasador Milan Simurdić najavio je skore razgovore sa hrvatskim ministrom kulture Antunom Vujićem, pa se treba nadati novim, i svakako kulturnijim, odnosima dveju zemalja. Ili, kako je to na "božićnom domjenku po julijanskom kalendaru" iz Zagreba poručio vicepremijer Goran Granić "nikakvo srbovanje i nikakvo hrvatovanje neće pridonijeti boljitku i izgradnji Hrvatske kao građanske države gdje ni nacionalnost niti vjerske karakteristike neće biti prepreka, nego bogatstvo ovog prostora".
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu