NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Šta da se radi
Hepatitis B vakcina
 
DOC. DR GORAN JANKOVIĆ

Jugoslavija je jedna od retkih zemalja u Evropi gde se i dalje rutinski ne sprovodi nacionalni program vakcinacije

      Hepatitis B je virusna bolest uzrokovana hepatitis B virusom (HBV), koji se prenosi kontaktom telesnih tečnosti inficiranih osoba (krv, sperma, pljuvačka, mokraća), sa krvlju (ubod igle, defekt kože) ili sluzokožama zdrave osobe. Kontakt najčešće nastaje tokom porođaja (sa majke na dete), sa deteta na dete (najčešći put), transfuzijama neproverenih derivata krvi, medicinskim intervencijama u nesterilnim uslovima, uključujući zubarske i akupunkturne, povredama (uklj. tetovažama) i nezaštićenim seksualnim kontaktima.
       Infekcija se ne prenosi rukovanjem, hranom, u bazenu.
       Oko dve milijarde (30 odsto) ljudi u svetu je dolazilo u kontakt sa HBV, ali organizam odraslih u 99 odsto slučajeva uspeva da eliminiše virus. Međutim, kod odojčadi do godinu dana starosti, koja se najčešće zaraze na porođaju od majki, hronična infekcija nastaje kod preko 80 odsto inficiranih. Oko 350 miliona ljudi u svetu (pet do šest odsto) ima hroničnu infekciju, bilo da su zdravi nosioci ili imaju hronični hepatitis B. Oko jedan milion ljudi svake godine umre od posledica hronične infekcije, ciroze i raka jetre.
       U razvijenim zemljama od HBV infekcije posebno su ugrožene odrasle osobe - zdravstveni radnici, studenti, policajci, vojnici, vatrogasci, izbeglice, intravenski narkomani, osobe koje često putuju, osobe koje često menjaju seksualne partnere, bolesnici na hemodijalizi i sa hemofilijom i dr. U zemljama u razvoju najugroženija su deca. Stoga, ovi delovi stanovništva i predstavljaju grupe ka kojima se usmeravaju napori da se sprovede vakcinacija.
       Najbolji način za sprečavanje hepatitisa B je vakcinacija. Na osnovu iskustva stečenog na preko 500 miliona osoba, ova vakcina se svrstava među najefikasnije i najneškodljivije od svih postojećih. Vakcinacija je naročito značajna kod rizičnih grupa, a posebno kod dece. Svetska zdravstvena organizacija naglašava značaj rutinske vakcinacije celokupne dečije populacije, što je preporučeno svim zemljama kao najviši prioritet i planirano je da se ostvari u potpunosti još 1997. godine. Vakcinacija je posebno značajna kod svih koji su došli u kontakt sa HBV, po mogućstvu u roku od 24 časa od kontakta, a najdalje za sedam dana, pri čemu se vakcina daje u kombinaciji sa hepatitis B imunoglobulinom. U ovu grupu posebno ulaze deca inficiranih majki, odmah posle rođenja. Preduslov za ovo je redovna kontrola na prisustvo HBV u zadnjem tromesečju trudnoće. Vakcine stvaraju zaštitu kod 80 do 90 odsto vakcinisanih, ali je ovaj broj manji kod starijih osoba. Vakcinacija se obavlja injekcijom u mišić i revakcinacijom posle jednog i šest meseci.
       Jugoslavija je jedna od retkih zemalja u Evropi gde se i dalje rutinski ne sprovodi nacionalni program vakcinacije i pored preporuka i rokova Svetske zdravstvene organizacije. To nas svrstava u najzaostalije zemlje sveta, što je posebno žalosno ako znamo da su prve vakcine kod nas primenjene još 1982. godine, istovremeno sa najrazvijenijim zemljama sveta. Republičko ministarstvo za zdravlje osnovalo je Ekspertsku grupu za hepatitis i tumore jetre čiji je jedan od prioriteta da se prekine ova, za civilizacijski nivo naše zemlje neprihvatljiva praksa.
      
       (Autor je koordinator Ekspertske grupe za hepatitis i tumore jetre)
      


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu