NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Deoba za jedan dan

Zajedničku državu izdržavaće oni koji su je i do sada izdržavali, samo što je Crna Gora izrazila spremnost da u tome pripomogne

      U utorak je trebalo da damo u zakup jednu veliku garažu u vlasništvu savezne države, ali sam ja rekao izvinite molim vas da ipak sačekamo usvajanje Ustavne povelje”, kaže za NIN direktor Savezne direkcije za imovinu Federacije Dragomir Popov. On smatra da bi i ostali savezni organi kojima je takva imovina data na korišćenje, a koji njome protivno zakonu često i raspolažu, trebalo da zamrznu svoja često prisvojena prava i “sačekaju četvrtak” kad on veruje da će ključni akti nove zajednice Srbije i Crne Gore biti usvojeni i Savezna direkcija za imovinu federacije ukinuta.
      
       Deponovan potpis
       “Ja ću naloge o isplatama iz saveznog budžeta potpisivati još u februaru, jer je moj potpis deponovan”, kaže za NIN v. d. saveznog ministra finansija Veroljub Dugalić dok njegovi preostali saradnici raskrčuju papirima pretrpane stolove i prazne ormane. Od devedesetak službenika Saveznog ministarstva za finansije pedesetak se već snašlo, uključujući i ministra koji je već izabran za generalnog sekretara Udruženja banaka Jugoslavije. I Savezno ministarstvo za finansije biće ukinuto.
       Kako će nova zajednica Srbije i Crne Gore imati imovinu i troškove, ali ne i sopstvenu kasu i prihode, Popov veruje da će se u Generalnom sekretarijatu Saveta ministara, nasledniku Savezne direkcije za imovinu federacije i Saveznog ministarstva za finansije, naći mesta i za službu za upravljanje imovinom, dok Dugalić zna da su sugestije o postojanju posebne zajedničke finansijske službe bile neprihvatljive kao i sugestije da zajednička država ipak raspolaže nekim, makar, minimalnim sopstvenim sredstvima.
       I dok Popov veruje da će nova jasna raspodela savezne državne imovine doprineti racionalnijem gazdovanju njome, Dugalić smatra da “svaki student prve godine ekonomije zna da nema aktive bez pasive, prava bez obaveza” i da će na takvoj krnjoj ekonomskoj osnovi izgrađenu instituciju biti teško održati.
      
       Široke ruke
       I jedan i drugi se slažu u mišljenju da će imovinu i novac iz ostavštine SR Jugoslavije, zajednice zasnovane na što voljno što nevoljno degenerisanom prinosnom principu 95:5, biti lako brzo podeliti. Ni minut duže od jednog dana do podne.
       “Tvrdim da ova zgrada u kojoj sedimo (SIV III) sada vredi manje nego u trenutku kad je građena, jer je država prema sebi bila široke ruke i nije se obavezala na izdvajanje ni jednog jedinog dinara za amortizaciju”, kaže Popov, ali savezna država je ipak bogata: prema bilansu iz 2001. godine pripada joj 3 139 nekretnina i 431 944 pokretne stvari. Tokom 2001. godine broj nekretnina je čak i uvećan za - 100. Ne pamti se da je vrednost ove imovine ikad izražavana novčano, kao ni da je o njoj podnošen bilo kakav izveštaj parlamentu.
       Prema postignutom dogovoru, institucije zajedničke države zadužene za odbranu, spoljne poslove, međunarodne ekonomske odnose, unutrašnje ekonomske odnose i ljudska prava i slobode dobiće privilegiju da u roku od 60 dana od usvajanja Ustavne povelje naprave spiskove nekretnina i pokretnih stvari koje su im neophodno potrebne za rad. U naredna četiri meseca biće donet zakon o imovini zajednice, što preostane, biće vraćeno republikama.
       Popov procenjuje da će titular na otprilike polovini savezne imovine postati zajednica Srbije i Crne Gore, dok će preostalo pripasti republikama po teritorijalnom principu: svakome ono što se na njegovoj teritoriji zatekne. Crna Gora ne samo da nema razloga da se buni protiv primene ovog principa, nego je taj mehanizam još i privilegija u odnosu na drugi mogući prinosni princip, smatra Popov. On veruje da ni Srbija nema razloga da bude nezadovoljna, pošto se 95 odsto savezne imovine nalazi na njenoj teritoriji: “U Crnoj Gori je uglavnom vojna imovina.”
       Zajednička država neće na raspolaganju imati svoj novac. Tako je dogovoreno i odlučeno. Nego će kad god joj koji dinar zatreba, po džeparac u Podgoricu, ali pre i češće kod Bože Đelića. Dakle, ako je SRJ imala neki novac, novčanih potraživanja ili dugovanja podeliće ih među sobom Srbija i Crna Gora.
      
       Nasleđe SRJ
       U saveznom budžetu neće biti ništa za podelu. Prošlogodišnji savezni budžet u potpunosti je izvršen, pravi se i njegov završni račun, iza njega neće ostati “bilo kakvih nezavršenih ulaganja, investicija, nezavršenih poslova”. Ako na računu, kad se sve obavi, i ostane neki dinar pripašće Srbiji, jer Crna Gora prošle godine nije u savezni budžet uplatila ni paru, a od 1997. godine nikad više od simboličnih 0,01 odsto.
       Podgorica može polagati prava na devizne rezerve, ali samo do momenta kad se isključila iz jugoslovenskog monetarnog sistema, a tada su te rezerve iznosile oko 300 miliona dolara.
       Ostaje još za podelu zlato i novac iz sukcesije bivše SFRJ, ali i to je na dugačkom štapu: Hrvatska se još nećka da potpiše bečki Sporazum o sukcesiji, pa se ne zna kad će već gotove odluke o podeli finansijske aktive i pasive biti primenjive.
       Ipak, zna se da od celokupnog finansijskog nasleđa SFRJ, SR Jugoslaviji pripada oko 38 odsto, a od tog iznosa Crnoj Gori, prema ključu Međunarodnog monetarnog fonda pripada 5,88 procentnih poena.Dogovor o raspodeli ove imovine između Srbije i Crne Gore nije još postignut ili se bar ništa o tome ne zna.
      
       Ruski dug
       Srbiji i Crnoj Gori će za podelu pripasti 38 odsto od oko 80 do 85 miliona dolara vrednog zlata, isti procenat od 289 miliona dolara deviznih rezervi pošto još 84 miliona dolara pripada tačno identifikovanim firmama sa teritorije bivše SFRJ, zatim deo od 350 000 dolara u zlatu preostalih posle Drugog svetskog rata i 38 odsto od 1,292 milijardu klirinških dolara koliko se procenjuje da je bivšoj državi ostao dužan bivši SSSR, a dug je preuzela Ruska Federacija. I najzad, Srbiji i Crnoj Gori pripašće i deo još neutrvrđenih sredstava bivše države iz mešovitih banaka i agencija bivših Beogradske banke i Jugobanke na Kipru i u Njujorku, ali i deo duga prema Libiji od 102 miliona dolara i deo duga od osam do devet miliona koji je između dva svetska rata napravila Jugoslavija.
       Zajednicu Srbije i Crne Gore kao i dosad će najvećim delom izdržavati Srbija, samo što će ta zajednica, očekuje se, manje koštati. “I ako Crna Gora stvarno pokrivanju tih troškova bude doprinosila sa obećanih 50 miliona evra, biće to veliki napredak u odnosu na prethodne godine”, smatra Dugalić. On smatra da bi ukupni troškovi zajednice Srbije i Crne Gore ove godine trebalo da iznose oko 72 milijarde dinara.
      
       RUŽA ĆIRKOVIĆ
      
Imovina bez novca

Član 17. Zakona o sprovođenju Ustavne povelje:
       5. Generalni sekretarijat Savezne vlade preuzima poslove:
       1) Saveznog ministarstva finansija, u delu koji se odnosi na poslove finansijske službe, u vezi sa pripremom dokumentacije za izvršenje rashoda institucija državne zajednice Srbije i Crne Gore, preko trezora države-članice;
       Član 20 Zakona o sprovođenju Ustavne povelje:
       Zakonom o imovini državne zajednice utvrdiće se imovina državne zajednice koja je neophodna za funkcionisanje njenih institucija i Vojske Srbije i Crne Gore, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu Ustavne povelje.
       Države-članice i državna zajednica će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Ustavne povelje formirati komisiju koja će utvrditi predlog obima imovine iz stava 1 ovog člana kao i obima, strukture i načina raspodele preostale imovine.
       Komisiju iz stava 2 ovog člana čine predstavnici Vlade Republike Srbije, Vlade Republike Crne Gore i Saveta ministara državne zajednice Srbije i Crne Gore i centralnih banaka država-članica, koja će u roku od 90 dana od dana formiranja dostaviti predlog na usvajanje Skupštini Srbije i Crne Gore.
       Do okončanja postupka iz stava 3 ovog člana institucije državne zajednice, institucije koje obavljaju poslove institucija državne zajednice u prelaznom periodu, kao i Vojska Srbije i Crne Gore, ne mogu raspolagati nepokretnostima koje su u momentu usvajanja Ustavne povelje imovina SRJ.


      
Palata Federacije

Palata federacije u Novom Beogradu ima 65 000 kvadrata i bila bi, po mišljenju Dragomira Popova, dovoljan prostor da se smeste novi organi nove zajedničke države Srbije i Crne Gore. Ali, Popov smatra da bi za organe nove države trebalo tražiti novu zgradu, “jer pitanje je da li i treću Jugoslaviju treba praviti u zgradi u kojoj dve prethodne nisu uspele”, a od sadašnje Palate Federacije napraviti muzejski i galerijski prostor. “Tako bi se konačno rešio problem muzejskog prostora, muzeji bi bili iseljeni iz neodgovarajućih zgrada, a u njih bi bile vraćene institucije za koje su i građene”, predlaže Popov. On kao primer navodi Etnografski muzej koji se nalazi u zgradi građenoj za potrebe berze.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu