NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Note populizma

Prema rečima Milorada Petrovića, muzičara, Stereorama je bila “tradicionalni šalter do koga smo dolazili da bismo saznali šta se dešava u svetu”

      U okviru svoje unutrašnje reorganizacije Radio Beograd najavljuje ukidanje Stereorame, programa klasične muzike koji se emituje već dvadeset godina.
       Prema rečima Radeta Veljanovskog, direktora Radio Beograda, Stereorama će biti ukinuta zato što po Zakonu o radiodifuziji ovoj kući pripadaju tri frekvencije.
       “Mi sada imamo četiri i po programa. Prvi, Drugi i Treći program, Beograd 202 i još pola programa - Stereoramu. Po zakonu mi imamo pravo na tri frekvencije. Prvi program će se emitovati na jednoj frekvenciji. Drugi i Treći program će deliti drugu, a Beogradu 202 će pripasti treća. Za Stereoramu nema mesta”, kaže Veljanovski.
       Po novoj programskoj šemi, kompenzacija za ukidanje Stereorame je uvođenje novog termina za klasičnu muziku na Drugom programu (od 17.30 do 18.30 časova) i uvođenje noćnog termina od jedan sat posle ponoći do pet časova ujutro.
       Veljanovski ističe da Radio Beograd u budućnosti namerava da zatraži još jednu frekvenciju na kojoj bi se emitovala klasična muzika i to tokom cele nedelje a ne kao do sada samo vikendom.
       Po mišljenju Nede Bebler, urednice Stereorame, rekonstrukcija Radio Beograda je neophodna, ali pri tom se ne smeju zanemariti funkcije koje ovaj javni servis ima.
       “Ovo je novi, dugoočekivani početak naše kuće i mi moramo da proizvodimo programe koji će zadovoljiti potrebe najšireg kruga slušalaca, ali i one koji promovišu vrednosti koje ovo društvo smatra značajnim.”
       Po mišljenju urednice Stereorame ovaj program se obraća najširem krugu ljubitelja klasične muzike čija je suština u višečasovnom kontinuiranom emitovanju muzičkih dela. Praktično to znači da je samo Stereorama mogla da emituje oratorijume i opere u njihovom integralnom obliku dok su na ostalim programima oni morali da se skraćuju ili prekidaju drugim emisijama. Ukoliko ne bi bilo moguće da se kao do sada, emituje vikendom na frekvenciji koju radnim danima koristi Beograd 202, Stereorama bi mogla da “gostuje” na Drugom i Trećem programu.
       Stereorama nije koristila samo običnim slušaocima. Prema rečima Milorada Petrovića, muzičara, Stereorama je bila “tradicionalni šalter do koga smo dolazili da bismo saznali šta se dešava u svetu”.
       Osim Stereorame ugrožen je još jedan radijski program klasične muzike, Koncert Studija B. Po Zakonu o radiodifiziji Studio B kao lokalna stanica ima pravo samo na jednu frekvenciju.
       Preme rečima Vladana Erića, urednika Koncerta Studija B “unutar kuće postoji raspoloženje da se ovaj program sačuva, iako ne znam kako ćemo se svi smestiti na jednu frekvenciju”.
       Stereorama i Koncert Studija B 2003. godine slave dvadeset, odnosno dvadeset i pet godina od osnivanja. Namesto čestitki za jubilej jednom preti gašenje, a drugom neizvesna budućnost.
       O ovoj situaciji kompozitorka Isidora Žebeljan kaže:
       “Ti radijski programi bili su retki elementi naše kulture koji su imali vrednost. Verujem da postoje tehnički problemi ali sam sigurna da se oni uz malo dobre volje mogu rešiti. Mislim da pravac kojim se krenulo nije dobar. To je put ka populizmu.”
      
       VLADAN STOŠIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu