NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Reč nedelje<br>Jovan Ćirilov
Srebrenica

      Ko bi ikada mogao pomisliti da će jedna varošica u srcu Balkana postati deo holandske istorije! Ma koliko pad vlada nije neki redak događaj u toj zemlji, ostavka tamošnje vlade biće upisana u povesnicu te zemlje ispod nivoa mora, kako je oni sami zovu - Nederland.
       Naša javnost je impresionirana osećanjem za odgovornost Holanđana. (Prošle sedmice je na Studiju B bila utisak nedelje). Sami su napravili izveštaj o ulozi holandskog odreda u Srebrenici 1995. godine i sami povukli konzekvence. Ne jedan čovek, već cela vlada. I još jedan deo javnosti smatra da to nije dovoljno, već da je potrebna i krivična odgovornost, i to ne za ono što su učinili, već što nisu učinili.
       U oblasti Srebrenice su još u rimsko doba postojali rudnici srebra. Otuda joj i ime. Rudarsko područje u doba Rimljana zvalo se Argenterija (argentum, srebro) i nalazilo se u municipijumu Domavija. U trećem veku Domavija je dobila status kolonije i bila centar uprave za provincije Dalmaciju i Panoniju. Na obroncima Kvarac planine i danas postoje ostaci rudokopa.
       Ime Srebrenica se prvi put spominje 1352. godine, a u 15. veku je velika dubrovačka kolonija. Tu su najpre srpski despoti, a potom Turci kovali srebrni novac.
       Reč srebro je baltoslovenski i grčki leksem. Slovenska reč srebro srodna je nemačkoj reči silber i engleskoj silver. Drugu porodicu reči za pojam srebra imaju jezici koji su za osnovu uzeli latinsku reč za argentum, srodnu sa keltskom aranto i sanskritskom rajatum.
       Na zvonku lepu reč Srebrenica dugo će nas opominjati, podsećati i pritiskati savest strašna sudbina hiljade bošnjačkih muškaraca čiji je život nasilno prekinut tog našeg strašnog balkanskog jula pre sedam godina.


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu