NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Sve je manje foliranata

U gradu podno Srđa traje izložba Vlaha Bukovca (1855-1922), a na Ljetnim igrama Zlatko Sviben režira "Posetu stare dame" sa Milkom Podrug Kokotović

      Kada je Antun Maračić, savremeni umetnik, postao direktor Umjetničke galerije u Dubrovniku, neki lokalni zvaničnici su u njemu, kako lično tvrdi, videli samog "terminatora svih tradicionalnih vrednosti, rušitelja dubrovačke kulture", a svaki je pokušaj uklanjanja predrasuda propadao pred ksenofobičnim instinktima, čiji je koren upravo u strahu od preispitivanja vlastitih vrednosti.
       Maračićeva intimna ispovest, napisana u formi eseja "Moja mistična veza s Bukovcem", definitivno će razrešiti i novinarsku dilemu, da li je u ovom gradu, još uvek, kulturna politika sinonim za Dubrovačke ljetne igre, Trubadure, kostime i tapiserije Jagode Buić.
       Dakle, pre Igara i pre poretka među estradnim umetnicima koji su ovih dana defilovali Dubrovnikom, priča o Umjetničkoj galeriji i njenom direktoru, koji je, naprosto morao svoj galerijski rad početi od Vlaha Bukovca, umetnika, koji je, kakve li ironije, ili možda koincidencije, nakon što je metaforički i doslovno uspostavio čitavu zgradu hrvatske novovekovne umetnosti, na samom kraju XIX veka, napustio Zagreb, posle optužbi da je "rušitelj hrvatske kulture".
       "Dugujem fotografu, štamparu, prevodiocima, ali sam shvatio da je Bukovčevim duhom impregnirano ovo podneblje, da je njegov uticaj stalan, sudbinski. Uz njega nužno vežem doživljaj ovog prostora, senzacije boja i mirisa, dobar dio moje ovdašnje memorije, već je bitno determinisan njime". Definišući tako materijalni položaj Galerije, koja tek očekuje sponzore i sopstvenu odluku da likovnoj publici predstavi i 63 crteža, kao preniminarni deo Bukovčevog ipresivnog slikarskog opusa, Maračić instovremeno govori o uvek aktuelnom nedostatku sredstava za finansiranje i programa i institucija koje pokušavaju sačuvati univerzalne umetničke kriterije i izbeći zamke lokalnog, makar to bio i dubrovački društveni i politički milje.
       Sama zgrada Umjetničke galerije, smeštena na Pločama, nasuprot Lokruma, nekadašnja rezidencija dubrovačkog brodovlasnika Boža Banca, građena je u neorenesansno-gotičkom stilu, po uzoru na remek-dela dubrovačke srednjovekovne arhitekture Knežev dvor i Sponzu: devet dvorana, 900 kvadratnih metara izložbenog prostora, smešteno je na tri sprata i u prizemlju. Skladno povezani stepeništem, prostori mogu funkcionisati kao zajednička celina ili kao manje samostalne jedinice. Donacijama Saveta za nauku i kulturu Vlade FNRJ i Saveta za nauku, prosvetu i kulturu NRH 1949-1959. godine učinjen je prvi korak u formiranju zbirke moderne umetnosti, a današnji fundus broji više od 1 500 umetničkih dela.
       Kratki istorijat ove kulturne institucije bio je neophodan upravo zbog činjenice da je Galerija danas jedini pravi kreator kulturne politike grada. Vešti direktor sa senzibilitetom umetnika, upravo Bukovčevom izložbom demantuje glasine "o rušenju dubrovačke kulture". Budući da sve radi u saradnji sa Likovnom akademijom iz Praga i češkom poštom, koja je povodom godišnjice likareve smrti izdala prigodnu marku, Antun Maračić, izložbu eksponata iz galerijskog fundusa podiže na nivo kulturolosko-dokumentarnog događaja, dajući tako svom gradu šansu da ponovo bude jedna od evropskih kulturnih metropola, ili se barem malo i nakratko, koliko traje izložba, uzdigne iznad sveprisutnog provincijalnog duha.
       Inače, ovog proleća u Dubrovniku je dodeljena i najveća hrvatska diskografska nagrada, Porin. Uz informaciju da jedan Splićanin još uvek dobija nagrade za najbolje interpretacije, nerado pozira i komunicira s novinarima, komentar Ibrice Jusića: "Živa će svirka eliminisati sve moguće folirante, kojih je ovih deset godina bilo na našoj sceni, a sad ih je sve manje." Citirana izjava mogla bi se odnositi i na mnoge druge sadržaje u kulturi, a ne samo na estradu.
       I konačno, na samom kraju, o Ljetnim igrama. Prvi put pred dubrovačkom publikom predstaviće se slovenački reditelj Vito Taufer, koji u prevodu Luke Paljetka, postavlja komediju "Kreirani interesi" i Zlatko Sviben koji režira "Posetu stare dame" komad u kojem je glavna uloga poverena Milki Podrug Kokotović. Nova su i dva scenska prostora, deo Tvrđave sv. Ivana i bivša železnička stanica na Kantafigu.
       O svojoj koncepciji programa direktor Ivica Kunčević, ravnatelj Drame Dubrovačkih ljetnih igara kaže:..."Zaboraviti Držića, Vojnovića i Šekspira, značilo bi ogrešiti se o samu bit ovog festivala i grada. Ta linija može biti u apsolutnom saglasju s linijom modernijeg, otvorenijeg, "eksperimentalnijeg" programa, koji nije bio novost u Igrama ni prie deset, dvadeset godina. Uvek sam verovao da predstava treba da zaživi tamo gde nastaje, jer je to preduslov da dobije univerzalno značenje."
       Najavljuju li to Maračić, Jusić i Kunčević istinsku remetropolizaciju Dubrovnika, ostaje tek da se vidi...
      
       SILVA MIRIĆ CEROVINA


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu