NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Mletački trgovci

Poslednjeg dana jula ustavotvorci su se vratili nekoliko meseci u prošlost, kada je uz pomoć evropskih prijatelja potpisan Beogradski sporazum. Sada treba napisati ustav

      Članovi potkomisije su bili toliko vredni da su po završetku 20. sednice imali materijala za najmanje dva ustava, ocenio je evropski diplomata, koji pokušava da prati napore predstavnika tri parlamenta da napišu ustavnu povelju. Mešavina blage arogancije i ozbiljnije začuđenosti, kojom stranci posmatraju male vragolije velikih političkih magova sa Balkana, samo upućuje na prilično neobičan rezultat dugog, državotvornog angažmana izaslanika parlamenta SRJ, Srbije i Crne Gore. Istoričari će reći da su se mnoge zemlje mučile dok su dobile svoj ustav, ali je teško naći zemlju koja se mučila jer je imala suficit u proizvodnji ustava.
       Na kraju sednice, kojoj su prisustvovali predstavnik Venecijanske komisije i savetnik Havijera Solane Tomas Markert, kao i predstavnici misije EU u Beogradu i Evropske komisije, Jan Vilen Blankert i Tomas Ekert, članovi potkomisije su pred sobom imali tekst koji bi imao 198 stavova, od kojih čak 92 imaju alternativne predloge, što predstavlja idealnu priliku za usvajanje dve ustavne povelje.
      
       Dve povelje
       Na sednici komisije, održanoj dan kasnije, konstatovano je da pratktično postoje dve povelje, da potkomisija treba da radi celu narednu nedelju i pokuša da što je više moguće usaglasi 92 alternative da bi komisija održala novi sastanak 12.avgusta. Iako je većina alternativnih predloga tehničke prirode, u sadašnjem materijalu dominiraju razlike koje su zasnovane na prvom i poslednjem pitanju čitavog srpsko-crnogorskog spora: da li je to država ili nije.
       Predstavnici crnogorske vladajuće koalicije, koja je u međuvremenu postala manjinska u parlamentu, ostali su pri stavu da je državna zajednica samo ono što se dogovore dve samostalne države, Srbija i Crna Gora. Prema njihovim stavovima, buduća zajednica ne bi imala svoj budžet već troškovnik koji bi njene članice odobravale, ne bi imala svoju imovinu, niti bi imala bilo kakva ovlašćenja u famoznoj harmonizaciji ekonomskih odnosa Srbije i Crne Gore. Dosta vremena se potrošilo i na potrebu "demilitarizacije vojske", ma šta to značilo. Izaslanici independističkog bloka, takođe, smatraju da savezni parlament ne treba da biraju građani, već skupštine Crne Gore i Srbije tako što će poslati delegate sa imperativnim mandatom, iako je delegatski sistem gotovo nepoznat savremenim zapadnim demokratijama.
       Jedan od članova potkomisije Zoran Šami ocenjuje da su sve razlike, koje se ispoljavaju na radnim sednicama komisije i potkomisije, proizvedene iz osnovnog spora oko shvatanja državne zajednice. "Članovi iz DPS-a i SDP-a, jednostavno, tu državnu zajednicu vide samo kao poštansko sanduče na njihovom, odvojenom putu ka Evropi. Predstavnici Srbije i savezne države, uz neke unutrašnje razlike, smatraju da ta državna zajednica treba da ima svoje nadležnosti, kao i da će vremenom, kako se budemo kretali ka evropskim integracionim procesima, te razlike između država članica postepeno slabiti."
       U želji da sačuvaju zajedničku državu i da, istovremeno, ne dovedu dugogodišnjeg saveznika Mila Đukanovića u ponižavajuću poziciju, Evropljani su pre nekoliko meseci pružili značajnu pomoć pri sastavljanju Beogradskog sporazuma, koji je, opet, svim potpisnicima pružao mogućnost kreativnog tumačenja. Kada je pisanje ustavne povelje došlo do poslednje faze, kreativna tumačenja su oživela i čitava priča je vraćena na početak. Član potkomisije Zoran Lutovac ocenjuje da se predstavnici koalicije "Pobjeda je Crne Gore" ponašaju kao da je reč o sporazumu o polaznim i dolaznim osnovama. "Oni se veoma čvrsto drže samo tih polaznih osnova i ne žele da razgovaraju o nečemu što je logična posledica takvog sporazuma. Budući da smo svi mi, zapravo, delegati određene opcije i da zato niko ne može da pravi ustupke bez odobrenja, treba očekivati da mi završimo tehnički deo posla i da zatim potpisnici sporazuma ponovo, sa evropskom asistencijom ili bez nje, razgovaraju o spornim tačkama."
       Drugi sagovornik NIN-a zadržava nadu da će potkomisija završiti svoj deo posla, ali je takođe sklon da poveruje u neophodnost novog sastanka na vrhu. "Bilo je pokušaja da se prepustimo beskrajnim pričama, ali smo ipak uradili veliki deo tehničkog dela posla. Sada nam ostaje da se negde zatvorimo na tri dana i da usaglasimo sve što se može usaglasiti ili da to prepustimo potpisnicima sporazuma", dodaje Šami.
      
       "Venecijanci"
       Prema izvorima NIN-a, predstavnici Venecijanske komisije, koja se u Beogradu opisuje kao nevladina organizacija Evropske unije, izneli su na sednici u utorak svoja mišljenja ili sugestije ali nisu pokušavali da izvrše pritisak na bilo koju "bratsku stranu u sporu". Njihova mišljenja su uglavnom bila bliža stavovima beogradskih članova, ali ni oni nisu imali mandat za bilo šta osim preporuka. Visoki predstavnik EU Havijer Solana je u nedavnim razgovorima sa najvišim zvaničnicima SRJ, Srbije i Crne Gore prihvatio mogućnost da se kompletna priča o ustavnoj povelji završi do kraja avgusta, što je drugo produžavanje roka (Beogradskim sporazumom bilo je dogovoreno da se povelja završi do kraja juna, zatim je to odloženo za mesec dana). "Mi svakako nećemo odustati, ali nećemo ni praviti državu umesto vaših političara. Evropska unija je veoma jasno iznela svoja očekivanja i uslove za sporazum o stabilizaciji i asocijaciji, a na jugoslovenskim političarima je da to uvaže ili ne. Ako uvažavaju te uslove i principe, onda će i novi ustav biti donet veoma lako", kaže evropski diplomata, uključen u pregovore o novoj državnoj zajednici. Na kraju posete, Solana je beogradskim sagovornicima rekao da u avgustu ne namerava da ide na odmor i da je spreman da, na poziv upućen dan ranije, dođe u Beograd. Pre toga bi sve strane morale da naprave određen pomak.
       Budući da istraživanja javnog mnjenja ukazuju da pristalice nezavisnosti Crne Gore ili Srbije iz nekih razloga nisu spremne na protivljenje evropskim prijateljima, priča o zajedničkoj državi ili odvojenoj zajednici pretvorila se zapravo u raspravu o odnosu prema Evropi i njenim vrednostima, koje su preplavile političke scene u bratskim republikama, ali nekako nisu stigle do njihovih građana. Potpredsednik Socijalističke narodne partije Zoran Žižić duhovito je opisao tok sednice kao duel Miodraga Vukovića protiv Evropske unije, ali je, na drugoj strani, zaboravio da su i zakoni koje su usvojili poslanici projugoslovenske koalicije i liberali u izvesnom neskladu sa evropskim shvatanjima demokratije. U Srbiji je situacija gotovo identična, ali ne bi valjalo da se na temelje zajedničke, bratske sklonosti ka simuliranju demokratije pravi i zajednička država.
      
       Margina
       Ustavotvorački rad je pao pod senku još jednih sudbinskih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, na kojima će okamenjeni rivali ponovo utvrditi razmere podeljenosti, a ustavna povelja bi jednoj ili drugoj strani mogla da bude glavni izborni adut. Otezanje konstitucionalista, na drugoj strani, moglo bi da bude veoma važna poruka u trci za predsednika Srbije, gde bi mogli da se sretnu dvojica potpisnika sporazuma, Vojislav Koštunica i Miroljub Labus, ali je sva prilika da reformistički mediji neće oprostiti prvom potpisniku što je pre vremena napustio federalni nivo, dok će drugom potpisniku čestitati što je na vreme napustio taj antireformski osinjak.
       "Pitanje odnosa sa Srbijom je prvo političko pitanje u Crnoj Gori, zbog čega je predstavnicima oba bloka teško da postignu saglasnost oko tog pitanja jer ne znaju šta će onda biti glavni predmet izborne kampanje. U Srbiji je problem potpuno obrnut - pitanje zajedničke države je gotovo marginalizovano, neka vrsta kolateralnog političkog problema i nevolja je što mu ovdašnja politička elita ne posvećuje dovoljno pažnje", ocenjuje član potkomisije Zoran Lutovac.
       Izgled buduće države bi, dakle, mogao da bude glavna izborna afera u obe republike, što svakako nije dobar znak za zdravlje četvrte Jugoslavije ili prve unije dve države. Sudeći prema sadašnjim utiscima pisaca srpsko-crnogorske "magna karte", od saveznih izbora, za koje se deklarativno zalažu sve relevantne stranke u Srbiji i sve projugoslovenske stranke u Crnoj Gori, neće biti ništa. A bez neposrednih saveznih izbora je teško govoriti o saveznoj državi. Rešavajući balkansku enigmu koja bi mogla da glasi kako oduzeti komad vlasti ovdašnjim liderima a pri tom im ne uzeti ni kap krvi, savremeni mletački trgovci su, izgleda, odlučili da sačekaju koju nedelju i zatim odluče šta treba činiti sa odlazećom i dolazećom državom. Na kraju će neki Šajlok pokušati da objasni kako je odricanje od vlasti u korist države i njenih institucija ipak moguće.
      
       BATIĆ BAČEVIĆ
      
      
Komisijski glasovi

Poslovnikom komisije predviđeno je da za ustavnu povelju mora da glasa dve trećine, odnosno 18 od 27 članova komisije. Da bi odluka bila validna, nju mora da podrži najmanje pet od devet članova svake parlamentarne delegacije, čime je sprečena mogućnost preglasavanja članova iz Đukanovićeve koalicije u komisiji. Zanimljivo je da se u delegaciji Skupštine Srbije nalaze poslanici Demokratske stranke Srbije, kojima su pravnički alhemičari iz Administrativnog odbora već uskratili poslanički mandat. Da bi ustavna povelja bila usvojena, potrebno je da je izglasaju parlamenti Srbije i Crne Gore, dok se članovi komisije i dalje spore da li to treba da učini i Savezna skupština. Odgovor na to pitanje, opet, zavisi od toga da li se savezna država ima smatrati postojećom.


      
      
Ustavotvorne frakcije

Članovi komisije su nezadovoljni kada se priča o ustavnoj povelji prelama kroz osnovni sukob oko shvatanja države između Đukanovićevih zastupnika (DPS i SDP) i ostalih članova iz Srbije i crnogorske opozicije. Među zagovornicima zajedničke države izdvaja se navodna "tvrda linija" koju čine predstavnici DSS-a, projugoslovenske koalicije i potpredsednik Demokratske stranke Slobodan Gavrilović, dok umereniju i više sklon kompromisu sa Đukanovićem predstavljaju poslanici iz ostatka DOS-a. Te tri grupe ne uključuju predstavnike autonomaških stranaka iz Vojvodine, kao i članove iz Sandžaka, koji traže da se novim ustavom definiše autonomija pokrajine i regije.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu