NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Reč nedelje<br>Jovan Ćirilov
Povelja

      Opet nas nešto požuruju. Sada je reč o Ustavnoj povelji.
       Obe reči - i ustav i povelja - kod nas su velike i svečane reči. Naročito ustav koja je kod nas nastala u doba kralja Milutina (1282 - 1321). Poznato je oko dvesta srpskih srednjovekovnih povelja. U nedostatku opštih zakona vladarske povelje su bile oblik pravne regulative. One su najčešće bile darovnice kojima je kralj davao zemljište manastirima, velmožama ili gradovima. Poveljama je podpisivano kakva su prava i obaveze stanovništva na darovanom zemljištu kao i razne kaznene i druge sudske odredbe.
       U reči povelja sadržan je drevni slovenski glagol koji u savremenom srpskom rečniku nema infinitiv, a koji je nekada glasio veleti, a značio narediti, naložiti (Rusi ga sve do danas upotrebljavaju u tom izvornom značenju). Danas je sačuvan u sadašnjem vremenu: velim (u Crnoj Gori: velju), veliš, veli itd. Lingvisti kažu da je nestao u drugim glagolskim vremenima i neodređenom obliku, jer je imao dobre sinonime, kao što su reći, kazati, govoriti.
       Povelja je, dakle, postverbal koji sadrži glagol narediti, što znači da je reč o naredbi, i to vladarskoj. Naročito su kod nas u srednjevekovlju cenjeni uvodi povelja zvani arenga koji su imali književnu vrednost.
       Pored narodne reči povelja, u srednjem veku, pod uticajem Vizantije, Srbi su upotrebljavali grčku reč hrisovulja, hriseios, zlatan i boullos, volja, povelja. Bula, svečana povelja velikog značaja, imala je kutiju od zlata sa otisnutim pečatom na njoj, koja je visila na svilenom koncu. Ko još kod nas nije čuo za Dečansku hrisovulju iz 1330. godine!
       Kod nas su poznate dve svetske povelje, bar tako smo mi preveli: Atlantska povelja, koju su potpisali Ruzvelt i Čerčil na brodu "Potomak" u Atlantiku 14. avgusta 1941. (dakle, pre nego što su SAD i Velika Britanija ušle u rat) i Povelja Ujedinjenih nacija, potpisana u San Francisku 1945. godine, koja sadrži mnoge principe ove prve povelje o pravima i obavezama naroda.
       Englezi povelje zovu dosta prozaično charter, koja potiče od reči hartija, carta. Tako se na latinskom zvala i jedna od prvobitnih i najznačajnijih svetskih povelja Magna carta Henrija Trećeg iz 1217. godine. U pojmu čarter-letovi, verovali ili ne, sadržana je ista reč, a zovu se tako jer se realiziju na osnovu posebnog ugovora.
       Svet dosta poštuje ove svečane dokumente na hartiji. Nadamo se da i naša Magna carta, koje je, izgleda, najzad na vidiku, neće biti mrtvo slovo na papiru.


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu