NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Prazne reči i svezane ruke

Posle godinu dana učestvovanja u radu Skupštine, vlade i ostalih kosovskih institucija, Srbi mogu samo da ponove da njihov glas ne vredi ni zrna boba kada se odlučuje o imenu gradova, a kamoli o nečemu tako bitnom kao što je borba protiv korupcije, školstvo...

      Jedva da je prašina dotakla zemlju posle neuspelog pokušaja hapšenja Milana Ivanovića, predsednika Srpskog nacionalnog veća za severno Kosovo, odnosno da je Mihael Štajner, šef UNMIK-a, bez velikih potresa obnarodovao da će se izbori za predsednika Srbije na Kosovu održati samo u srpskim enklavama, ali bez pomoći međunarodnih institucija - Srbi, umesto da zahvalno ćute, opet gunđaju. Umesto da priznaju i pohvale UN i Albance kako izgradnja multietničkog, demokratskog društva na Kosovu lepo napreduje, Srbi se tvrdoglave. Za skupštinskom govornicom bune se za sve i svašta - što je Nedžad Daci, predsednik Skupštine Kosova, pokušao da im zabrani upotrebu reči Metohija, što su imena svih gradova ispisana samo na albanskom jeziku. Tako se sada granični prelaz i mesto Đeneral Janković zove Hani Elezit, Uroševac je Ferizaj, Vučitrn je Vuštri, čak je i Gračanica postala Ulpijana.
       Posle godinu dana učestvovanja u radu Skupštine, vlade i ostalih kosovskih institucija, Srbi mogu samo da ponove da uprkos svim naporima, pritužbama i žestokim rečima, njihov glas ne vredi ni zrna boba kada se odlučuje o imenu gradova, a kamoli o nečemu tako bitnom kao što je borba protiv korupcije, školstvo...
      
       Opštinsko razumevanje
       U opštini Priština, koja je brojala nešto više od 250 000 stanovnika do dolaska KFOR-a, danas živi više od 400 000 ljudi a divlja gradnja je jedan od najozbiljnijih problema u glavnom i najkorumpiranijem gradu na Kosovu.
       "Skupština opština Priština je na samom vrhu top-liste korumpiranosti na Kosovu i Metohiji. Od opštine su gori Elektrodistribucija, pošta, a ja ništa ne mogu da učinim ", kaže Zorica Velić, potpredsednik SO Priština, dodajući da je nedavno otkriveno kako je u Javnom stambenom preduzeću bez traga nestalo više od 25 miliona evra, uz napomenu: "Nikad ovi iz UNMIK-a ne bi to otkrili da se Berim Ramosaj, predsednik Izvršnog odbora opštine Prištine, i Nebih Zanići, potpredsednik koji kontroliše bar 50 odsto divlje gradnje u Prištini, nisu posvađali oko jedne vile na Grmiji."
       Gospođa Velić, kako sama kaže nema potpun uvid u ono što se događa u opštini Prištine jer se češće dešava da materijali i pozivi za sednice dođu sa nedelju-dve zakašnjenja, niti je g. Ramosaj održao reč kada je obećao da će se odluke donositi konsenzusom.
       "To ide dotle da se saradnici naših poslanika žale UNMIK-u kada odbijemo da potpišemo dokument koji nam se dostavi samo na albanskom", kaže Gordana Velić, uz objašnjenje da svi dokumenti koje ona podnosi prevode se i na engleski i na albanski "da ne bude zabune".
      
       Premijerova borba
       Iako je cela Priština oblepljena posterima koji najavljuju "beskompromisnu" borbu protiv organizovanog kriminala, ni gospođa Velić ni Rada Trajković, poslanik u Skupštini Kosova, nisu imale prilike da zavire u nacrt Antikorupcionog plana i akcije koje su vlada i dr Bajram Redžepi, premijer Kosova, predložili na sastanku održanom u Prištini 4. jula 2002. godine bez ijednog srpskog predstavnika.
       "Nije mi poznato da je Redžepi sastavio Antikorupcioni plan", kaže Rada Trajković, vođa koalicije Povratak i dodaje: "Nemojmo se zanositi. Nema ništa od toga. Redžepi bi morao da se obračuna sa svojim rođacima i poslovnim prijateljima da bi to uspelo."
       Ovaj plan koji je stao na nepunih šest strana, u suštini predlaže da se sastavi radna grupa od ljudi iz ministarstava ekonomije i finansija, javih službi, trgovine i industrije koja bi direktno bila podređena premijerovoj kancelariji i forumu nevladinih organizacija. Ova radna grupa, u kojoj za sada nema mesta za Srbe, sarađivala bi sa KFOR-om, USAID-om i OEBS-om, ali ne i sa jugoslovenskim institucijama, pre svega kroz razmenu podataka. Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala zasnivala bi se, pre svega, na javnoj kampanji, antikorupcijskoj telefonskoj liniji i tribinama.
      
       Reforma školstva
       Da ništa na Kosovu nije kako bi trebalo da bude, uprkos svim pričama o postepenom sazrevanju kosovskog društva koje napreduje mravljim koracima, pokazuje i usvojeni Zajednički dokument o obrazovanju, iako su protiv toga svi srpski poslanici u Skupštini digli i ruku i glas.
       Da cela situacija bude još beznadežnija za Srbe na Kosovu, čija deca već treću godinu idu u školu u oklopnim transporterima KFOR-a, potrudilo se i Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije koje je ostalo nemo iako ovaj dokument kao jednu od prvih mera predviđa "prilagođavanje broja zaposlenih radnika", što znači da će od 2800 prosvetnih (decidirano navedeno srpskih) radnika, njih 1 300 ostati bez posla. Pored toga što se u školama zabranjuje upotreba nacionalnih simbola i drugih obeležja (u koja spada i sv. Sava), Zajedničkim dokumentom se predviđa rekonstrukcija obrazovnog sistema koji će onemogućiti decu sa Kosova da nastave školovanje u Srbiji i Crnoj Gori, jer će osnovna škola trajati devet godina (5+4), srednja tri godine a albanski će biti izborni predmet u svim srpskim školama na Kosovu. Mnoga pitanja koja su od ključnog značaja za obrazovanje srpske dece biće naknadno doneta - u dogovoru (glasanjem) sa kosovskim Ministarstvom za obrazovanje, nauku i tehnologiju, gde Srbi teško da mogu bilo šta da učine s obzirom na to da nemaju dovoljno predstavnika koji bi mogli da spreče donošenje nastavnog plana u kome se, recimo, bivši komandanti Oslobodilačke vojske Kosova Hašim Tači i Ramuš Haradinaj slave kao najveći heroji.
       "Ako svi odustanemo i napustimo institucije na Kosovu, ništa nećemo postići. Ovako bar možemo da se bunimo i da nerviramo i Albance i ove iz UNMIK-a", kaže gospođa Velić.
      
       LIDIJA KUJUNDžIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu