NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Gubitnici i dobitnici

Najslušanija radio-stanica u Srbiji je Radio Beograd, tačnije Prvi program ove kuće. Za njom slede program 202, Radio S i Radio B92

      
       Više od 90 odsto stanovnika Srbije, prema istraživanjima Strateškog marketinga i agencije IREH, sluša radio, što aktivno, što pasivno (dok vozi kola, čita, radi ili ćaska sa prijateljima). A skale, prema tim istim podacima, najčešće su zaustavljene na frekvencijama Radio Beograda, Radio B92 i (pretežno) muzičkog Radija S. Time su ove stanice svrstane u najozbiljnije radijske igrače, što i nije novost, budući da je takvo stanje u etru već viđeno.
       Ispitani Beograđani, starosti od 10 do 70 godina, najviše slušaju “Devedesetdvojku” (oko 299 hiljada). Na drugom mestu skale slušanosti je Radio S (oko 226 hiljada), a na trećem Prvi program Radio Beograda (oko 196 hiljada).
       U rangiranju radio-stanica, međutim, broj slušalaca se pokazuje kao nedovoljan pokazatelj. Mnogo značajnije je, kako objašnjava Dušan Mašić, radijski konsultant IREH-a, precizno beleženje vremena koje slušalac provede uz jednu radio-stanicu. To je naročito značajno jer sam broj slušalaca malo govori: prema definiciji istraživača slušalac je svako ko sluša radio bar 15 minuta u toku jedne nedelje. Uz činjenicu da samo u toku jednog dana prosečan slušalac prevrti nekoliko stanica (čime ih kvalifikuje da uđu u istraživanje) jasno je da to što jedna radio-stanica ima više desetina hiljada navodnih slušalaca malo govori o pravom stanju stvari. Upravo je zbog toga, objašnjava Mašić, bitna minutaža. Ona u kombinaciji sa ukupnim brojem slušalaca neke stanice, daje najrelevantniji faktor koji određuje slušanost jedne stanice, a koji se zove udeo u tržištu (share).
       Iako je i prema ovom parametru situacija slušanosti stanica u Beogradu ista, takozvani udeo u tržištu jasnije odslikava stanje u etru. Mašić objašnjava na primeru B92 o čemu se radi. “U aprilu 2002. ‘Devedestdvojka’ je imala mnogo više slušalaca nego sada: 316 hiljada. Prosečno, oni su se zadržavali na frekvenciji B92 65 minuta, što znači da je udeo u tržištu označen brojem 12,86. Sada, iako je broj slušalaca manji, vreme koje se provede uz B92 je veće i iznosi 91 minut (udeo u tržištu je time veći - 14,5). To konkretno znači da se B92 okrenula najlojalnijim slušaocima i da je jasnije odredila svoju ciljnu grupu. A ‘zakon’ u nauci zvanoj praćenje rada medija glasi: i 30 odsto najupornijih slušalaca ima veliki uticaj na ostatak populacije.”
       Ako se uporede podaci dobijeni ranijim istraživanjem sa ovim novim, vidi se i da slušanost Prvog programa Radio Beograda takođe raste (takođe je broj slušalaca pao, ali je vreme koje se provodi uz ovaj program duže), a isto važi i za Program “202”. Gubitnik je izgleda Radio S, koji je, prema Mašićevim rečima, izgubio 30 odsto tržišta. “Ovakvi rezultati su posledica osvežavanja programa unutar Radio Beograda i B92. Za razliku od njih program Radio S je ostao isti, što je danas pogubno za slušanost.”
       Istraživanja pokazuju da je slika u etru nešto drugačija kada se uključe stanovnici ne samo Beograda, već i centralne Srbije i Vojvodine. U tom poretku, Prvi program Radio Beograda je neprikosnoven - nalazi se na prvom mestu ne samo po broju slušalaca (1 381 440 slušalaca), već i prema udelu u tržištu (prosečno se ljudi zadržavaju 62 minuta uz ovaj program).
       Posmatrano iz ugla broja slušalaca Program “202” je na drugom mestu, Radio S na trećem, a Radio B92 na četvrtom. Međutim, ako se posmatra udeo u tržištu, situacija je drugačija. Radio S je na drugom, B92 na trećem, a “202” na četvrtom mestu.
      
       DRAGANA MATIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu