NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Nebo nije "tesno"

Ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da svaka od tri vršačke televizije zaista ima svoju publiku

      Lokalna regionalna vršačka televizija "Banat" osnovana je pre četiri godine udruženim sredstvima RTS-a, JAT-a i "Hemofarm" koncerna koji je, kasnije, osnivačka prava preneo na svoju fondaciju. Posluje kao zasebno preduzeće.
       Slika "Banata", emitovana sa Soni Beta SP opreme, vidi se u Zrenjaninu, Pančevu, Smederevu i Temišvaru. Kako sami kažu, među retkim su, manjim televizijama, koje poseduju sve potrebne dozvole za rad.
       Za "postavljanje na noge" bili su zaduženi Nikica Kurko i Nikola Matković, međutim veoma brzo su se suočili sa karakterističnim vršačkim stavom "nisi naš", što je uzrokovalo pakovanje kofera.
       Danas, Dragan Milin - direktor Televizije, Petar Boltić - tehnički direktor, Vesna Sretenović - glavni i odgovorni urednik, Kreso Sidik - direktor programa, i 60 zaposlenih, među kojima je već treća generacija mladih novinara, imaju savršene uslove, što odužuju napornim radom. Sve što treba da postoji na jednoj televiziji, u VTV "Banat" je racionalno raspoređeno na 350 kvadrata kompaktno opremljenog prostora u sklopu Pilotske akademije JAT-a. Opredelili su se da 60 posto kapaciteta usmere ka informativnom programu pri čemu im bogat vozni park umnogome pomaže, a zanimljivo je da se uopšte ne koriste agencijskim vestima.
       - U našem programu, kroz 20 emisija sopstvene produkcije, zastupljeni su svi segmenti, od informativnog, preko zabavno-rekreativnog, komercijalnog, sportskog do dečijeg. Dnevni informativni program pokrivamo jednosatnom emisijom "Jutarnji program", blic vestima "Telefleš" i "Teležurnalom" popunjenim isključivo dešavanjima u našem regionu. Ostale emisije su nedeljne i tematske, kaže Vesna Sretenović.
       VTV "Banat" može se pohvaliti i bogatim sportskim programom koji obuhvata dve nedeljne emisije i direktne, odnosno odložene prenose dešavanja iz Sportsko-poslovnog centra "Milenijum". Odgovorno ime na špici, Branislav Josimov.
       Kada je reč o finansiranju, što posle svega rečenog može da asocira samo na glavobolju, direktor Milin ističe da nagađanja Vrščana po kojima im fondacija "Hemofarm" dotira sredstva nisu tačna i tvrdi da je sve na bazi ugovora, "na osnovu kojih se sve uloženo u stvari zaradi".
      
       Panovizija
       Najmlađa televizija u Vršcu, "Panovizija", osnovana je 2001. godine pod nazivom "Pano impuls", kao pridružena članica ANEM-a. Milenko Gvozdić, saradnik ANEM-a, koji je inače bio pokretač i televizije "Lav", našao je zajednički jezik sa Slobodanom Gojkovim, vlasnikom privatnog preduzeća "Pano Nordic" i "rođena" je prva privatna vršačka televizija.
       Sadašnji direktor Sonja Matanov, sa 11 uposlenih medijskih radnika čija je prosečna starost 22 godine, trudi se da "Panovizija", shodno vremenu u kome živimo, bude zabavno-komercijalna i usmerena ka određenoj ciljnoj grupi.
       Razbili smo anatemu širokih narodnih masa i sa kamerom se umešali u noćni život mladih. "Razgolitili" smo rok koncerte, žurke i druge vrste provoda jer smatramo da se o tome najmanje realno govori. Koncepcija programa zasnovana je na potrebama ljudi od 15 do 30 godina jer želimo da im pružimo pravo glasa koje do sada nisu imali, a verujte mi, oni znaju šta žele. Mislim da su naša tri sata dnevne produkcije sasvim dovoljna i kvalitetna, tako da se uklapaju u program B92 koji reemitujemo preko satelita. Njihov tempo je brz što se i mi trudimo da ispoštujemo, kaže direktorka Matanov.
       "Panovizija" je prepoznatljiva i po, kako ga ocenjuju vršački sportski radnici, temeljnom radu u oblasti sporta koji uređuje Zoran Topić, ujedno brinući i o marketingu kuće.
       Opremljenost "Panovizije" je minimalna ali kvalitetna. DV oprema omogućava im da se, preko 33. kanala UHF-a, vide do Sečnja, Alibunara i Kovina. Karakteristično je da se na ovoj televiziji vrlo rado oglašavaju mala i srednja privatna preduzeća, a po govorkanjima može se naslutiti da će iza njihovog projekta stati nekoliko vodećih vršačkih privatnika. Smatraju da nisu konkurencija za druge dve televizije i nestrpljivo očekuju novi zakon o radiodifuziji kako bi legalno krenuli sa radom.
      
       Televizija "Lav"
       Po samom osnivanju 1997. godine, televizija "Lav", deo korporacije "VIK", bila je opoziciono orijentisana, a svoje delovanje krila je iza radijske registracije. Protiv bivšeg režima borili su se na sebi svojstven način, a građani Vršca znali su uvek da tapšanjem po ramenu pozdrave gostovanja opozicionih lidera. Tokom bombardovanja, televizori u Vršcu emitovali su samo njihov signal, koji se ni u jednom momentu nije ugasio.
       Nedugo potom, Gvozdić je otišao i ostavio televiziju "VIK"-u koji je poverava čoveku van struke. Bez obzira na sposobnost, volju i želju zaposlenih, njegova želja da "kreira" otišla je predaleko i bukvalno uništila "Lav". Međutim, kao feniks iz pepela, "Lav" se uzdigao i dobio novog gazdu. Ivan Babić, omrznut ali pravi profesionalni novinar, u dogovoru sa "VIK" korporacijom, pod imenom TV "Lav", napravio je akcionarsko društvo. Berluskoni, kako Babića Vrščani od milošte nazivaju, pored televizije u privatnom vlasništvu ima nedeljnik "Vršačke vesti" i dva radija "Patak" i "Kicoš". Nekada je bio zaposlen u "Ekspresu" odakle ga je Hadži Antić bukvalno proterao. Na radost gledalaca, "Lav" je sušta personifikacija njegove kontroverzne ličnosti. Oštro pero, zbog koga redovno izlazi pred lice pravde, ne štedi nikog. Kako kaže, kamera sve beleži i ne zna da laže.
       - Zagovornik sam realne, totalne televizije koja prenosi ono što svi vidimo, a što niko ne želi da prizna. Stalno me pitaju dokle ću da prikazujem kontejnere i njihove goste, pse lutalice, gde pronalazim polupismene, zašto "smetam" običnim ljudima na ulicama i tražim njihovo mišljenje? Zato što je važno, zato što i oni imaju pravo da se vide na televiziji, zato što je to život, što je to narod. Mi smo televizija u službi naroda, radničke klase koje je sve manje, u službi onih koji sem gledanja u televizor ne mogu sebi da priušte bolju zabavu. Kao mlad novinar čuo sam izreku "što više života na televiziji, više televizije u životu" i toga se striktno pridržavam.
       Babić kaže da mu signal pokriva samo Vršac, i da mu je SVHS oprema sasvim dovoljna za ono što radi, a i da mu je praktična zbog emitovanja materijala koje mu donose sami građani.
      
       ALEKSANDAR ČUPIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu