NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ljudi od uticaja

Masoni u novijoj istoriji Srbije

      U istoriji devetnaestovekovne Srbije mnogobrojne ličnosti dovode se u vezu sa evropskim slobodnim zidarstvom. Među masone se tako ubrajaju Dositej Obradović, mitropolit Stefan Stratimirović, Petar Ičko, pa čak i beogradski vezir Mustafa-paša (ubijen 1801). Ipak, zanimljivije od istinske pripadnosti Dositeja Obradovića izvesnoj lajpciškoj masonskoj organizaciji ili Petra Ička, budućeg ustaničkog pregovarača na Porti, opskurnoj beogradskoj loži, jeste činjenica da su se zbog uticaja masonskih organizacija na Prvi srpski ustanak podelili čuveni istoričari. Tako su Vladimir Ćorović i Stanoje Stanojević smatrali taj uticaj za izvestan, dok je Dušan Pantelić, istoričar Beogradskog pašaluka sumnjao u pripadnost masonima pojedinih istaknutih ličnosti toga vremena.
       U svakom slučaju, lične i posredne veze vođa srpskog ustanka sa stranim državnicima i ljudima od uticaja svakako su bile osnova srpske diplomatije u prvoj polovini devetnaestog veka. Veze ustavobranitelja (koji su u Srbiji vladali od 1839/1842. do 1858) s poljskom emigrantskom organizacijom sa središtem u Parizu takođe su imale velikog uticaja na razvoj ideje o nacionalnom ujedinjenju. František Zah, jedan od inspiratora i tvoraca srpskog nacionalnog programa tako je navodno bio i mason. Jedna od prvih masonskih organizacija sa središtem u Beogradu bila je, prema nekim izveštajima, tursko-srpska loža pod nazivom Ali-Koč koja je navodno okupljala razne nezadovoljnike trenutnim stanjem u Osmanskom carstvu i Srbiji, koji su bez obzira na političku pripadnost težili revolucionarnim promenama.
       U oktobru 1876. u vreme Prvog srpsko-turskog rata u Beogradu je osnovana loža pod nazivom “Svetlost Balkana”. Nastala pod zaštitom jedne veće italijanske lože njene aktivnosti su bile humanitarne, dok je jedan od njenih viđenijih članova bio profesor Mihajlo Valtrović.
       U godinama koje su prethodile Balkanskim ratovima (1912-13) došlo je i do izvesne promene u organizovanju masona u Srbiji. Tako je 1909. u jeku Aneksione krize došlo do stvaranja lože “Ujedinjenje” čiji je proklamovani cilj bilo ujedinjenje srpskog naroda. U njenom radu je navodno uzeo učešća i francuski poslanik u Beogradu Deko. U svom radu loža “Ujedinjenje” svakako je doprinela diplomatskim naporima zvaniče Srbije da se približi Francuskoj i ugovori sa njom zajam za nabavku oružja.
       Kako se posle stvaranja Kraljevine SHS krajem 1918. država sve više kretala ka ograničavanju i ukidanju parlamentarne demokratije, tako su rasle i spekulacije o delovanju masonskih organizacija i postojanju uticajnih masona. U vreme opadanja SFRJ otvoreno se spekulisalo da je Josip Broz i sam bio mason (pri tom je kao najrelevantniji “dokaz” iznošena činjenica da na njegovoj nadgrobnoj ploči nije bilo ideoloških obeležja). Takođe, kao slobodni zidar je obeležavan i jugoslovenski nobelovac Ivo Andrić. U vreme građanskog rata u Bosni i Hercegovini pojedini istoričari su tvrdili da se ova oblast za razliku od Crne Gore i Vojvodine nije samostalno prisajedinila Srbiji neposredno pre stvaranja jugoslovenske države 1918. upravo zbog delovanja srpskih prvaka Vladimira Ćorovića i Atanasija Šola, koji su bili masoni.
       U svetu, prema pojedinim procenama, danas šest miliona ljudi zvanično pripada masonskim organizacijama. O masonima je do našeg vremena objavljeno oko 60 000 knjiga. U Arhivu Jugoslavije postoji čitav jedan fond dokumenata vezanih za organizaciju i delovanje masonskih loža od 1890. do 1945. Ipak, nameće se činjenica da, ma koliko tajanstvene i uticajne bile, prirodu masonskih organizacija nameće stanje društava u kojima su organizovane, a ne obrnuto.
      
       ČEDOMIR ANTIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu