NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Izlog u računaru

U svetu knjige se najviše prodaju preko Interneta, a to su prihvatili i mnogi naši izdavači koji su ponovo počeli da kreditima olakšavaju kupovinu knjiga. A koliko je knjiga tražena pokazuje i raširena ulična prodaja

      Nekad su knjige kupovane “na metar”, a mnogi od tadašnjih kupaca gledali su da se boja korica slaže sa bojom kućnog nameštaja. Bilo je to vreme kada se uveliko živelo na račun budućeg vremena i kada je najtiražniji “pisac” bio - Josip Broz Tito.
       Knjige su tada najviše prodavali dovitljivi akviziteri koji su svaku ponudu začinjavali ponekim delom čiji je autor ili glavni junak “najveći sin naših naroda i narodnosti”. Odbiti takvu ponudu bilo je rizično, jer očas posla neko je mogao da vas proglasi narodnim neprijateljem, protivnikom vođe naše revolucije! A plaćalo se kako je kome odgovaralo, i gotovinski i odloženo! Doduše, najviše društvenim parama, na račun OUR-a (preduzeća)!
       U međuvremenu zna se šta je i kako je bilo.
      
       Prodaja preko Interneta
       Još se čuju uzdasi izdavača i knjižara, ali je, istovremeno, procvetala ulična trgovina knjiga!
       Znači li to da je knjizi krenulo ili da ulica popunjava praznine izdavača i knjižara?
       Biće da je i jedno i drugo!
       Knjiga je tražena, a i oni koji je nude trude se da prekrate put do kupca!
       U svetu se knjige najviše prodaju preko Interneta, a to su prihvatili i naši izdavači i knjižari, koji, posle duže pauze, kreditima olakšavaju kupovinu.
       Beogradska knjižara “Plato” kod Filozofskog fakulteta među prvima je, u našoj zemlji, uvela prodaju preko Interneta, tako da, danas, u okviru ove knjižare postoji posebna Internet knjižara. Violeta Jovanović koja vodi ovu prodaju kaže da Internet knjižara “Plato” ima ista izdanja kao i “obične” knjižare, pa se preko nje može poručiti bilo koja domaća ili strana knjiga, časopis ili katalog koji se nalazi u nekoj od “Platoovih” knjižara. A plaćanje?
       “Jednostavno, posetom našeg sajta korisnik se registruje, naruči knjige koje želi, a mi ga u toku dana obaveštavamo telefonom ili e-mail-om da smo rezervisali knjige i dajemo uputstvo o načinu plaćanja. Ukoliko je kupac iz Srbije može da plati preko žiro-računa, pouzećem ili da lično dođe da preuzme i plati naručene knjige. A ukoliko je iz inostranstva uplaćuje na naš inostrani žiro-račun ili plaća kreditnom karticom.”
       “Narodna knjiga” ne bi izrasla u najvećeg izdavača da se ne trudi da raskrči što više puteva do kupaca i čitalaca. Vida Crnčević-Basara, direktor marketinga ove izdavačke kuće, kaže da se njihova izdanja, osim onog redovnog puta, kupovinom u knjižarama mogu poručiti preko Interneta (otvaranjem sajta, na kojem su predstavljena sva njihova izdanja i date beleške o piscima ovih dela, dobija se uputstvo kako doći do željene knjige), mogu se, zatim, poručiti uz pomoć telefona Kluba čitalaca, ako u gradu tog kupca nema knjižare “Narodne knjige” ili, jednostavno, ako kupac želi da mu poštar donese knjigu, umesto da on sam ide u knjižaru... Gospođa Crnčević-Basara kaže da “Narodna knjiga” za veću kupovinu omogućava otplatu na rate. Napominje još da često, za razne prigodne prilike, osim stalnog popusta u svojim knjižarama od 20 odsto, omogućavaju i vanredne popuste u ceni... Po velikom broju novih naslova, ali i nagradama koje dobijaju, reklo bi se da se takvo poslovanje zaista isplati!
      
       Potražnja starih knjiga
       “Prosveta” ima najbolje knjižarske izloge u Beogradu, ali i u zemlji. A ovih dana će i ona, kako najavljuje njen direktor i glavni urednik dr Milisav Savić, početi prezentaciju i prodaju preko Interneta. Savić kaže da njihove knjižare, iako imaju najatraktivniju lokaciju, posluju na ivici rentabilnosti, ali, dodaje: “Nećemo da ih zatvaramo, jer knjiga bez knjižare kao da ne postoji, nema ništa dok se knjiga ne opipa”. “Prosveta” trenutno ima letnju rasprodaju sa popustom i do 60 odsto, a daje i na kredit, na pet rata, naravno za veće iznose. Savić naglašava da se kod njih najveći prihodi postižu virmanima, a da prodaju još uvek organizuju i preko trgovačkih putnika (akvizitera).
       Za prodaju knjiga na ulici, Savić kaže da je to siva ekonomija koja uveliko ometa legalno poslovanje izdavača i knjižara, jer ulični trgovci nemaju nikakvih obaveza, niti plaćaju porez, niti prostorije i komunalije, niti bilo šta drugo... Samim tim, nižom cenom, kupce odvraćaju od knjižara. Direktor “Prosvete” ističe da se u njihovim antikvarnicama odlično prodaju stare knjige i da su relativno jeftine iako su vredne i da njihova vrednost ne prolazi. A to je zato što je, kako pojašnjava, “svet osiromašio, pa da bi preživeo prvo prodaje slike i knjige”.
       “Stubovi kulture” su već odavno na Internetu. Snežana Ranković, organizator prodaje u centralnoj knjižari na beogradskom Trgu Republike, kaže da je Internet prezentacija “bitno poboljšala prodaju” u knjižarama ove izdavačke kuće. I objašnjava: “Knjige iz naših knjižara postale su pristupačnije većem broju ljudi, pogotovo onima koji nisu u prilici da lično posete naše knjižare, a tu pre svega mislim na Srbe u dijaspori. Ovih dana bavili smo se izradom našeg novog sajta u okviru kojeg imamo i rubriku retkih knjiga, jer mi smo poznati i po tome što imamo dosta antikvarnih knjiga, koje nam ljudi donose na prodaju.”
       U knjižarama ove kuće još nema prodaje na rate, a razlog je, kako kaže Snežana Ranković, što je to teško izvesti, jer se oni uveliko bave komisionom prodajom, pa kad neku takvu knjigu prodaju moraju odmah novac da uplate onome čije je knjiga vlasništvo.
       Zoran Kolundžija, direktor i glavni urednik novosadskog “Prometeja” smatra da većina izdavača od Interneta više očekuje nego što se zaista u našoj zemlji trenutno može učiniti. Dva osnovna razloga to koče: još uvek mali broj računara i priključaka na Internet u našoj zemlji i ograničene mogućnosti naplate od kupaca iz inostranstva, pošto još, ma šta ko pričao, nije normalizovan platni promet sa svetom.
      
       Standard po meri knjige
       Ipak, “Prometej” je izneo sva svoja izdanja na Internet.
       “Da bi ljudima ta prezentacija bila zanimljiva potrebna je dnevna aktivnost, od predstavljanja šta je u štampi zabeleženo o određenoj knjizi do prenosa uživo sa njene promocije, za šta, do sada, mi nismo imali mogućnosti”, kaže Zoran Kolundžija. “Ali, radimo na tome, pa će naša kuća od jeseni biti u novom svetlu na Internetu. Posebna zanimljivost je i to što ćemo uskoro objaviti knjigu čoveka koji sve to postavlja, knjigu Dragana Varagića ‘Vodič kroz raj i pakao Internet marketinga’.”
       Kolundžija o prodaji knjiga u sadašnjim prilikama još kaže: “Pošto je vreme teško, a kurs stabilan, izdavači imaju motiv da daju knjige na kredit. Tako, mi ih prodajemo na šest rata, bez kamate, s tim da rata ne može biti manja od 300 dinara (pet evra). Međutim, opet u poslednja dva meseca osetio se pad prodaje knjiga. Da li zato što je standard opao ili što ljudi gledaju da na knjizi uštede za letovanje?!”
       Standard se zaista meri i po knjizi. A to pokazuje i sadašnja raširena ulična prodaja. Pokazuje ona i da su ljudi prinuđeni da prodaju knjige koje su nekad kupovali, ali i da ima onih koji kupuju knjigu. Teško koji od uličnih prodavaca da će pristati da govori za novine, ali u poverenju hoće da otkriju filozofiju svog poslovanja, koja se svodi na devizu: Prodaj najmanje tri puta skuplje nego što si platio! Kažu da se tako pokrivaju svi njihovi eventualni troškovi, među koje spada i plaćanje kazni gradskoj inspekciji, ali i obezbeđuje solidna zarada. Uslov je, naravno, i da su jeftiniji od legalnih knjižara. E, sada, kako se ko tu snađe!
      
       JOVAN JANjIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu