NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Uradite nešto

Dok je trajao arapski samit, na kome se razmatrao plan za rešenje sukoba na Bliskom istoku, izvršen je još jedan teroristički napad bombaša samoubice

      Niko to nije zabeležio niti se uzbudio zbog toga. Britanski "Gardijan" objavio je u sredu 3. aprila pismo književnika Adhafa Saifa britanskom premijeru Toniju Bleru u kome kaže: "Gospodine Bler, kada ste izabrani, mnogo toga ste dobili zahvaljujući vašoj 'etičkoj' spoljnoj politici. Gde je sada etika u vašoj politici?" Opisuje zatim situaciju u Ramali, gde je ceo grad zatvoren u svojim kućama i ljude stalno hapse. Pominje i pismo koje je dobio od osam palestinskih i sedamnaest izraelskih akademika koji pozivaju međunarodnu javnost da što pre utiče na zaustavljanje akcije u Ramali pre nego što bude previše kasno.
       Dok su prvi čitaoci čitali ovaj apel naslovljen: "Uradite nešto" iz Ramale (Ramala je gradić pored Jerusalima u kome se nalazi štab Jasera Arafata) stižu vesti da je izraelska vojska pri pretresu kuća našla dokumenta koja svedoče da je Jaser Arafat direktno umešan u samoubilačke bombaške akcije. Nađen je račun u kome su detaljno navedene cene tih akcija. Dokument koji su potpisali predstavnici Al aksa mučeničke brigade Palestine, od 16. septembra 2001. zahtev je Arafatu da odobri troškove za izvršavanje samoubilačkih akcija. Tu su uračunati troškovi plakata koji će objavljivati smrt "mučenika samoubica", troškovi pričvršćivanja fotografija na drvene panoe, troškovi pogrebnih ceremonija, struje i hemijskih supstanci za proizvodnju eksplozivnih naprava i bombi, takođe i troškovi za municiju, za kalašnjikove i puške M16.
      
       Obaveštajci
       Palestinski lider odobrio je plan za slanje 30 bombaša samoubica, saznaju izraelski obaveštajni izvori. U tome će mu pomoći, pored pripadnika njegovog pokreta Fatah i islamske opozicione grupe kao što je Hamas i Islamski džihad. Jerusalim je izabran zato što on ima simboličan značaj za Arafata, njegove pokušaje da ga pretvori u glavni palestinski grad. Ovaj plan bi, prema izraelskim obaveštajcima, trebalo da predstavlja početak ostvarivanja Arafatove pretnje da će poslati milion mučenika, što u njegovom rečniku predstavlja bombaše samoubice.
       Tokom proteklog vikenda Arafat je dao intervju satelitskom televizijskom kanalu Al džazira u kome je tražio od Palestinaca da se u što većem broju pridruže tzv. misiji mučenika. "Na Jerusalim mi idemo, milioni mučenika!" i to po svom starom običaju ponovio nekoliko puta. Izraelska obaveštajna služba tvrdi da se u izraelskim gradovima priprema više od sto bombaša samoubica. Napadači su opremljeni pojasevima sa eksplozivom i obučeni kako da pređu na izraelsku teritoriju iz mesta na Zapadnoj obali koja je potpuno pod kontrolom Palestinaca.
       Jedan od najčudnijih i najnekarakterističnijih napada bio je prošlog petka kada je osamnaestogodišnja devojka ubila dvoje i ranila dvadeset ljudi u Jerusalimu. Bilo je to u vreme sastanka arapskih vođa u Bejrutu, koji su upravo razmatrali Saudijski mirovni plan za Izrael. Prema izveštajima novinara, arapske vođe su čule za taj događaj za vreme večere i niko se nije uzbudio. "Saudijski plan", inače, predviđa povlačenje Izraela na granice iz 1967. godine i priznavanje Izraela od svih arapskih država.
       Dok Arafat sedi, zapravo, premešta se iz kuće u kuću u Ramali, objavljujući na sav glas da Šaron hoće da ga ubije, izraelski premijer Arijel Šaron, koji je zaista hteo da ga ubije i žali što to nije uspeo pre mnogo godina, a i sad mu želje ne idu daleko od toga, nudi Arafatu slobodan odlazak u izgnanstvo.
       Karta u jednom pravcu, verovatno, predstavlja jednu od poslednjih ponuda Arijela Šarona koji se ovim potezom još više udaljio od mogućih mirovnih pregovora. Naročito, kada je nakon toga ušao u Vitlejem i druge gradove pod kontrolom Palestinaca. Šaronovoj "ponudi" o dobrovoljnom egzilu usprotivio se i američki državni sekretar Kolin Pauel koji je rekao da njegovo (Arafatovo) slanje u izgnanstvo neće ništa pomoći, jer će on time dobiti još jedno mesto odakle može da rukovodi istim aktivnostima i šalje iste poruke koje i sad šalje.
      
       Karta u jednom pravcu
       Za to vreme izraelski vojnici nastavljaju sa hapšenjem Palestinaca. U proteklih nekoliko dana odvedeno ih je više od 900 u zatvore, međutim, pronađeno je vrlo malo naoružanja i municije kao i mali broj ljudi za kojima se traga. Međutim, ma koliko Izraelci sve više narušavaju autonomiju gradova pod palestinskom kontrolom, a Palestinci ne prestaju sa terorističkim akcijama, međunarodna zajednica ništa ne čini da bi to sprečila. Zapravo, čini se da je prvi put ravnodušna prema tome šta se u Izraelu događa iako se deklarativno zalaže za suprotno. Palestinci pokazuju da su spremni na sve, možda samo iz očaja, jer ni oni ne vide kako bi se izašlo iz ove situacije koja je stvarana godinama i u kojoj je njihov narod bio večiti predmet pogađanja i potkusurivanja između velikih sila računajući tu i druge arapske zemlje.
       Arafat se vratio u Palestinu, odnosno Izrael, posle 27 godina izgnanstva, jula 1995. godine, na Zapadnu obalu, posle sporazuma iz Osla "Zemlja za mir", za šta je dobio Nobelovu nagradu zajedno sa bivšim izraelskim premijerom Icakom Rabinom (koji je ubijen iste godine), kao i sa Šimonom Peresom, tada i sada ministrom spoljnih poslova. I onda i sada Peres je imao razumevanja za Palestince i Arafata, međutim, sada je na čelu Izraela Arijel Šaron i izraelski jastrebovi. Sva razmišljanja o mogućem uklanjanju Šarona jednostavno su prestala da budu moguća opcija međunarodne zajednice. Jer, trenutno je takvo raspoloženje u Izraelu da kada bi Šaron bio uklonjen, na vlast bi došli pravi jastrebovi sa kojima ne bi bilo moguće pregovarati o bilo čemu. Zato međunarodna zajednica ćuti. Zato ćuti Amerika.
       Ne priča se ni o američkom planu da napadne Irak pod izgovorom borbe protiv terorizma i borbe protiv zemalja koje proizvode oružje za masovno uništenje. Neko im je majstorski poremetio planove. Da li oni sami, ili njihovi prijatelji Saudijci?
       Sukob na Bliskom istoku ima daleko veće razmere no što se to sad čini, a nema ništa lakše no "posvađati" Izraelce i Palestince.
      
       MILAN DAMNJANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu