Naslov: "Potonuli i spaseni"
Autor: Primo Levi
Izdavač: "KLIO", Beograd 2002.

      Nenad Daković
      
       Može se prigovoriti da ovaj esej italijanskog hemičara i sužnja iz Aušvica koji je uspeo da preživi i postane onaj nemogući "nosilac tajni" (Geheimnistrager) koje je trebalo uništiti kako bi se izbrisali tragovi ovog čudovišnog zločina i ne spada u filozofiju, ili možda u ono što se nekada u jednoj tradiciji nazivalo "čistom filozofijom". Ali, treba pročitati ovaj esej da bi se razumelo da su granice filozofije upravo granice ovog eseja i njegovog napora da se razumeju struktura i "granice" antropološkog zla, ako je uopšte moguća jedna, kako bi se reklo, "lagerantropologija".
       Od samog početka Levi postavlja ovo kantovsko pitanje o mogućnosti i granicama ove antropologije ili metafizike zla, pošavši od ovog pitanja: kako je ovakav zločin ("pa zar je to moguće, trovati ljude gasom, spaljivati ih, koristiti njihovu kosu, kožu, zube?"), kako je, velim, ovakav zločin uopšte bio moguć? Jer, možda je bilo teže preživeti Aušvic posle Aušvica, napisati ovaj esej pod naslovom "Intelektualac u Aušvicu", koje je centralno mesto ovog eseja, "filozofirati o Aušvicu", pošto "postoje ljudi koji imaju neku kob", a Levijeva namera da otkrije strukturu ovog zločina, po mom mišljenju, suočava se sa samom granicom imaginacije.
       Iako izgleda da megazločin traži i odgovarajuću megaantropologiju, osnovno Levijevo otkriće je u tome da je svet logora ili logorska država, kakva je ona izgrađena u Lođu, samo preslikana totalitarna svetovna, obična država, ne čak ni njena karikatura. Struktura i smisao ovog meganasilja je samo preslikana svetovna država. Društvena struktura, lavirint hijerarhija i zabrana, u potpunosti je sačuvana. O tome svedoči hijerarhija "zanimanja" ili "društvenih uloga" od kontrolora nameštanja kreveta (Bettnachzicher), do okrutnih kapoa. Zato osnovna antropološka zona nije, kako bi se očekivalo, ona "politička", o kojoj govori Karl Šmit, zdravorazumska i manihejska opozicija između dobra i zla, "prijatelja" i "neprijatelja" nego, kako je naziva