NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

POSTOJI I DRUGA STRANA

("Tajni test na sidu", NIN, br. 2686)

      Tekst vaše novinarke, očito veoma emotivno obojen ličnim suočavanjem sa bolešću, u kome postavlja pitanje prava na testiranje na virus HIV-a otvara i drugo pitanje: šta je sa pravom zdravih osoba da se zaštite od ove fatalne infekcije? U svakodnevnom životu osoba može da se štiti sigurnim seksom, intravenski narkomani korišćenjem igle za jednokratnu upotrebu, ali šta je sa zdravstvenim radnicima koji u svom radu svakodnevno dolaze u direktan kontakt sa krvlju drugih osoba, u prvom redu hirurzima? Da li i oni imaju pravo na zaštitu, ili pravo (famozna ljudska prava) imaju samo nosioci HIV virusa?
       U toku hirurškog rada postoji ozbiljan rizik unošenja infekcije ubodom, prskanjem krvi i slično. Zar nije elementarno pravo hirurga i drugih članova hirurške ekipe da u toku operacije znaju da je pacijent HIV-pozitivan, ili pozitivan na hepatitis B i C, i da u tom slučaju preduzmu maksimalne mere zaštite i opreza. Budite sigurni da niko od lekara i drugog zdravstvenog osoblja neće odbiti da uradi sve što je potrebno da se obolelom pruži puna medicinska pomoć ali, zaboga, valjda imamo pravo da znamo i da preduzmemo unapred maksimalne zaštitne mere. Čak i da naše hirurške ustanove raspolažu svim potrebnim zaštitnim sredstvima ("plastične kecelje, kvalitetne rukavice, naočare" !!?), opet ostaje mogućnost povrede u toku operacije i unošenja infekcije. Nespretan pokret mlađeg, nedovoljno iskusnog člana ekipe je dovoljan za to. A u hirurškoj ekipi nisu samo iskusni hirurzi, uvek je tu i neko mlađi koji tek uči. (Svi smo nekada bili mlađi i manje iskusni, zar ne?). I sam sam, još pre petnaestak godina, operisao HIV-pozitivnog pacijenta. Verujte, to je, ipak, situacija koja zahteva dodatne mere opreza od uobičajenih.
       Zar medicinska sestra koja neguje bolesnika, daje mu injekcije, infuzije, vadi krv, nema pravo da zna da je pacijent HIV-pozitivan i da u tom slucaju preduzme sve potrebne zaštitne mere (rukavice i sl.). Može se postaviti pitanje zašto ona te poslove i inače ne obavlja u rukavicama? Razlog je prostrukavica nema dovoljno!!!
       Veliki broj pacijenata koje lekar u vrhunskim i specijalizovanim zdravstvenim ustanovama mora da pregleda, gužve u čekaonicama i čekanje koje sigurno (i s pravom) iritira bolesnike, kao i mnogo čega drugog što se sigurno može zameriti našem zdravstvu, često najmanje zavise od zaposlenih i rukovodstva dotične ustanove.
      
       MIODRAG LAZIĆ,
       Beograd
      
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu