NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Slučaj u Atini

Ko zapravo stoji iza pompeznog naziva "Dani srpske kulture" u Atini?

      Od jula do početka septembra trajale su pripreme u Narodnom pozorištu za gostovanje predstave "Hasanaginica" u Atini, da bi nacionalni teatar uoči samog polaska na put bio prinuđen da otkaže gostovanje. Vest u "Politici", odnosno izjava upravnika Ljubivoja Tadića tim povodom da je na taj korak bio prinuđen "zbog ponižavajućih i neprofesionalnih uslova organizatora" izazvala je pažnju javnosti i nametnula brojna pitanja, od kojih je najvažnije jedno: ko je zapravo organizovao manifestaciju SerbiaArt u Atini sa koje je izostalo Narodno pozorište, a bili su prisustni svi ostali umetnici?
       Na ovo pitanje novinari su dobili odgovor nekoliko dana ranije na konferenciji za štampu (27. avgust) koju su organizovali ministar za kulturu u Vladi Srbije Branislav Lečić i izvršni producent pomenute manifestacije Darko Bajić. Sutradan je u "Glasu" objavljena izjava ministra Lečića koji je rekao da je kulturna manifestacija "Dani srpske kulture - SerbiaArt jedna od najvećih i najznačajnijih manifestacija koju je Ministarstvo organizovalo u okviru kulturne razmene sa inostranstvom. Novinari su još saznali da Ministarstvo nije dalo ni dinara, već da sav teret troškova snose domaćini i sponzori. A domaćin je bila atinska opština Marusi.
      
       Atina privatna, u Beč zvanično
       Kada je Ljubivoje Tadić saopštio da ekipa "Hasanaginice" odustaje od puta, ispostavilo se da Ministarstvo za kulturu nije organizator, već da iza celog posla stoji privatna kuća reditelja Darka Bajića "Magična linija", a u ime Ministrastva objašnjenje je ovog puta dala pomoćnica ministra za kulturu Aleksandra Jovićević:
       - Manifestaciju "SerbiaArt" u Atini podržali smo samo kao događaj, kao što bismo podržali svaki program koji nam se ponudi, a koji ima za cilj promociju naše kulture u inostranstvu. Vrlo mala svota novca izdvojena je za kampanju projekta, ali nije ga Ministarstvo naučilo, niti biralo ljude koji će ga nositi, a ni umetnike koji će nas predstavljati u Grčkoj. Ponudi Darka Bajića i "Magične linije" dali smo moralnu podršku, jer ništa loše nismo videli u tom programu. Naprotiv. Ali, mi apsolutno nemamo nikakve veze sa tim kako će umetnici putovati, gde će spavati ili koliko će dnevnica dobiti.
       Posle ovog objašnjenja novinari su krenuli u potragu za Darkom Bajićem, ali svi su dobili isti odgovor: vlasnik "Magične linije" će po povratku u Beograd održati konferenciju za novinare i sve će objasniti. Do zaključenja ovog broja NIN-a to se nije dogodilo.
       Slučaj u Atini nametnuo je temu o kojoj je, između ostalog, autor ovog teksta pisao u prošlonedeljnom uvodniku NIN-a (Made in Serbia): ko nas i kako predstavlja u svetu? Povod su bile upravo manifestacija u Atini, i pre toga održani "Dani Beograda u Beču". Zanimljivo je poređenje između ta dva događaja. Ispostavilo se da "Dani srpske kulture" u Atini predstavljaju privatan izbor Darka Bajića iza kojeg je stalo Ministarstvo kulture, dok su "Dani Beograda u Beču" zajednički projekat saradnje između Skupštine grada Beograda i grada Beča. Domaćini, grad Beč, obezbedili su besplatno korišćenje prostora u kojima se odvijaju programi i smeštaj za sve učesnike, dok je grad Beograd obezbedio sve ostale troškove - prevoz umetnika, osiguranje, honorare i dnevnice, sve to prvenstveno iz svojih sredstava, ali i uz pomoć sponzora - "Kultur Kontakt Austrija", "Siemens Džugoslavia" i JAT-a. Objašnjenje za tim pisaca koji nas je tamo predstavljao - Hajdana Baletić, Vladimir Arsenijević i Vule Žurić, glasi: Sve troje su afirmisani i dobro poznati mlađi pisci koji iza sebe imaju objavljene romane (Arsenijević), knjige priča (Žurić) i izvedene pozorišne drame (Baletić). Smatrali smo da oni mogu dobro da predstave duh Beograda i da je vreme da ih bolje upozna i publika u Beču.
      
       Ministar kao glumac
       Ako je organizacija "Dana Beograda u Beču" bila očigledno uzajamno dobro pripremljena, program u atinskoj opštini Marusi ličio je, kako reče jedan od učesnika, na nečiju privatnu tezgu. Najčešće spominjani autori te tezge bili su Darko Bajić i bračni par Šimunec iz Atine. Tako ansambl "Hasanaginice" 24 sata pred planirani polazak nije znao ko je dobio vize, kada se leti za Atinu, i kako da glumci borave tamo četiri dana sa dnevnicom od 12 evra po osobi! A dnevnice za gostovanje do Čačka su 10 evra. Upravniku Tadiću je usmeno saopštavano da će biti prijema na kojima će biti neke besplatne klope, a ostala hrana može da se kupi na ulici.
       Jedan naslov iz novina ovim povodom glasio je - Dani poniženja u Atini. Na te dane poniženja jedno pozorište nije pristalo. Drugo pozorište, Zvezdara teatar je uz fantastične napore pred Atinjanima odigralo svoju najbolju predstavu - "Lari Tompson". Lane Gutović je uskočio u ulogu Bore Todorovića, a Aljoša Vučković je zamenio Miodraga Krivokapića. Bio je to profesionalni poduhvat ne samo njih dvojice, već i Milene Dravić koja je odjednom dobila dvojicu novih partnera. Objavljena je vest da je i "Zlatno runo" Beogradskog dramskog pozorišta dobro primljeno. Igrana je i predstava "Bliže" Jugoslovenskog dramskog pozorišta sa Branislavom Lečićem i Vladicom Milosavljević u glavnim ulogama. Za sve naše umetnike napravio je prijem jugoslovenski ambasador u Grčkoj Dušan Bataković. Ali, kontakti sa grčkim zvaničnicima bilo koje vrste su izostali.
       U međuvremenu, Orkestar Narodnog pozorišta sa dirigentom Dejanom Savićem u koprodukciji sa Kamernom operom Soluna, doživeo je veliki uspeh u izvođenju Betovenove opere "Fidelija". Reč je o saradnji Narodnog pozorišta iz Beograda i grada Soluna koja je i prošle godine rezultirala uspehom naših umetnika u uzvođenju Rosinijevog "Seviljskog berberina".
       A u intervjuu koji sledi, upravnik Ljubivoje Tadić otvoreno govori o situaciji u srpskoj kulturi.
      
       RADMILA STANKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu