NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Štap i šargarepa<br>Dragoslav Rančić
Kurili

Japanci, izgleda, procenjuju da je Rusija, posle američkog prodora u Centralnu Aziju, posebno oslabila na Dalekom istoku i da je sad pravi trenutak da Japan povrati Kurile. Rusija, upravo zbog toga, postaje osetljiva i u ovim dalekim ostrvima vidi važne simbole svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta

      Rusiju je ovih dana razgnevio izričit zahtev Japana da mu se vrate Kurilska ostrva pre nego što dve zemlje zaključe mirovni sporazum, na kome već godinama rade. Japanci su, opet, gnevni na Moskvu zato što Rusi navodno odstupaju od toka pregovora o postizanju mirovnog sporazuma, za koji tvrde da je utanačen u oktobru prošle godine, tokom susreta predsednika Putina i premijera Koizumija na samitu državnika azijsko-pacifičkog regiona u Šangaju.
       Oživljeni spor u vezi sa teritorijama odlikuje, više nego do sada, emotivna taktika preganjanja. Japanci, izgleda, procenjuju da je Rusija, posle američkog vojnog prodora u Centralnu Aziju, posebno oslabila na Dalekom istoku i da je sad pravi trenutak da Japan povrati Kurile. Rusija, upravo zbog teškoća u očuvanju pune bezbednosti svog ogromnog prostora, postaje osetljivija i u ovim dalekim ostrvima na Pacifiku vidi, možda, veće simbole svog teritorijalnog integriteta i suvereniteta nego negde drugde.
       Pitanje je, u svakom slučaju, postalo dosta bolno za političare u obe zemlje. Premijer Koizumi je nedavno ponovo, kao i mnogi pre njega, obećao da će povratiti Kurile ( koje Japanci, inače, zovu svojim Severnim teritorijama). U svesti mnogih Japanaca to bi bilo ravno povraćaju nacionalnog ponosa, izgubljenog u teškom porazu u Drugom svetskom ratu. Rusi izbegavaju da pominju revanšizam, ali nesumnjivo na to misle, kad ističu da nikakva revizija granica niti teritorijalni ustupci radi sklapanja mirovnog sporazuma ne dolaze u obzir.
       U debati u Dumi predloženo je predsedniku Putinu da Rusija odustane od sklapanja mirovnog sporazuma sa Japanom i da, umesto toga, radi na sporazumu o partnerstvu i dobrosusedskoj saradnji. "Razvoj odnosa sa Japanom u pravcu uspostavljanja partnerstva, za Rusiju je od strateškog značaja, dok za mirovnim sporazumom, u kontekstu aktuelne međunarodne i geopolitičke realnosti i sa stanovišta međunarodnih legalnih presedana, uopšte ne postoji potreba", istaknuto je u parlamentu. Predsednik Dume Dmitrij Rogozin je u raspravi rekao: "Teško mi je da shvatim mentalitet Japanaca, ali oni ipak moraju da se sećaju da su izgubili rat i da su potpisali bezuslovnu predaju."
       U ruskoj javnosti bilo je i kritike na račun vlade zbog tvrdog stava prema Japanu, izražene možda ponajbolje u ciničnoj opasci Aleksandra Zinovjeva: "Izgubili su Krim, a sad su zapeli da sačuvaju Kurile." Bilo je i predloga da se ostrva prodaju Japancima za gotove pare ili da se ustupe za povoljne kredite. U Dumi je zbog toga bilo i pošalica. Rogozin je vrednost sva četiri Kurilska ostrva "procenio" na dva i po triliona dolara (!), dok je Vladimir Žirinovski predlagao da se cena "spusti" na jedan trilion.
       Kontrola nad Kurilima obezbeđuje ruskoj Ratnoj mornarici važan strateški prilaz Pacifiku. Na ostrvima, slabo razvijenim i bez infrastrukture, živi 15 700 stanovnika, Rusa, koji se bave uglavnom ribolovom. Vrednost mineralnih depozita na ostrvima procenjuje se na 45,8 milijardi dolara. Međutim, najveće iskoristivo blago arhipelaga su vode, izuzetno bogate ribom, ponajviše lososom i skušom. Odnedavno, zamisao je vlade da se Kurili pretvore u "slobodnu ekonomsku zonu", što bi u praksi značilo da će ruski i privilegovani japanski ribari dobiti znatnu konkurenciju.
       Novi šef japanske diplomatije Joriko Kavaguči odbacila je predlog Dume kao "legalno neobavezujući". Japanci, koji se inače za svoje pravo na posedovanje i povraćaj Kurila pozivaju na jedan rusko-japanski sporazum o prijateljstvu iz 1855, imaju i drukčije tumačenje dosadašnjeg toka pregovora o mirovnom sporazumu. Oni podsećaju da su, za Jeljcinove vladavine, tadašnji premijeri Japana i Rusije, Keizo Obuči i Jevgenij Primakov, potpisali u Moskvi (1998) Moskovsku deklaraciju, inače prvi posleratni bilateralni dokument, kojim se dve vlade obavezuju da 2000. godine zaključe mirovni sporazum. Primakov je taj dokument hvalio kao "veliki korak u pravcu potpisivanja mirovnog sporazuma". Deklaracija je potpisana, takođe podsećaju Japanci, pre obećanja japanske vlade o davanju povoljnog (a kasnije ipak nerealizovanog) kredita Rusiji u iznosu od 800 miliona dolara.
       Putin se, po japanskim ocenama, pokazao mnogo tvrđim nego Jeljcin. Ali i s njim je, tvrdi japanska diplomatija, bilo usaglašeno za vreme njegovog susreta sa premijerom Koizumijem, u oktobru prošle godine na samitu u Šangaju, da se radi "na duplom koloseku": da mirovni sporazum pomene povraćaj dva manja ostrva, a da se o dva veća, razgovara kasnije. Ruska diplomatija se takvog radnog dogovora ne seća, ali se seća nečeg što su Japanci možda zaboravili: da je Putin isticao, za vreme svoje posete Japanu u septembru 2000, da nema sporazuma o ostrvima bez napretka u svim oblastima bilateralnih odnosa, posebno u ekonomskoj. On je tada podsticao japanske investitore da ulažu u rusku privredu, ali je sad očigledno da nije u tome imao mnogo uspeha.
       Poslednja reč je došla od Igora Ivanova, posle njegovog susreta sa japanskim šefom diplomatije. Nema ni predaje ni prodaje Kurila, bio je kratak on. Tako se ponovo na obe strane govori o novom zahlađenju odnosa između dve zemlje.


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu