NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Oni će promeniti Srbiju

Predstavljamo desetoro mladih ljudi koji i znaju i hoće i mogu da učine da živimo bolje

      Šta će se dogoditi ako današnje ekspertske zvezde, poput ministra finansija Božidara Đelića, koga je "Volstrit džornal" nedavno predstavio kao glavnog lidera reformi u Vladi Srbije, ili neki drugi ministar ekspert, poput Aleksandra Vlahovića ili Gorana Pitića, odluči da napusti vladu, ili ih jednostavno potroši politička borba između dva lidera u Srbiji Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića?
       Odgovor je vrlo jednostavan - pojaviće se neki novi mladi ljudi. Uz prizvuk cinizma, moglo bi se reći da je zahvaljujući velikoj emigraciji mladih ljudi tokom poslednjih deset godina Miloševićevog režima, puno dece iz Srbije steklo znanja i iskustvo na prestižnim fakultetima i kompanijama u svetu. Neki drugi, koji nisu imali novca da odu, ali su imali snage da se uprkos apatiji u zemlji, stručno usavršavaju i ne izgube veze sa svetom, takođe su ovde oko nas.
       Ovo je jedna moguća lista mladih ljudi koji su ili već uključeni u izgradnju novih tržišno orijentisanih institucija društva, ili tek žele da se tom poslu priključe, i jednom će možda zauzeti rukovodeća mesta u srpskom državnom aparatu.
       Lista je napravljenja na osnovu privatnih preporuka, preporuka ranijih ili sadašnjih poslodavaca kandidata i ocena nekoliko stručnjaka u koje je NIN imao poverenja. Lista nije konačna, i ne bavi se političkom orijentacijom, već isključivo profesionalnim sposobnostima kandidata. Za sve kandidate važili su jednaki uslovi: izuzetan uspeh na studijama, brz napredak u karijeri i pre svega odlučnost da jedan deo svog života posvete izgradnji institucija u Srbiji.
      
       Vuk Jeremić (27) svoje osnovne studije završio je na Univerzitetu Kembridž u Velikoj Britaniji, gde je diplomirao na odseku za teorijsku fiziku. Narednih nekoliko godina proveo je u svetu finansija, radeći u londonskom Sitiju, evropskom ekvivalentu njujorškog Volstrita. Tokom svog rada na londonskoj berzi, paralelno je pisao doktorsku tezu iz matematike na Univerzitetu u Londonu, koju očekuje da kompletira do kraja ove godine.
       Ubrzo po formiranju nove savezne administracije, priključuje joj se u svojstvu savetnika ministra telekomunikacija. Po Vukovim rečima, taj period predstavlja prekretnicu u njegovom životu kada odlučuje da svoju karijeru usmeri ka državnoj službi (a ne politici, što posebno podvlači).
       Trenutno radi magistarske studije na Kenneddž School of Government Univerziteta Harvard, na smeru državne ekonomije. Ovo leto proveo je u kabinetu predsednika srpske vlade Zorana Đinđića kao savetnik premijera za ekonomske odnose sa inostranstvom.
       Vuk smatra da ključni element reformskih napora u zemlji treba da bude skoncentrisan na formiranje jake administrativne tehnokratske elite neopterećene političkom pripadnošću.
      
       Dušan Stojkov (33)specijalni je savetnik ministra finansija Božidara Đelića za fiskalnu politiku. Između ostalog, trenutno radi na paketu mera koje se tiču stimulacija direktnih investicija i drugih aspekata oporezivanja dobiti preduzeća i dohotka građana. Stojkov je radio i na izmenama i dopunama zakona o finansijskim transakcijama, a učestvuje i u radu Nacionalnog saveta za reformu poreske administracije.
       Pre dolaska u Beograd, Stojkov je radio kao menadžer u prestižnom nacionalnom poreskom odeljenju revizorske kuće Ernst & Džoung, LLP, u Vašingtonu, na čijem čelu su se tada nalazili Mark Njeinberger, sadašnji pomoćnik ministra finansija SAD za poresku politiku. Dušanov rad se sastojao od davanja poreskih konsultacija važnim klijentima firme, predstavljanja klijenata pred nacionalnim odeljenjem poreske administracije SAD i praćenja zakonske i administrativne regulative u sferi poreskog prava.
       Stojkov je rođen 1969. u Novom Sadu. Završio je Gimnaziju u Sremskim Karlovcima i studirao na Pravnom fakultetu u Novom Sadu. Po odlasku u SAD diplomirao je ekonomiju, a potom završio prava na Univerzitetu Njadžne State u Detroitu.
      
       Jelena Zekić (28)potpuno je svesna prvenstva uske specijalizacije nad širokom interdisciplinarnom profesionalnom orijentacijom, ali se ipak opredelila za ovo drugo. Posle završenih studija menadžmenta i specijalizacije iz oblasti međunarodnog bankarstva, Jelena je na Universitdž of Exeter u Velikoj Britaniji magistrirala ekonomiju Evropske unije. Zahvaljujući ovom spoju, ona danas radi na pitanjima evropske integracije u Ministarstvu finansija i ekonomije Republike Srbije.
       Međutim, kako kaže, kada je kao asistent na predmetu "Međunarodne poslovne finansije" na Fakultetu za trgovinu i bankarstvo u Beogradu održala prve vežbe, shvatila je da je podučavanje privlači podjednako kao i njen tadašnji posao u banci. Posao asistenta omogućio joj je da kasnije, u toku trajanja stručne specijalizacije na Universitdž of Greennjich u Londonu, vodi dva predmeta iz oblasti pružanja finansijskih usluga.
       Za razliku od većine svojih vršnjaka, Jelenu je oduvek privlačio rad na dugoročnim projektima. Put pridruživanja Evropskoj uniji je dug proces koji zahteva studiozan pristup i veliko angažovanje. Harmonizacija fiskalne politike naše zemlje sa standardima zemalja članica Unije posebno je kompleksan i dobro je što mu se, već sada, pridaje odgovarajući značaj, smatra Zekićeva. Ona se nada da će i zaključci do kojih bude došla u radu na svojoj doktorskoj tezi "Monetarna i fiskalna reforma u Srbiji (i Crnoj Gori) na putu pridruživanja Evropskoj uniji" takođe doprineti bržoj realizaciji ove ideje.
      
       Novosađanka Marijana Kolak (29), magistrirala je menadžment u junu 2002. na Univerzitetu Harvard, sa najvećim akademskim počastima. Od svog budućeg poslodavca, svetske menadžment konsalting firme Bain & Co. u Londonu, dobila je odlaganje ugovora da bi se vratila u Srbiju i stavila svoje znanje u službu ekonomske transformacije. Trenutno radi kao savetnik ministra Kori Udovički i zadužena je za Naftnu industriju Srbije.
       Marijana kaže: "Najviše me interesuju strateški i opšti menadžment kompanija - kako upravljati preduzećima da budu konkurentnija, profitabilnija i stvore maksimalnu ekonomsku vrednost za vlasnike, radnike i okruženje. Pored toga, interesuje me proučavanje konkurentnosti firmi, sektora i ekonomije u celini kao najvažnijem faktoru u ekonomskom razvoju jedne zemlje."
       Marijanino profesionalno iskustvo uključuje konsultantski rad za konsalting kuću MekKinzi, gde je savetovala farmaceutsku firmu o optimalnoj marketing strategiji, i kao istraživač za svetski priznatu grupu za međunarodnu trgovinu vašingtonske advokatske firme Steptoe & Johnson, gde je pratila američku trgovinsku politiku. Pored toga, aktivni je volonter u nekoliko dobrotvornih organizacija. Marijana je diplomirala ekonomiju na Hood koledžu, SAD, kao najbolji student generacije.
      
       Slavko Andrejević (27)odlučio je da se bavi investicionim bankarstvom, jer ga je privukla koncentracija talenata, energije i izazov koji pruža Volstrit. Pri Salomon Smith Barnedž-u, jednoj od vodećih investicionih banaka koja zajedno sa Citibank-om čini Citigroup, Slavko je radio i predvodio projekte vredne više od devet milijardi dolara u sektoru telekomunikacija i energetskom sektoru. Specijalnost mu je savetovanje kompanija u procesu finansijske konsolidacije, prodaje i preuzimanja kompanija.
       Od ove jeseni radi u timu ministarke za energetiku Kori Udovički kao savetnik za Elektroprivredu Srbije.
       Studirao je političke nauke pri Middleburdž College-u i Institutu političkih nauka u Parizu (IEP). Govori engleski, francuski i ruski. Smatra da je jedan od najvećih izazova za uspešno sprovođenje tranzicije u Srbiji stvaranje nezavisnog i stručnog državnog aparata. Veruje da Srbija treba da pripada političko-ekonomskim strukturama evro-atlantskih društava.
       Njujork voli ne samo kao centar finansija već i kao centar moderne umetnosti. Bio je član dobrotvornog odbora Nenj Džork Academdž of Art-a.
      
       Ana S. Trbović (26) doktorant je na Flečer školi prava i diplomatije na Tafts i Harvard univerzitetu u Bostonu, SAD. Ona je dupli magistar - magistar prava i diplomatije na Flečeru (1998) kao i magistar državne uprave na Kenedi školi državne uprave na Harvardu (2001). U okviru prvog magisterijuma specijalizirala je i na Evropskoj uniji na Institutu političkih nauka u Parizu. Završila je studije na tri fakulteta - ekonomiju, međunarodne odnose i francusku književnost. Svoje obrazovanje, znanje stranih jezika (a govori ih nekoliko) i mnoge kontakte planira da uskoro stavi u službu otadžbine, gde već ima mnoge ponude za posao.
       Ana je tokom svog usavršavanja u inostranstvu sarađivala sa mnogim nevladinim institucijama koje su se bavile demokratizacijom i modernizacijom srpske privrede. Takođe je imala izuzetno radno iskustvo u polju ljudskih prava i diplomatije radeći na primeni Dejtonskog sporazuma. Neprekidno je bila aktivna i u mnogim neprofitnim organizacijama u SAD i SRJ. Trenutno je glavni koordinator Organizacije srpskih studenata u inostranstvu i potpredsednik Srpsko-američkog saveza Nove Engleske (SANE) u Bostonu. Uživa u akademskom radu i imala je prilike da se oproba kao asistent i kao naučni istraživač na Harvardu.
       Važno mesto u Aninom životu zauzima Marko koji se ovih dana sprema da prohoda.
      
       Siniša Krneta (28), rukovodilac Odeljenja za trgovanje Beogradske berze, otkrio je negde na polovini svojih studija, finansijska tržišta, odnosno berzansko poslovanje, kao profesionalnu nišu koja ga je najviše interesovala uprkos tome što je izgledala potpuno utopistički u Srbiji s kraja prethodne decenije.
       Studije na Fakultetu za menadžment BK završio je 1997. godine. Kao najbolji student sa prosečnom ocenom 9.90, sublimirao je svoje ekonomsko znanje rečima: ne postoji studija ili izveštaj o stanju ekonomije jedne zemlje, posebno one u tranziciji, koja može na drastičniji način da oslika to stanje od dnevnog berzanskog izveštaja.
       Želeo je da nastavi studije u inostranstvu, ali nije imao novca. Odbio je mnoge, tada "jake" domaće ponude za posao i odabrao ne naročito prestižnu Kapital banku. Najpre je radio kao analitičar tržišta, a potom sa punim ovlašćenjima trgovao na berzama u Frankfurtu, Londonu, Parizu, Milanu, Cirihu i Čikagu.      Političke promene u zemlji 2000. godine otvorile su vrata ostvarenju one osnovne želje s kraja studija - razvoju srpskog berzanskog tržišta.
       Nedugo pošto je postao licencirani broker na finansijskom tržištu, prihvatio je ponudu i došao na mesto rukovodioca Odeljenja za trgovanje Beogradske berze. Iako ima četvorogodišnje iskustvo trgovine na najrazvijenijim svetskim berzama, smatra da je zadovoljstvo koje se može osetiti "stvaranjem" finansijske berze u svojoj zemlji neuporedivo.
       Svojevremeno na pragu profesionalnog vaterpola, i danas voli sport, a kao rođeni Dalmatinac, kolekcionar je vina. Voli Maju.
      
       Vladimir Đukanović (30) studirao je ekonomiju i filozofiju na DePaunj Universitdž u državi Indijana. Već u Beogradu počinje karijeru kao komercijalista italijanske firme Teseo SpA koja se bavi proizvodnjom tkanina. Za vreme studija odlazi u Japan gde radi kao ekonomista na visokotehnološkim projektima vlade ove zemlje. Vraća se u SAD gde radi na finansijskim strukturama velikih komercijalnih nekretnina za firmu Njalden Properties u Dalasu.
       Vladimir trenutno radi za renomiranu banku JP Morgan kao specijalista za finansijske derivate i akcijska portfolija. Već tri godine piše za naš dnevni list "Danas" kao ekonomski saradnik iz Njujorka. Jedan je od osnivača Beogradske finansijske mreže, neprofitne organizacije koja okuplja naše finansijske stručnjake i poslovne ljude širom sveta. Vladimir je jedan od vlasnika švajcarske firme VIT Group koja se bavi izgradnjom finansijskih računarskih mreža i koja većinom zapošljava naše ljude. Takođe, jedan je od osnivača StartArt-a, multimedijske marketing kompanije sa sedištem u Beogradu.
       Vladimir smatra da naša ekonomija, kroz odlučne reforme, može da postane ozbiljan igrač u ovom delu Evrope i neumorno radi na promociji naše zemlje u inostranstvu.
      
       Aleksandar Peško (26) postao je 2001. jedan od najmlađih partnera u Beaumont Capital-u, novoj investicionoj firmi (hedge fund) u Londonu. Trenutno je zadužen za fond od 200 miliona dolara s investicijama u javne kompanije. Aleksandar analizira ekonomske i berzanske trendove i vodi detaljne pregovore sa menadžmentom kompanija da bi utvrdio ekonomsku vrednost investiranja u datu kompaniju.
       Ranije je radio za Deutsche Asset Management, kompanijom sa preko 10 milijardi dolara investicija, gde je bio zadužen za analizu kompanija u sektoru tehnologije i energetike koje su listirane na Njujorškoj berzi.
       Diplomirao je sa najvišim ocenama na London School of Economics. Proveo je godinu dana putujući po svetu posle diplome jer nije želeo da se odmah baci u mašinu londonskog "Sitija".
       Želeo bi da iskoristi svoje ekonomsko znanje i iskustvo i da doprinese stvaranju efikasnijeg tržišta akcija kod nas.
      
       Nemanja Mijić (27)oduvek je voleo biznis i preduzetništvo. Tako je stigao u Alta Communications, jedan od najuglednijih finansijskih investitora u privatna preduzeća u Americi. Alta kontroliše oko jednu i po milijardu investicija u srednjim i malim preduzećima, i čine ga svega 12 profesionalaca. Privatna preduzeća, za razliku od javnih, preduzeća su čije se akcije ne kotiraju na javnim berzama. Vlasništvo nad privatnim preduzećima je u rukama relativno malo investitora. Nemanja je zadužen za analizu i izbor poslovnih ideja u koje bi fond investirao, kao i savetovanje i rad sa preduzećima u kojima je fond vlasnik.
       Pre toga je proveo tri godine u investicionoj banci J.P. Morgan Chase kao analitičar u grupi za medije i telekomunikacije u Njujorku. Diplomirao je kao najbolji student u Poslovnoj školi na Univerzitetu u Bridžportu, u državi Konektikat u SAD, gde je studirao finansije i računovodstvo.
       Želja mu je da doprinese podsticanju preduzetničkog sektora u Srbiji, kroz pružanje saveta u sferi strategije, poslovanja i finansija. Veruje da je preduzetništvo to koje stvara pravu vrednost (uspešni proizvodi, profit, nova radna mesta), a ne politika. Ekonomska tradicija na našim prostorima često je zanemarivala preduzetništvo i snagu individualne vizije. Svira bubnjeve. Srećno oženjen od juna ove godine.
      
       TANJA JAKOBI
      
      
Prva lista

Prva lista "Jugoslovenskih ekonomskih lidera za 21. vek" objavljena je u januaru 1997. godine u dnevnom listu "Naša Borba". Direktan povod za sastavljanje liste bila je apatija biračkog tela na izborima krajem 1996. godine, kada je tadašnja vodeća Socijalistička partija Srbije (SPS) pobedila pre svega zahvaljujući tome što opozicija (a sadašnja vlast) nije mogla da ponudi nova lica koja bi bila sposobna da izvedu ne samo političke, već pre svega, sve urgentnije ekonomske promene.
       Lista je bila preteča današnje poluekspertske vlade Srbije, a bila je sastavljena po istim principima kao i ova nova, NIN-ova lista.
       Na toj prvoj listi bili su: Mlađan Dinkić, tada asistent na Ekonomskom fakultetu, danas guverner Narodne banke Jugoslavije (NBJ); Božidar Đelić tada partner u "Mekinziju", danas srpski ministar finansija; Aleksandar Vlahović, tada direktor Centra za konsalting Ekonomskog instituta, a danas srpski ministar za privatizaciju; Milko Štimac, tada rukovodilac Odeljenja za odnose sa javnošću Beogradske berze, danas direktor Instituta G 17; Dušan Vujović nekada rukovodilac makroekonomskih programa obuke u Ekonomskom razvojnom institutu Svetske banke, danas savetnik švajcarskog izvršnog direktora u Svetskoj banci, koji zajedno sa 26 kolega u Savetu direktora odlučuje o svim vitalnim pitanjima ove najveće organizacije za dugoročno kreditiranje razvoja u svetu. Branko Milanović i nekad i sada jedan od vodećih stručnjaka Svetske banke za socijalna pitanja; Miroslav Višić, nekada analitičar kompleksnih vrednosnih papira u "Morgan Stenliju", danas jedan od potpredsednika u Dojče banci u Njujorku; Željko Bogetić, i nekad i sada ekonomista u IMF-u; Duško Šušnjar, portfolio menadžer "Karić" i RAS banke, preminuo; Zoran Vasić, nekada privatni konsultant, potpredsednik za finansije ICN Rusija, dr Gradimir Kožetinac, nekada savetnik direktora "Tržišta novca", danas zamenik direktora Cepter banke; Zorica Vujošević, bila i ostala jedan od najboljih jugoslovenskih ekonometričara i Nebojša Medojević, nekada savetnik u crnogorskoj Agenciji za strana ulaganja, a danas direktor Centra za tranziciju iz Podgorice.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu