NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ništa bez donacija

Pomoć iz inostranstva je neophodna, ali nedovoljna da se kupe novi instrumenti i zgrade dovedu u red

      U okviru nedavno završenog Internacionalnog takmičenja muzičke omladine, pored nastupa mladih oboista, pažnju je privukao i gest člana žirija takmičenja Alfa Nilsena koji je u ime Akademije iz Stokholma poklonio obou Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu.
       Dekan Fakulteta muzičke umetnosti profesor oboe Ljubiša Petruševski, koji je ove godine bio i selektor 32. takmičenja muzičke omladine, u Svečanoj sali Fakulteta 26. marta primio je sve članove žirija takmičenja. Pored Alfa Nilsena iz Švedske prisustvovali su Melinda Maksvel iz Mančestera, Luc Keler iz Nemačke, akademik Dejan Despić, Dragan Lazić i Luj Zilis iz Belgije. Dekan Ljubiša Petruševski je izjavio da je ova oboa prvi školski instrument Fakulteta kad je reč o odseku za obou. Vrednost ovog polovnog instrumenta je oko pet do šest hiljada nemačkih maraka, a to je za naše uslove i dalje visoka cena.
       Inače, pored ove donacije, pre dve godine Fakultet muzičke umetnosti je na poklon dobio violinu od Visoke škole za muziku iz Minhena.
       Prema rečima dekana Ljubiše Petruševskog, pojam međunarodne saradnje u našem slučaju vezuje se za pojam pomoći, jer u ovom trenutku mi često nemamo sredstva za organizovanje putovanja naših muzičara, tako da smo još daleko od prave međunarodne saradnje sa svetom.
       Jedan od primera je i saradnja sa Letnjom muzičkom akademijom u Beču, na čijem čelu je profesor Mihajl Frišešlager, koji je do sada ostvario uspešne kontakte sa našim Fakultetom muzičke umetnosti u Beogradu. Ova saradnja sa Bečom je trajala i za vreme sankcija, kada je profesor Mihajl Frišešlager poklonio devet besplatnih stipendija našim najuspešnijim studentima fakulteta. Besplatna stipendija podrazumeva pored besplatnog praćenja predavanja i plaćene troškove stanovanja u visini oko hiljadu i šest stotina nemačkih maraka.
       Pored ovakvog vida pomoći, tu je čest donator i Jugoslovenska železnica koja poklanja karte našim muzičarima koji odlaze na usavršavanje u inostranstvo ili na gostovanja i takmičenja. Takođe za saradnju sa Letnjom muzičkom akademijom u Beču, što se donacija tiče, tu je dobra volja austrijskog ambasadora koji je omogućio besplatne vize našim studentima.
       Nažalost, donacije su ponekad naše jedino rešenje. U ovom trenutku nijedan donator se nije oglasio da pomogne završetku nove zgrade Fakulteta muzičke umetnosti. Samo za postavljanje krova ovoj instituciji je potrebno 150 000 nemačkih maraka.
       Ono što nije bilo namenjeno visokoškolskom obrazovanju, pripalo je srednjim školama u Srbiji, a to je pomoć Fonda Evropske asocijacije za rekonstrukciju. Program "Škola za demokratiju" doneo je sredstva i baletskoj školi "Luj Davičo" koja su im dodeljena preko Skupštine opštine Stari grad i Skupštine grada Beograda. Od tih sredstava od donacija Evropske asocijacije za rekonstrukciju i Savezne ustanove nemačke vlade za tehničku pomoć ovoj baletskoj školi je popravljen krov, sale za probe i prateće prostorije. Direktorka baletske škole "Luj Davičo" Mirjana Rakić je godinama opominjala našu javnost o higijenskim i drugim problemima koje prate ovu školu. Deo problema je rešen donacijama; ostali problemi, kao što je proširenje zgrade i bolji uslovi za rad, ostaju kao zadaci za neke nove donatore.
       Još jedan primer je i donacija koja je pripala muzičkoj školi "Kornelije Stanković", kojoj su sredstva dodeljena preko Skupštine opštine Vračar. Od oktobra prošle godine pa sve do kraja januara ove godine, radilo se na rekonstrukciji škole. Obnovljena je kompletna spoljna fasada, vodovodna, kanalizaciona i strujna mreža škole. Takođe od donacije Evropske asocijacije za rekonstrukciju popravljen je krov, parketi su zamenjeni i okrečena je Svečana sala škole, čime su obezbeđeni podnošljivi uslovi muziciranja. Ova pomoć bila je u visini 140 hiljada nemačkih maraka, ali nedovoljna za instrumente, da se zamene stolice u svečanoj sali i kupe dva kristalna lustera koji su ovu sali krasili na samom početku njenog osnivanja davne 1881. godine. U školi je i dalje u funkciji 40 klavira koji datiraju iz dvadesetih godina prošlog veka, a za muzičare to su osnovna sredstva za rad koja će se teško obnavljati. Direktor škole "Stanković" Miodrag Sretenović zahvalio se svima onima koji imaju razumevanje za očuvanje ove kulturne institucije, ali još je neizvesna sudbina dogradnje škole koja im pripada.
      
       MARINA STEFANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu