NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Da li su razmaženi

Može li se školarina podizati, a da od toga rastu samo - plate profesora

      Kao nekad (ili kao svake godine), studenti su na nekoliko dana paralisali beogradski saobraćaj, i tako sugrađanima propisali novo radno vreme. Isporučili su spisak želja: još jedan ispitni rok, ispit manje za uslov i niže školarine. Nastavno-naučno veće Univerziteta u Beogradu, posle manjeg natezanja, još jednom je poslušno klimnulo glavom. Time je okončana priča o liniji koja se mora podvući da bi studiranje izašlo iz haosa i postalo kvalitetno, a nastavljena je ona o studentima pete godine (recimo Medicine) koji još uvek nisu dali ispite iz druge.
       Jedna od predstavnica Studentske unije (organizator protesta) Milica Vasiljević je po objavljivanju da su im zahtevi ispunjeni to prokomentarisala rečima: “Dakle, neće se poštovati njihov čuveni statutarni uslov, o broju rokova koji se ni do sada nije poštovao, pa neće ni ove godine.”
       Problem je što se ova godina po mnogo čemu razlikuje. Ne samo zbog toga što su nastavno-naučna veća i Ministarstvo rešili da postojeće dokumente poštuju, a izglasan je i novi Zakon o univerzitetu koji je usledio posle tzv. godine mirovanja.
       “To nije bila loša zamisao, jer se svake godine kriterijum za upis sve više spuštao i studenti su gomilali ispite iz prethodnih godina. O trošku države godina im je zamrznuta, ali je veoma malo studenata tu šansu iskoristilo. Mislim da je greška što Ministarstvo prosvete nije tada napravilo ugovor sa studentima, već su oni ponovo izašli sa istim zahtevima. Kod mene je danas bio student koji treći put upisuje treću godinu a ima još tri ispita iz prve”, kaže profesor na Fakultetu za hemiju i član Obrazovnog foruma dr Ratko Jankov.
       Treći studentski zahtev je i te kako imao uporište u zakonskim i moralnim normama i sigurno bi imao daleko veći odjek da nije bio u paketu sa onima koji bi se mogli nazvati “razmaženost”. Odnosio se na cene školarine koje su na volšeban način uvećane, daleko preko cifre koja bi se mogla podvesti pod inflaciju i potpuno u neskladu sa uslugom koju fakultet pruža. Tako su se pojavili dispariteti, pa se ispostavilo da bi studenti Matematike koji troše samo kredu trebalo da plaćaju 50 000 dinara godišnje a studenti Hemije 30 000 i to samo zato što postoji veće interesovanje za taj fakultet. Nekima se toliko posrećilo da je, recimo, Ekonomski fakultet svoju godišnju zaradu doveo do cifre od milion nekadašnjih maraka i to na račun onih koji su upisani “ispod crte”. Stomatološki je mogao da zatraži i neverovatnih 120 000 dinara po godini jer se pretpostavilo da deca stomatologa koji već imaju privatnu ordinaciju neće žaliti novac. Ove cene su na prepad bačene studentima u lice i to kada su se zatekli na trećoj ili četvrtoj godini, potpuno nepripremljeni na činjenicu da bi to jednom moglo toliko da košta.
       Recimo, na Veterinarskom fakultetu je predlog bio da godina košta 70 000 dinara, a obnova godine 21 hiljadu. Od trenutka kada je studiranje prestalo da bude besplatno obnovljeni su neki kabineti, ali studenti uzorak tkiva i dalje proučavaju na uzorcima koji u formalinu stoje i 50 godina.
       Tanja Ćirić, student Veterine kaže: “Uslovi su tragični, na jednu žabu ide četiri studenta, a eksperimente ne radimo sami, jer opremu ima samo profesor, tako da učimo posmatrajući. Dogodilo se da je jedna koleginica prosula hemikaliju na sebe i morala je da trči do toaleta za šta joj je trebalo više od 30 sekundi.
       Ni studenti društvenih nauka nemaju osećaj da ih školarina koju plaćaju “štiti”. Sve što im je potrebno su knjige kojih u fakultetskim bibliotekama, mahom, nema i osećaj sigurnosti dok su u zgradi.
       “Bilo je kasno popodne, i otišla sam do toaleta. Tamo sam zatekla dva momka i jednu devojku koji su se drogirali. Kada sam portiru prijavila slučaj rekao mi je da zna za tog momka”, kaže Nada Dumić, student Filozofskog fakulteta.
      
       SANDRA PETRUŠIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu