Filozofija
Imamo li daha, i ko će uopšte biti u stanju da domisli ovu posthumanu situaciju, jer nismo više u istom čamcu, kako upozorava Sloterdajk u istoimenom ogledu, koji se nalazi na čelu ovogodišnje liste, i koja je uloga i uticaj filozofije u ovoj situaciji?

      Ovi fenomeni "nestajanja" ili virtualizacije, skeniranja sveta, o kojima govori, još uvek, jedino postmoderna, i unutar ove teorijske strategije tzv. kulturolozi medija, poput Leva Manoviča, a kod nas Divna Vuksanović, Novica Milić ili Miško Šuvaković, ili Stiven Džouns u zborniku "Virtuelna kultura" svedoče o tome da je jedan lik života definitivno ostario, kako bi to rekao stari Hegel, kao i o tome da nam je neophodna nova teorijska strategija.
       Da li je ona uopšte moguća dok se ne stabilizuju novi jezici (mediji), kako to s pravom upozorava Manovič, upućujući na to da su novi mediji, u stvari, postmediji ili metamediji, pošto koriste stare medije kao svoj osnovni materijal?
       Imamo li daha, i ko će uopšte biti u stanju da domisli ovu posthumanu situaciju, jer nismo više u istom čamcu, kako upozorava Sloterdajk u istoimenom ogledu, koji se nalazi na čelu ovogodišnje liste, i koja je uloga i uticaj filozofije u ovoj situaciji?
       Govoreći o tome, Habermas svoju veru u to da filozofija još nije izgubila svoj uticaj i ulogu zasniva na uverenju da savremeni filozof, za razliku od eksperata, još nije izgubio sposobnost prelaska iz jednog diskursa u drugi, odnosno sposobnost za višejezičnost, govoreći i dalje o filozofu kao "javnom zaštitniku uma", što je svakako moderno ograničenje, pošto je "um" statičan jezik. Sve "nestaje". "Nestaje" "Mona Liza", pošto je simulacija postala obavezna, obrazovanje, umetničko delo, ili teorijsko, delo uopšte, čak i kao kulturni artefakt, pošto se konvertovanjem u digitalne medije, kulturni objekti transformišu u informacije. "Nestao" je i ekran pošto je u virtuelnoj realnosti pokrio vizuelno polje.
       Jedan lik života je definitivno ostario. Na ovoj listi su autori koji su toga svesni, poput Benjamina koji je pisao: "Činilo nam se da nas naše krčme i gradske ulice, kancelarije i nameštene sobe, železničke stanice i fabrike, beznadežno okivaju. Tada se pojavio film i digao u vazduh taj utamničeni svet dinamitom desetinki sekunde, i tako smo hladnokrvno počeli da tumaramo među njegovim nadaleko razbacanim ruševinama."
      
       NENAD DAKOVIĆ
      
      

1. Peter Sloterdajk: "U istom čamcu", "Beogradski krug", 2001.        2. Lev Manovič: "Metamediji", "SCU", Beograd, 2001.        3. Žak Derida: "Nasilje i metafizika", "Plato", Beograd, 2001.        4. Žil Delez: "Bergsonizam", "Narodna knjiga", Beograd, 2001.        5. Žan-Mari Šafer: "Zašto fikcija", "Svetovi", Novi Sad, 2001.        6. Dragomir Ugren: "Hijatusi modernizma i postmodernizma" (zbornik), "Prometej", Novi Sad, 2001.        7. Branko Romčević: "O filozofiji", "Samizdat Free B92", Beograd, 2001.        8. Novica Milić: "Pesništa", KOV, Vršac, 2001.        9. Divna Vuksanović: "Barokni duh u savremenoj filozofiji", "Institut za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu", Beograd, 2001.        10. Stiven Džouns: "Virtuelna kultura", "Biblioteka XX vek", Beograd, 2001.