NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Satana u Požarevcu

Da li grb grada ima satanska obeležja i kako ona deluju na Požarevljane? Sudeći po svađi oko grba - deluju

      Neka skinu grb sa satanističkim obeležjima, i u Požarevcu neće više biti silovanja, izgladnelih pasa, prebijanja novinara - kaže Dragan Jacanović, viši kustos Narodnog muzeja u Požarevcu.
       Kada je, pre godinu dana Jacanović upozorio lokalne političare i javnost da novi gradski grb, koji su čelnici ove opštine naručili od Srpskog heraldičkog društva “Beli orao” , nosi satanistička obeležja, proglasili su ga neznalicom. Tačnije, Jacanovića su optuživali da je nekompetentan za tumačenje heraldičkih simbola, i da njegovo “viđenje” grba nije smelo da se objavi na naslovnoj strani “Glasa javnosti”. Istog dana, Dragomir Acović, glavni herald i predsednik našeg jedinog heraldičkog društva, doputovao je u Požarevac, ne bi li, heraldički nedovoljno obrazovanim odbornicima, kustosima, slikarima i arheolozima, rastumačio simbole na ponuđenom nacrtu grba. Posle ovog objašnjenja komisija zadužena za ocenjivanje opštinskih simbola, izjasnila se kao “nekompetentna za heraldiku”. Međutim, odbornici su, izgleda bili kompetentni, jer grb je na Skupštini prošao. Tesno, ali je prošao. Posle godinu dana upotrebe novih simbola, mediji su počeli da prenose stravične vesti iz bogatog stiškog kraja: očuh silovao dečaka, izgladneli psi napali devetogodišnje dete, mladići zlostavljali maloletnog Roma u kafiću, novinar pretučen u DSS-u. Ipak, Požarevljani ne veruju da se sve to događa u njihovom kraju. Jacanović kaže da je svemu “kriv” grb:
      
       Latinski krst
       - Ako ga ne promeni vlast koja je izglasala ovakav grb, promeniće ga neka nova. Jer, na crvenom štitu grada dominira zlatni latinski krst, koji navodno, ukazuje na pravoslavnu i svetosavsku tradiciju Braničeva. U gornjem levom uglu krsta je zlatni lav sa sabljom, okrenut ulevo, nedvosmisleni simbol vojničke i autokratske vlasti. S leve strane štita je propeti crni bik sa zlatnim rogovima i papcima. Zna se da je crni bik simbol mraka, smrti i sila koje njima vladaju. Zlatni rogovi i papci aludiraju na priču o “zlatnom teletu”, kao simbolu bezobzirne jagme za materijalnim bogatstvom. S desne strane je propeti crni konj, takođe simbol mraka. Ako je autor želeo da predstavi ljubičevca, on nije imao zlatnu grivu, polomljen i trostruko raščlanjen rep, kao i isplaženi zlatni jezik. I bik i konj imaju oko vrata pseću, masivnu ogrlicu s tri bele kružne aplikacije, kao simbol ropstva i pokornosti - objašnjava Jacanović. Ali, nije se samo on setio grba. Boško Tadić, odbornik u gradskoj Skupštini, koji je nedavno podneo ostavku na mesto predsednika Saveta za privredu i finansije kaže da je grb jedan od sukoba skupštinskih odbornika:
       - Crni bik autoru predstavlja rimsku, Klaudijevu sedmu legiju, koja je od prvog do četvrtog veka bila stacionirana u Viminacijumu, odnosno Kostolcu. Ali, Klaudijev bik je imao sasvim određeno značenje, i ne može se prostim prebacivanjem inkorporirati u grb Požarevca. Propete životinje izgledaju kao sile mraka nadvijene nad gradom. Svaka od ovih životinja drži po jedno koplje sa zastavom: srpskom i požarevačkom. Ipak, one vijore jedna nasuprot drugoj, što asocira na razdvajanje. Na samom dnu grba, na latinskom ispisao je: “ex flammis orior” - rođen iz vatre. Heraldičari tvrde da je to aluzija na predanje o Zmaj Ognjenu Vuku i vatru koju je zapalio, te njome porazio Turke, pa je navodno, Požarevac po toj priči dobio ime. Ali, latinska misao pre podseća na bolesnu Neronovu ideju o paljenju Rima, ubačenu u srpsku mitologiju. Bilo bi razumljivo da je prikazan Sv. Đorđe kako stiže aždaju, jer po tome je Stig i dobio ime. Heraldičari tvrde da današnji grbovi ne treba da se razumeju. Onda verovatno, ne treba razumeti ni zašto se tako malo radi u našoj opštini. Ne razumeš, i treba da ćutiš - kaže Tadić.
       Aleksandar Janković, požarevački arhitekta, u ime Unije eksperata EXPO-13 kaže da na grbu nije trebalo oslikati kulu, “koronu muralis”, jer Požarevac nikada nije bio takvo utvrđenje.
       - Acoviću svaki simbol asocira, aludira. On kaže da je po heraldičkim zakonima, koje očigledno niko ne poznaje sem njega, ova kula asocijacija naselja sa 75 do sto hiljada stanovnika. A ko će po kuli prepoznati Požarevac? On nikada nije bio zidano utvrđenje. Kako meštani da se ponose ovakvim grbom? Želi li to neko da uništi plodni Stig i najbogatiji kraj Srbije? I prethodni grb bio je bolji, samo da su skinuli petokraku! Nisu, međutim ni to morali, mogli su da vrate onaj iz 1966, grb Nebojše Mitrića, koji je za osnovni motiv uzeo praistorijski idol Kličevca, zvani Velika majka, po kome nas ceo svet prepoznaje. Međutim, opštinari kažu da je to amblem, da nije dovoljno heraldički. Kao da se ne može prepraviti. Po njima je bolje ostaviti satanističkog crnog bika i konja, pa onda reći ne ide nam posao. Pa, kako da ide? - pita Janković.
       A šta o grbu kaže glavni herald, Dragomir Acović?
       - Kada se govori o htonskim slikama, uvek se govori o onome što čovek ima kao personalnu noćnu moru. To je ono što zaista predstavlja htonični osnov. Ako ćemo to razlagati ili po mitološkom ili teološkom osnovu, uveravam vas da je to izgubljena priča - kaže Acović.
      
       Sporni bik
       Slavoljub Matić, predsednik Opštine, razgovarao je sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve o latinskom krstu na grbu, i niko od njih nije video ništa neprimereno.
       - Nije korektno da takvu diskusiju vode oni koje nikada nisam video u crkvi. Srpsko heraldičko društvo jedino je društvo kod nas koje može da daje stručne predloge opštinskih grbova.
       Kustos Dragan Jacanović podseća da Požarevac ima tradiciju dugu skoro dva veka, zanimljiv geografski položaj, koji mu s pravom daje naziv “zapadna kapija istočne Srbije”, kao i bogato kulturno i istorijsko nasleđe.
       - Simboli su nespojivi s našim gradom. Ako jedan grad nosi satanistička obeležja, ne može se u njemu očekivati plodnost, ljubav i uspeh. Negativna sila je uvek zla, čak da se ovlada njome, kako Acović tumači ogrlice oko vrata bika i konja. A Požarevac ima Milenu Barili, ima Kličevački idol, Viminacijum, bogate stiške ravnice, ima Miloša, ergelu Ljubičevo, Požarevački mir... To se u grbu ne vidi.
       Srpsko heraldičko društvo “Beli orao”, napravilo je mnoge grbove u Srbiji, sa sličnim obeležjima. Pogledajte kraljevački, šabački, grb Vrnjačke Banje... Šabački ima dva crna konja. Na grbu Vrnjačke Banje uzet je simbol Lozovičke česme, koja sa ovim gradom nema nikakve veze. Heraldičari iz “Belog orla” napravili su dakle, i požarevački grb. Napravili, naplatili i otišli.
      
       VERICA MIKIĆ
      
Požarevljani ne znaju svoj grb

Žarko Trebješanin kaže da je sasvim moguće da simboli materijalizuju, odnosno da utiču na svest i ponašanje ljudi.
       Da simboli mogu da utiču na ljude, dovoljno pokazuju istorijske činjenice. Pitanje je, međutim, da li i koliko simboli požarevačkog grba utiču na događaje koji se navode. Nema tu dovoljnog iskustva da bi se zaključilo da simboli na grbu imaju takav uticaj. Siguran sam da ni 30 odsto građana ove opštine ne zna kako im izgleda grb. Verujem da nije veći procenat onih koji znaju kako su izgledali raniji amblemi, grbovi i ostali zvanični simboli. Dakle, ne može se u ovom slučaju govoriti o materijalizaciji simbola, svejedno pozitivnih ili negativnih, objašnjava Trebješanin.


      
Ni likovno nije dobar

Miroslav Arsić, akademski slikar i grafičar iz Požarevca kaže da svaki grad ima svoju dušu koja bi trebalo da se ogleda u njegovim zvaničnim simbolima, a da požarevački grb baš to nema:
       - Grb više liči na strip nego na obeležja jednog grada. Treba ga korigovati, dovesti u ravnotežu i likovno - grafičku jednostavnost. Stilizacija dva ključna simbola: bika i konja ne nose osnovne karakteristike tih životinja, a dva barjaka su nezgrapno i ružno narušila baroknu formu simbola ispred njih. Grb grada Beograda dobro je urađen, i zaista bio je lepši dok ga nisu ispeglali - objašnjava Arsić.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu